ZAGREB, 21. kolovoza - »Nije hrvatska diplomacija u defanzivi, nego je, neočekivano, slovenska strana nevjerojatno agresivna, a bez ikakvih racionalnih temelja i bez međunarodno-pravnog pokrića«. Tim je riječima potpredsjednik HSS-a Luka Trconić Vjesniku komentirao u srijedu najnovija politička zbivanja u vezi s Piranskim zaljevom i učestale slovenske incidente u hrvatskim teritorijalnim vodama.

• Vaš koalicijski partner Zlatko Kramarić kaže da je naša diplomacija u defanzivi. Je li Zrinjevac na pravi način uzvratio slovenskome ministru Dimitriju Rupelu, koji tvrdi da nema hrvatskog mora, jer da je to još »federalno more«?
- Svaka ozbiljnija kritika takvih slovenskih službenih stajališta gotovo da je deplasirana naprosto zato, što naši susjedi za te svoje tvrdnje ne mogu naći nikakva uporišta u međunarodnom pravu. Ne mislim, kao kolega Kramarić, da je hrvatska diplomacija u defanzivi. Nju tek čeka pravi posao, a to znači uporno i strpljivo objašnjavanje, utemeljeno na stručnim i političkim argumentima, kako bi se i u međunarodnoj zajednici napokon vidjelo tko to zateže konopce oko Piranskoga zaljeva.
 

• Kakvo je uopće stajalište HSS-a, kao druge po snazi stranke u novoj parlamentarnoj većini, o morskoj granici sa Slovenijom? Kako dalje pregovarati, na čemu Hrvatska treba inzistirati?
- Stajalište naše stranke nije se mijenjalo. Od samoga početka smo inzistirali na primjeni normi međunarodnoga prava pri razgraničenju. Tu politiku Hrvatska i dalje treba zagovarati, bez ikakvog nepotrebnog zaoštravanja odnosa sa Slovenijom. Pitanja granica oduvijek su bila jako osjetljiva, ali nema nikakva razloga za pokušaje da se na račun granica danas rješavaju neka druga unutarnja pitanja. Hrvatska treba nastaviti razboritu politiku dobrih odnosa sa Slovenijom, ali istodobno treba biti i krajnje odlučna u obrani svojih nacionalnih interesa.

• Veći dio naše javnosti smatra da je sporazum što su ga parafirali premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek štetan za Hrvatsku. Treba li ga odbaciti ili možda »zamrznuti«, čekajući povoljnije okolnosti za njegovo potpisivanje?
- Sporazum o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije praktički i ne postoji. Radi se, naprosto, tek o jednom radnom dogovoru tijekom usuglašavanja, što su ga prije godinu dana parafirali premijeri dviju država. Stoga se pravni termin sporazum i ne može primijeniti na taj njihov radni dogovor, pa Hrvatska i nema što odbaciti, odnosno »zamrznuti«, dok ne nastupe neke drukčije političke okolnosti.
Ivka Bačić