Oko deset mjeseci od uspostave drugog mirovinskog stupa i oko šest mjeseci od dana kad je prvi doprinos upućen na račune osiguranika u mirovinskim fondovima, Hagena za početak listopada priprema prvu konferenciju na temu mirovinskih fondova, tržišta kapitala i financijskog okruženja, koja će imati međunarodni karakter. Neslužbeno, u krugu ljudi poslovno vezanih uz mirovinsku reformu u Hrvatskoj, često se može čuti kako ćemo na takvim susretima - uza sve probleme koje tek treba riješiti - mi »učiti« one koji su s reformom počeli znatno prije nas, o čemu smo, između ostaloga, razgovarali s ravnateljem Hagene dr. Draganom Kovačevićem.
• Koliko je doprinosa u ovom trenutku uplaćeno u drugi mirovinski stup i koliko je osiguranika s osobnim računom u nekome od obveznih mirovinskih fondova?
- U ovom trenutku u drugome stupu imamo više od milijardu kuna. Točnije oko 1,1 milijardu. Broj osiguranika nije se bitnije promijenio u odnosu na završetak prijava u fondove, budući da su jedini novi osiguranici novozaposleni, te da uglavnom nema odljeva. U ovom trenutku imamo samo jednog osiguranika koji se priprema za mirovinu. Riječ je o jednome vojniku, a njegov će doprinos iz drugog mirovinskog stupa - kao što smo najavljivali u vrijeme uspostave sustava - biti prebačen u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i biti dio ukupne mirovine.
• To, dakle, nije budući umirovljenik s mirovinom iz dva izvora, već samo iz HZMO-a.
- Da. On je štedio u drugome stupu, ali će taj novac, sukladno propisima, biti prebačen u HZMO.
»Izlaskom Fine iz platnoga prometa situacija se pogoršala u odnosu na ranije razdoblje. Naime, kada bi Fina 15. u mjesecu blokirala račune poslodavaca koji nisu uplatili doprinose bilo bi bolje. U ovom trenu toga nema«, kaže Dragan Kovačević
|
• Milijarda kuna u drugome stupu ipak je malo novca, budući da se u tome sustavu tijekom prve godine očekivalo više - govorilo se o najmanje dvije milijarde doprinosa. Zašto je tako?
- Često sam govorio da će se s uvođenjem drugog mirovinskog stupa raščistiti puno stvari vezanih uz njega: postaje očito kolike su stvarne bruto i neto plaće, a iz toga se može iščitati i šira makroekonomska situacija u društvu. Druga stvar, izlaskom Fine iz platnoga prometa situacija se pogoršala u odnosu na ranije razdoblje. Naime, kada bi Fina 15. u mjesecu blokirala račune poslodavaca koji nisu uplatili doprinose bilo bi bolje. U ovom trenu toga nema. A po rezultatima koje dosad imamo, mogu reći da se plaće masovno isplaćuju u neto iznosima, dakle, bez uplate doprinosa. Poslodavci uredno ispune R-S obrazac, ali isplate samo neto plaću. To nipošto nije dobro za sustav.
• Možete li reći o kojem se broju poslodavaca radi?
- S točnim podacima moći ćemo izaći za približno mjesec dana, a tada možete očekivati i analize više makroekonomskih pokazatelja, pa i prosječne plaće na temelju uplaćenih doprinosa. No, ako hoćete paušalnu ocjenu, mogu reći da je to poprimilo ozbiljne razmjere.
• Budući da Regos još uvijek rješava bazu podataka o osiguranicima, podatke o obrtnicima, može se očekivati da će neplatiša doprinosa na kraju biti i više. Kako je to moguće, kad smo od drugog mirovinskog stupa očekivali upravo da se taj problem riješi?
- Sustav daje rezultate, sada imamo »dijagnozu«. Znate da do sada nismo imali niti pravu sliku o tome zašto je u prvom stupu malo uplaćenih doprinosa. Sada treba otklanjati te uzroke. Čini se da, prije svega, treba vidjeti kako riješiti platni promet, jer sad imamo prilično kaotičnu situaciju. Ona bi bila i gora da Fina nije preuzela ulogu za koju su se borile banke, no još uvijek previše lutamo kad je riječ o definiranju uloge agencije za platni promet.
• I uloga Regosa nije do kraja jasna - donedavno se govorilo da će Regos biti institucija odgovorna za pokretanje postupka naplate doprinosa i to već prvi mjesec kad poslodavac ne ispuni obavezu, a još uvijek ništa od toga.
- Lutanja vjerojatno ima, između Regosa, Porezne uprave, inspektorata koji bi trebali biti nadležni za taj problem... Podsjećam vas da je Regos ipak »mlada« institucija koja tek treba pronaći svoje mjesto u sustavu. Ni Porezna uprava, kad je riječ o nadzoru tvrtki, još nije uspostavila nadzor koji bi dao pozitivne učinke. U području uplate poreza i doprinosa još uvijek ima financijskih transakcija koje se ne odvijaju prema propisima. Trebalo bi biti normalno da poslodavac ne može isplatiti neto plaću ako nije uplatio doprinose, a to nije tako. Na tome hitno treba poraditi. Mi očekujemo i reakciju osiguranika u drugome stupu - oni bi se trebali javiti Hageni ili Regosu ako na njihovom osobnom računu nema doprinosa, što može biti povod da se može pokrenuti postupak prema poslodavcu. No, to je samo jedan dio problema. Drugi je činjenica da još uvijek imate okruženje u kojem mnoga poduzeća rade, ali u normalnom gospodarskom okruženju ne bi ni postojala. A tamo su isplate plaća bez doprinosa još uvijek česte.
»Ako se trendovi s prinosima nastave, nema straha za buduće mirovine«
• Nije samo visina doprinosa u drugome stupu ono što je podbacilo u odnosu na očekivanja. Moglo bi se reći i da je domaće tržište razočaralo - gotovo sav novac osiguranika fondovi su uložili u državne obveznice, odnosno prelijevanje iz šupljeg u prazno. Točno je da to nalaže financijska situacija, ali je činjenica da u drugo kod nas ne bi mogli ulagati ni da žele.
- Ne bih se složio s ocjenom o ulaganju »iz šupljeg u prazno«. Za osiguranike, ulaganje fondova dosad je bilo fantastično. Mirovinski su fondovi od svih ulagača na hrvatskom tržištu, pa i u širem okruženju, imali najveći rast. Upravo zato što su svi drugi vrijednosni papiri imali opadajuću vrijednost, osim obveznica, s kontinuiranim prinosom. Svaki osiguranik, dakle, s mirovinskim fondom može biti zadovoljan jer su prinos iznad očekivanih. Kratkoročno, dobro je, dakle da je i struktura portfelja zakonom limitirana na način da fondovi najmanje 50 posto kapitala moraju uložiti u obveznice. Dugoročno, pa čak i s pozicije srednjoročnog razvoja gospodarstva, ići ćemo prema tome da se struktura portfelja mijenja u korist papira koji bi direktno poticali razvoj. No, u ovom trenutku, osiguranici mogu biti vrlo zadovoljni, jer je igrom slučaja na tržištu obveznica ispala najkvalitetniji vrijednosni papir. Kad bi se takav trend prinosa nastavio, sadašnji se osiguranici ne bi morali bojati za mirovinu, odnosno svoju budućnost.
• Zašto kasni treći stup, odnosno uspostava dobrovoljne mirovinske štednje?
- Ne bih rekao da kasni. Mi već imamo nekoliko osiguranika u trećem mirovinskom stupu, u Raiffeisen mirovinskom fondu, od kojeg redovno primamo izvještaje o poslovanju. Formalno, dakle, imamo treći stup. No, moglo bi se reći da treći stup zasad nije toliko atraktivan, niti za osnivače fondova, niti za osiguranike. Znate zašto je to tako - kad se prije nekoliko godina radio Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, treći je stup samo »ubačen«, bez odgovarajuće razrade sustava. tek bi s izmjenama Zakona koje pripremamo treći stup mogao postati značajan proizvod na financijskom tržištu. Očekujemo da će do kraja godine Sabor usvojiti izmjene Zakona, a one u velikoj mjeri idu u prilog dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Tada može početi i intenzivna kampanja fondova, a i mi ćemo provesti edukacijsku kampanju.
• Udruga fond-managera nedavno je poslala svoje primjedbe na izmjene Zakona, hoćete li ih usvojiti? I kako ocjenjujete poslovanje fondova do sada?
- Prijedlozi su vrlo konstruktivni i veći dio toga već smo usvojili. Radi se uglavnom o tehničkim detaljima. A što se tiče poslovanja, moram istaći da smo nadzor nad poslovanjem fondova tehnički doveli blizu savršenstva. S fondovima smo zasad i više nego zadovoljni, nije bilo kršenja zakonskih odredbi i uspostavljena je dobra suradnja.
l Hagena priprema Prvu međunarodnu konferenciju o mirovinskim fondovima, možete li hrvatsku mirovinsku reformu unaprijed smjestiti u međunarodni kontekst?
- Mogu ne samo subjektivno, nego i iz perspektive drugih - direktor Svjetske banke zadužen za ovaj dio Europe kod potpisa zajma ocijenio da je uvođenje novog mirovinskog sustava, od svih zemalja koje su taj proces obavile, u Hrvatskoj provedeno najbolje. To je, dakle, pogled izvana.
|
Marijana Matković
|
