savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1458&novinarima-treba-olaksati-pristup-informacijama=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1458&novinarima-treba-olaksati-pristup-informacijama=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1458&novinarima-treba-olaksati-pristup-informacijama=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1458&novinarima-treba-olaksati-pristup-informacijama=

Josip  Kregar

../intervjui/intervjui.php?osoba=6768&josip-kregar

Kregar Josip
Datum:
29.08.2002
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ŠIBENIK, 28. kolovoza - Na Ljetnoj školi Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, što se održava u Solarisu o temi »Pravo na dostupnost informacija«, predavanje o međunarodnim standardima i usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva u vezi s tim govorio je prof. dr. Josip Kregar.


• Kako ocjenjujete usklađenost hrvatskog zakonodavstva s međunarodnim standardima i dnevnu praksu kad je riječ o pravu na dostupnost informacija?
- Prije ocjene, moram reći da su se standardi u svijetu promijenili i da je riječ o bitno novom koraku. Oko 70 država u prošle je dvije-tri godine usvojilo zakonsku regulativu o pravu građana na dobivanje informacija od javnih tijela. U tom kontekstu, oni su napravili ono što i Hrvatska želi učiniti. Stanje u Hrvatskoj je loše i to treba pripisati i klasičnom birokratskom modelu jedne inertne, tradicionalne javne uprave.


• U Ustavu je zapisano pravo novinara na dostupnost informacija, ali ne spominju se i građani. Treba li zato mijenjati Ustav?
- Ne spadam među stručnjake koji se zalažu za to da se mijenja Ustav. Radi se i o tome da Hrvatsku obvezuju i odredbe međunarodnih konvencija, koje to pravo reguliraju i dio su našeg pravnog poretka. Pravne temelje može se, dakle, potražiti i u toj regulativi. Veći problem je činjenica nepostojanje zakonske regulacije i odgovarajuće prakse, a naša je obaveza prilagodba međunarodnim standardima.
 


Dužnost je javnih tijela da građane, a osobito novinare, na odgovarajući jednostavan način informiraju o svim dokumentima, podacima, statistikama... važnim za demokratsku javnu raspravu
 Za nedostupnost informacija kriva je i inertna javna uprava

• Koje su glavne teze budućeg zakona o dostupnosti informacija i kako spojiti taj zakon sa zaštitom privatnosti? Mnogi smatraju da je riječ o dva često suprotstavljena interesa.
- Da bi model zaživio, potrebne su tri skupine zakona. Jedna je zaštita privatnosti, koja je zajamčena. Drugo je zaštita tajnih podataka, a treće je zahtjev da su svi podaci koji nisu zaštićeni tim zakonom javni podaci. Potrebno je predvidjeti mehanizam obaveze javnih tijela da se podaci učine dostupnim i mehanizam zaštite našeg prava da dobijemo uvid u podatke koji nas zanimaju.


• Kako uskladiti budući zakon o dostupnosti informacija sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka koji je po ocjeni mnogih loš? Ne postoji li opasnost da zakon o dostupnosti podataka u tom »sudaru« ostane nepovrediv?
- Naravno da princip po kojem je sve što nije tajna dostupno javnosti ne vrijedi ništa, ako se sve proglasi tajnom. Hrvatska nije jedina država koja se suočava s tim problemom i u međunarodnim primjerima rješenje je u činjenici da zakon o dostupnosti informacija predviđa da u slučaju sukoba dvaju legitimnih zakonskih interesa ocjenu o tome je li neki podatak dostupan ili nije treba donijeti u javnom interesu. To nije fraza. U tom slučaju postoji obaveza da se taj interes obrazloži, brani, bez diskriminacije, jednako prema svima.


• Kako urediti dostupnost informacija s jedne strane za građane, s druge za novinare kojima zbog posla te informacije često trebaju hitnije.
- Novinarima treba olakšati pristup informacijama. No, ovdje se radi o nečemu u čemu treba istaknuti dužnost javnih tijela da građane, a osobito novinare, na odgovarajući jednostavan način informiraju o svim dokumentima, podacima, statistikama... važnim za demokratsku javnu raspravu. Da budem precizniji: naravno da će i novinare i građane obavijestiti po kojim osnovama i kako se, primjerice, određuju za rušenje objekti izgrađeni bez građevinske dozvole. Tu novinari i građani imaju isto pravo, ali novinarima treba omogućiti da to pravo brže i jednostavnije ostvare. Naglasak je na obavezi državnih organa da omogući jednostavnu dostupnost takvih važnih podataka.

Zaboravljena Aarhuška konvencija UN-a?


• Da zakonima ima riješeno to područje, bi li se moglo dogoditi da nitko ne zna što se, primjerice, spaljivalo u Putu?
- U ovom slučaju, bilo bi zanimljivo konzultirati konvenciju UN-a kojom se regulira dostupnost informacija o zaštiti okoliša, tzv. Aarhušku konvenciju. Indikativno je da se nitko na nju nije pozivao, iako ta konvencija vrlo jasno predviđa obavezu registriranja produkta i djelovanja koja mogu štetiti okolišu. Da bi stvar bila zanimljivija, Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u promoviranju te konvencije, ali - kako se vidi - jedno je dobra namjera, a drugo su praktična ponašanja. U slučaju Puta, ta konvencija predviđa obavezu za sve koji se bave za okoliš rizičnim tvarima, da javnost konzultiraju o tome kako će se spaljivati, odnosno spremati otpad, ali i da informiraju sve o mogućim rizicima jednog takvog incidenta. U ovom slučaju, odredbe te konvencije i nisu se baš osobito poštovale.


Tihomir Ponoš
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


06.08.1984  Tomas Tea
06.08.1975  Meštrić Danijel
06.08.1969  Tomić Miro
06.08.1950  Sopta Marin
06.08.1947  Zorić Hrvoje
06.08.1943  Emert Rudolf
06.08.1941  Frlan Bruno
06.08.1940  Bajt Ivan
06.08.1938  Šnajdar Ivan