ZAGREB, 31. srpnja - Novi ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Gvozden Srečko Flego, donedavno vanjski član saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, godinama se bavi znanošću kao društvenim sustavom i upozorava da obrazovanje i znanost mogu biti ključne poluge razvoja društva i privrede.
• Koji će biti Vaši prvi konkretni potezi?
- Upoznat ću ljude u Ministarstvu i čuti njihova mišljenja o zajedničkom nam poslu. Želio bih što prije ukloniti šumove u komunikaciji između Ministarstva i visokoškolskih ustanova. Potreban mi je detaljan uvid u financijske tokove, također bih volio pronaći sredstva za intenzivnu međunarodnu suradnju. Uza to, u toku je sanacija studentskih centara...
Vjerojatno će prvi potezi biti isprovocirani tekućim poslovima, o kojima možda ni ne slutim.
• Hoćete li mijenjati postojeću ekipu u Ministarstvu ili je zadržati?
- O tome ću odlučiti kad se upoznam s ljudima i s njihovim dosadašnjim učinkom.
• Često ste govorili da je odnos vlasti prema obrazovanju i znanosti pitanje prvorazredne privredne, ali i političke važnosti. Što ćete sada, kao ministar, konkretno poduzeti do kraja mandata, da bi se povećala ulaganja u znanost?
- Učinit ću sve što bude u mojoj moći da se povećaju proračunska sredstva, no kanim se angažirati i na pribavljanju izvanproračunskog novca. Pokušat ću aktivirati Zakladu za znanost i visoko obrazovanje, privreda je prirodni korisnik usluga znanstvenika, postoje i međunarodni projekti i fondovi. Hrvatsku bi trebalo što prije uključiti u tzv. Šesti okvir, u europske znanstvenoistraživačke projekte. No paralelno s potragom za više novca nastojat ću da znanost, a napose visoko obrazovanje, budu efikasniji.
|
Učinit ću sve što bude u mojoj moći da se povećaju proračunska sredstva, no kanim se angažirati i oko pribavljanja izvanproračunskog novca
Hrvatska se sveučilišta moraju osuvremeniti ili će izgubiti priključak sa svijetom, kaže Gvozden Flego
|
• Izrada nekih ključnih zakona iz područja znanosti je gotova ili pri kraju. Hoćete li mijenjati prijedloge zakona ili s njima ići u Sabor?
- Nadam se da ćemo moći nešto izmijenjeni prijedlog zakona radne grupe ministra uskoro uputiti u zakonodavnu proceduru. Zakon bi trebao odgovarati europskim znanstvenim i visokoobrazovnim standardima, ali i počivati na podršci znanstvene i akademske zajednice.
• Spominjali ste da su znanstvenici i inovatori ključni za razvoj privrede. Kako, kojim mjerama - porezne olakšice, stimulansi... - ih kanite potaknuti?
- Dio stimulacija je već formuliran u projektima koje je razvijao tzv. tehnologijski sektor u Ministarstvu. Poticajne mjere treba razvijati i prilagođavati ih potrebama i mogućnostima neposrednih korisnika. Razvojne agencije i one za transfer tehnologija, pogotovo u kriznim situacijama, osnivaju i barem u početku financijski potpomažu države, potom se one osamostaljuju. Tehnološki bi parkovi trebali djelovati na istom principu.
• Uskoro Vas očekuje rasprava o proračunu za 2003. godinu. Što ćete zahtijevati za svoj resor?
- Ići ću s maksimalnim zahtjevima, premda su financijski parametri zadani. Tretiramo li znanost i obrazovanje kao investiciju u budućnost, tada će nam budućnost biti onoliko obećavajuća koliko se oko nje budemo trudili i u nju ulagali. Uza to, pripreme za primjenu Bolonjske deklaracije nisu ni jednostavne ni jeftine, a bez uključivanja u međunarodnu suradnju znanstvenika, nastavnika i studenata ne možemo se razvijati.
• Očekuje Vas i daljnje usklađivanje hrvatskog sveučilišnog sustava s Bolonjskom deklaracijom. Kako osuvremeniti hrvatska sveučilišta? Što u budućnosti učiniti sa Zagrebačkim - razdvajanje na više njih ili okrupnjavanje, nasuprot svojevrsnoj oourizacija kakva je danas?
- O tome mora odlučiti samo Zagrebačko sveučilište. Ostane li ovako veliko, nadam se da će se mnogo bolje organizirati. Hrvatska sveučilišta se moraju, kako kažete, osuvremeniti ili će izgubiti priključak sa svijetom. Očekivano osuvremenjivanje ponajbolje se odigrava međunarodnom suradnjom.
• U prošlih 10-ak godina bili ste među najglasnijim zagovornicima sveučilišne autonomije. Kako je ostvariti s postojećim sustavom financiranja?
- Sloboda govora te znanstvenog istraživanja i naučavanja sam je temelj sveučilišne djelatnosti. Nastojat ću naći ravnotežu između autonomije i poticaja Ministarstva. Ravnotežu je teško uspostaviti, a možda i teže održavati, ali se oko nje treba potruditi. Financijska autonomija pretpostavka je svake druge pa ću nastojati što prije uvesti blokovsko financiranje sveučilišta.Hoće li i u Institutu Ruđer Bošković biti onih koji će otpasti?
Oni koji ne rade, otpast će
• Kako riješiti problem statusa znanstvenika u Hrvatskoj? Službeno ih je 8000, 9000, a neki tvrde da ih nema više od 2500?
- Taj bih problem rješavao postupno: cikličkim evaluacijama trebaju otpadati oni koji ne rade u znanosti, ili nedovoljno, na njihovo mjesto trebaju dolaziti oni koji imaju bolje znanstvene performanse. Prigodu treba dati mladima, ali se i brinuti o njima. Sistematski planirana i dobro organizirana međunarodna suradnja mogla bi nas, za manje od 10 godina, obdariti novom generacijom mladih i agilnih, dobro obrazovanih stručnjakinja i stručnjaka.
|
Tihomir Ponoš
|
