Ivan Ninić, potpredsjednik Glavnog odbora SDP-a i potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, za Nedjeljni Vjesnik govori o rješavanju pitanja mjesta predsjednika Odbora za unutarnju politiku, rješavanju viška zaposlenih u MORH-u, imenovanjima ravnatelja tajnih službi te o problemu ACI-ja i situaciji u SDP-u.

• Nakon što je HSLS prešao u opoziciju, velika se rasprava vodi o tome tko bi trebao biti predsjednik Odbora za unutarnju politiku. Kako će se to riješiti?
- Iako sam potpredsjednik Odbora i smatram da se razumijem u taj posao kao diplomirani pravnik i pravnik kriminalist, sa mnom o tome nitko nije razgovarao. Kako čitam u medijima, velika je gužva za to mjesto, na koje pravo polažu kolega Jozo Radoš, ali i aktualna predsjednica Odbora, Đurđa Adlešić. Ona je najavila ostavku, no čitam da je misli povući. HSS također smatra da mjesto predsjednika Odbora pripada njima.
Po meni, kao što sam već ranije rekao, Đurđa Adlešić je postala predsjednica Odbora jer je to mjesto u kvoti vladajuće koalicije, čiji je HSLS bio član. Danas, kad je HSLS u oporbi, kolegica Adlešić nažalost više ne može biti na mjestu predsjednice Odbora. Bit ću sretan kad jednom dođe vrijeme da na mjestu predsjednika Odbora za unutarnju politiku bude osoba iz oporbe, no to vrijeme, na žalost, još nije stiglo, jer još nismo na tom nivou demokracije. Teško bih mogao zamisliti da predsjednik tog Odbora može biti stručnjak poput bivših ministara iz doba HDZ-a, Jarnjaka, Penića ili Pašalića koji je bio kandidat za člana Odbora, i da bi oni radili u interesu Hrvatske, a da ne bi opstruirali vlast.
 

• Kojoj od stranaka na vlasti bi trebalo pripasti to mjesto?
- O tome će se vladajuća koalicija vjerojatno dogovoriti 15. rujna kad počinje parlamentarna sezona. Govori se da je mjesto navodno obećano Radošu. Mislim da je, uz naglasak da nemam ništa protiv Radoša, apsurdno da čovjek koji je smijenjen s mjesta ministra obrane dođe na mjesto predsjednika Odbora za unutarnju politiku, koji bi kontrolirao i MUP i MORH i sigurnosne službe. Ne vidim stoga razloga zašto nije ostao na odgovornom mjestu ministra obrane. No, ponavljam, mene nitko nije ništa pitao oko tog mjesta za koje je, da se sportski izrazim, gužva u šesnaestercu, pa sam spreman odstupiti i s mjesta potpredsjednika Odbora kako bih zadovoljio očito velike ambicije za taj Odbor.

• Sigurnosne službe su tema o kojoj se dugo raspravlja, a Vlada već nekoliko mjeseci kasni s imenovanjem njihovih ravnatelja. Kada će se to riješiti?
- Mislim da nije smjelo doći do kašnjenja, jer su prekršeni svi zakonski rokovi, kako za imenovanje ravnatelja službi, tako i za imenovanja Vijeća za civilni nadzor službi. Mislim da predsjednik Mesić nije trebao izaći u javnost s imenima ravnatelja tajnih službi i očekivati tek premijerov supotpis. Smatram da se komunikacija oko tako ozbiljnog pitanja ne vodi preko medija i da su predsjednik države i predsjednik Vlade trebali sjesti i to riješiti dogovorom. Mesićev su izbor, kako čujem, postojeći ljudi, što je apsurdno, jer je on i sâm, kao i premijer Račan, stanje u obavještajnoj zajednici u više navrata ocijenio katastrofalnim. Nedugo nakon izbora kazao sam da promjene ni u pravosuđu, policiji, vojsci ne idu dovoljno brzo, posebno ne u obavještajnoj zajednici, gdje su ljudi postavljeni po političkoj podobnosti da bi služili jednoj stranci i jednom čovjeku na nakaradan i nedemokratski način. Sjetimo se afere s prisluškivanjem. Tada su čak i neki iz SDP-a rekli da bih ja, kao bivši policijski profesionalac, morao znati da se obavještajni kadrovi teško stvaraju. Ta neodlučnost nas je skupo koštala.

• Kako ocjenjujete stanje u obavještajnoj zajednici?
- Dosta građana ne poznaje sustav obavještajne zajednice i više puta se žale da MUP ne rješava nagomilane probleme, ne znajući da su obavještajne službe osnovane ne samo da štite ustavni poredak, već i građane od organiziranog kriminala - šverca oružja i opojnih droga, znači od problema koje u zemlji još uvijek imamo. Službe u tom segmentu ne djeluju dobro. Moja najveća zamjerka odnosi se na to što o radu službi čitamo u svim dnevnim novinama i tjednicima, što je nedopustivo za jednu ozbiljnu službu, kao i za suradnju s drugim državama, jer sigurnosne službe ne mogu funkcionirati bez suradnje s ostalim državama. Onaj čije podatke čitam u tisku, neozbiljan je partner da bi se s njime moglo surađivati na rješavanju tako ozbiljnih problema.

• Trebali su biti imenovani i članovi Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi. Je li Vaš Odbor raspravljao o tome?
- Sabor bi trebao imenovati Vijeće za civilni nadzor, no to nije učinjeno jer prijedlog Odbora, po kojem bi se to Vijeće imenovalo, nije prošao u Saboru. Nadam se da je to jedan od glavnih zadataka i Odbora i Sabora, kako bismo imali što demokratičniji nadzor nad službama, koje u ovom trenutku nemaju civilni nadzor.

• Jedan od važnih problema ove Vlade je i otpuštanje viška zaposlenih u MORH-u. Kako bi to, po vama, Vlada morala izvesti?
- Ova Vlada je napravila već dosta toga. Pripremljene su mjere za reformu MORH-a da ga prilagodimo ulasku u NATO i EU. To sada očito nije slučaj, ako se zna da gotovo 47 posto djelatnika tog Ministarstva nema odgovarajuću školsku spremu te postoji ogroman višak zaposlenih. Mislim da je njihovo zbrinjavanje izrazito humano jer je predviđeno da prekobrojni dobiju 60 posto plaće na rok od pet godina, a u tom razdoblju bi se trebali snaći na drugim poslovima.

• Hoće li biti problema kakvih ima s viškom ljudi u MUP-u?
- Ovaj razgovor s vama vodim iz Šibenika, grada koji je u Domovinskom ratu uz grad-heroj Vukovar, spasio Hrvatsku. Tu nema čovjeka koji nije sudjelovao u obrani domovine. Većina njih je nakon Domovinskog rata ostala bez posla, njihove tvornice su srušene ili su u kriminalnoj pretvorbi tajkunizirane. Nitko im nije davao ni godinu, ni dvije, a kamoli pet godina, 60 posto plaće i nismo nad time kukali. Znači, ja mislim da je program zbrinjavanja koji je Vlada predvidjela realan te da neće biti većih problema. Moramo otvoreno kazati da u MORH-u, što često kažu naši dužnosnici, pa i predsjednik Stjepan Mesić, ima ljudi koji su na bolovanju dulje od četiri ili pet godina, a, po zakonu, onaj tko je na bolovanju dulje od šest mjeseci treba u mirovinu ili nije spreman za posao. Ima dosta nerada i rodbinskih veza, dosta ih je naučilo u prošlih 10 godina raditi u nedemokratskom sistemu i mislim da su i nova ministrica i Vlada dovoljno odlučni da te probleme riješe. U MORH-u ne treba biti nezadovoljstva, jer će prekobrojni biti bolje zbrinuti nego ostali građani koji su ostajali bez posla.

• Đurđa Adlešić je govorila da bi se reforma MORH-a trebala odvijati u idućih pet godina te da s njom ne treba žuriti. Što o tome mislite?
- Mislim da reforma treba biti napravljena što prije, da već i kasni, jer nismo imali dovoljno »petlje«, što je vjerojatno razlog da bivši ministar više nije na tom mjestu. U reformu MORH-a treba ući odlučno, jer gospodarstvo i građani ove države ne mogu plaćati tako skupu administraciju i državu. Preustrojem i smanjenjem broja ljudi u MORH-u nećemo izgubiti ništa na snazi vojske i na borbenoj spremnosti.

• Mislite li da bi u sadašnjoj Vladi moglo biti otpora prema brzoj reformi MORH-a?
- Omogućeno nam je godinu i pol dana mandata kako bismo proveli zacrtano. Uz autocestu i smanjenje broja nezaposlenih, jedna od bitnih stvari je reforma MORH-a i pravosuđa. Ozbiljni političari znaju u kakav su posao ušli i koji su ciljevi i zadatci. Svatko tko bi odstupio, napravio bi štetu državi, a SDP kao najjača stranka u koaliciji, ima najveću odgovornost da se sve to provede.

Dada Zečić