Kako će se Vladina odluka o ukidanju poskupljenja struje za kućanstva odraziti na HEP, koliko će potrošača zbog novog tarifnog sustava dobiti veće i manje račune, kada će vratiti preplaćeni novac za rujan, je li gospodarstvu struja ipak poskupjela, kakve će biti cijene kad HEP izgubi monopol? O tome i drugim aktuelnim pitanjima razgovarali smo s predsjednikom Uprave HEP-a Ivom Čovićem.

• Koliko će ukidanje poskupljenja struje za kućanstva smanjiti HEP-ove prihode i kakve će to imati posljedice?
- Zbog toga će nam se prihodi smanjiti 280 milijuna kuna godišnje. Još 100 milijuna kuna godišnje će nam se smanjiti zato što smo na istu razinu kao i kućanstvima, smanjili cijene i gospodarstvu priključenom na niski napon (0,4 kilovolta), iako je ono dosad plaćalo više cijene od kućanstava. Poznato je da je u europskom okruženju električna energija za gospodarstvo niža od one za kućanstva. Naime, jedno od načela novog tarifnog sustava je da svi potrošači na istom naponu plaćaju istu cijenu. To znači da će nam ukupno godišnji prihodi biti smanjeni čak 380 milijuna kuna, a ovu bi godinu mogli završiti s gubitkom od oko 500 milijuna kuna. To će nam usporiti poslovnu konsolidaciju i smanjiti ulaganja u nužnu modernizaciju i proširenje mreže te gradnju novih objekata što znači zadržavanje nepovoljnih naponskih okolnosti u mnogim područjima (tzv. sive zone).
 

• Koliko će potrošača zbog promjene tarifnog sustava dobiti više račune, a koliko niže i za koliko?
- Do sada su istu uslugu HEP-a kupci plaćali različito, a razlike su u nekim kategorijama bile vrlo značajne. Novi tarifni sustav to radikalno mijenja, pa će svatko plaćati što potroši po jedinstvenoj cijeni jer je osnovna postavka novog tarifnog sustava da se cijene za pojedine kategorije potrošača usklade sa stvarnim troškovima sustava. Zbog toga će se jednom dijelu potrošača iznosi na računima povećati, nekima i znatno, a drugom smanjiti. Npr. oko 30.000 kupaca koji su dosad zahvaljujući trotarifnim brojilima kilovatsat prosječno plaćali 30 lipa sada će ga plaćati znatno više pa će im i računi poprilično porasti. To će se dogoditi i kupcima koji su imali limitatore s niskim ograničenjem i velikom potrošnjom (njih ima više od 50.000) te ostalima koji su imali vrlo veliku potrošnju jer ih dobar dio struju koristi za grijanje. Dosad su, naime, troškovi grijanja na struju bili vrlo konkurentni ostalim energentima ili čak niži, što nigdje u svijetu nije praksa. Ukupno očekujemo da će od oko 2,1 milijuna naših kupaca oko 150.000 dobiti 10 i više posto povećane račune. Svi ostali će dobiti približno iste račune kao dosada (do pet posto manje ili veće) ili znatno manje od dosadašnjih. Sigurni smo da će više od milijun potrošača dobiti manje račune. Tu npr. spadaju potrošači s dvotarifnim brojilima koji su imali limitator i malu potrošnju, ali i ostali s relativno malom potrošnjom te gotovo svi kupci s jednotarifnim brojilima (im ih više od 800.000) jer im je cijena smanjena. Kad se to zna onda je jasnije zašto uvođenje novog tarifnog sustava HEP-u neće povećati prihode. Cilj izmjena tarifnog sustava nije bilo povećanje prihoda HEP-a i njegova priprema za privatizaciju ili punjenje proračuna, nego zamjena sustava jednostavnijim i pravednijim, usklađenim s takvim sustavima na zapadu.

• Nije li izabrano loše vrijeme za uvođenje novog tarifnog sustava i poskupljenje struje uoči zimske sezone koja ionako donosi veće cijene i potrošnju?
- On nije donešen sada jer je HEP tako predložio i odlučio, nego se to dogodilo zbog političkih i društvenih okolnosti. Slažem se da je to bilo najlošije moguće vrijeme tijekom godine jer je primjena novog tarifnog sustava s višim cijenama za kućanstva počela na pragu zimske sezone kad rastu i cijene i potrošnja. Uz to, mi smo u akontacijske rate ukalkulirali i ove godine u kućanstvima za devet posto prosječno povećanu potrošnju. Ovo vrijeme ne odgovara ni nama ni potrošačima. No, to samo potvrđuje koliko je ovaj dokument važan i složen!

• Kako ćete i kada potrošačima koji su platili uvećane račune za rujan vratiti preplaćeno budući ste odlučili da niže cijene za kućanstva neće vrijediti od 1. listopada nego i za rujan?
- Na kraju godine ćemo očitati sva brojila i onima koji su platili više nego je bilo potrebno vratiti preplaćeno ili za iznos razlike umanjiti sljedeću akontacijsku ratu.

• Po podacima HEP-a ukinuto poskupljenje struje za kućanstva bilo je prosječno 9 posto, a Državni zavod za statistiku je izračunao da bi struja kućanstvima prosječno poskupjela 20,5 posto. Tko je u pravu?
- Iznos od 9 posto nije označavao povećanje računa u tom iznosu, nego bi toliko porasli prihodi HEP-a od kućanstava na godišnjoj razini. Dakle radilo se o procjeni povećanja prosječne cijene na godišnjoj razini. Naime, točni se učinci ovih cijena na pojedine kupce mogu vidjeti tek nakon godišnjih obračuna. Zato se naša procjena učinaka tarifnih stavova ne mora nužno podudarati s procjenom Državnog zavoda koji je usporedio troškove za mjesec kolovoz s troškovima za mjesec rujan, dakle procjenom na jednomjesečnoj razini. Sada isto tako tvrdimo da nam uvođenje novog tarifnog sustava na godišnjoj razini, dakle ne jednomjesečnoj, neće povećati prihode uzimajući u obzir lanjsku razinu potrošnje.

• Kako komentirate tvrdnje HUP-a o prosječnom poskupljenju za gospodarstvo od 18,5 posto unatoč Vladinoj zabrani?
- Moram demantirati njihove tvrdnje jer su analizu napravili na vrlo malom i nereprezentativnom uzorku. Kontaktirali smo s tvrtkama koje su sudjelovale u HUP-ovoj anketi i potvrdili da su izneseni podaci netočni. Zato još jednom tvrdimo da nam se prihodi od gospodarstva neće povećati što potvrđuju i podaci za rujan. Štoviše, će nam se i smanjiti zbog smanjivanja cijena za oko 160.000 tvrtki priključenih na niski napon. Gospodarstvo će za listopad dobiti prilično veće račune nego lani za isti mjesec, ali ne zbog poskupljenja nego zbog proširenja zimske sezone, sa četiri na šest mjeseci ali će računi za studeni i prosinac biti značajno niži nego lani. Uz to će se odstupanja cijena za pojedine tvrtke od prosječnih po novom tarifnom sustavu značajno smanjiti. Naime, prosječna cijena kilovatsata na srednjem naponu (na 10 kilovolti) bila je 45 lipa, a neke tvrtke su plaćale kunu i pol pa i dvije, a bilo je i onih koje su plaćale samo 20 do 25 lipa jer je stari tarifni sustav preveliko značenje davao tzv. angažiranoj snazi, a premalo potrošenoj energiji. Vrlo malom broju tvrtki će se računi sada znatno povećati ili smanjiti, a kod većine njih računi za struju relativno malo utječu na ukupne troškove poslovanja pa nitko, ponavljam, neće moći tvrditi da mora poskupjeti svoje proizvode zbog većih računa za struju. Isto tako sumnjam da će itko zbog smanjenja računa za struju pojeftiniti svoje proizvode iako smo tvrtkama na 10 kilovolti (tu je više od 95 posto tvrtki) smanjili cijene prosječno za 4,6 posto.

• Vlada je najavila smanjivanje granice za tzv. povlaštene potrošače koji mogu birati dobavljača struje. Dosad su tu spadali oni koji su godišnje potrošili više od 40 gigavatsati, a potpredsjednik Vlade Goran Granić je najavio da će se to omogućiti i tvrtkama priključenim na srednji napon na 35 kV. Kakva će biti nova granica? Kad će HEP odrediti cijenu iznajmljivanja svoje mreže drugim dobavljačima?
- Zasad po dosadašnjem kriteriju postoji 15 povlaštenih kupaca i na njih otpada 10 posto ukupne potrošnje na razini čitavog sustava. Neki su priključeni na visoki (110 kV), a neki na srednji napon (35 kV) jer je granica bila godišnja potrošnja, a ne naponska razina. O prosudbama Vlade, pritisku kupaca i interesu drugih dobavljača struje da uđu u taj posao ovisi hoće li Vlada, kada i koliko spustiti granicu za ulazak u krug povlaštenih potrošača. HEP vrlo afirmativno gleda na procese liberalizacije tržišta i širenje mogućnosti izbora dobavljača jer smo uvjereni da je naša cijena vrlo konkurentna, a spremni smo i s kupcima koji formalno ne spadaju među povlaštene razgovarati o uvjetima isporuke i omogućiti da, ako žele, pronađu drugog dobavljača.
Cijenu korištenja naše mreže određuje Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti. Priprema potrebnih preduvjeta je u tijeku iako se radi o vrlo složenoj metodologiji za utvrđivanje naknada. Kako bi se taj proces ubrzao spremni smo Vijeću predložiti privremene pojednostavljene tarife. Ne bojimo se konkurencije jer će ona pomoći da naši kupci shvate koliko je HEP siguran i pouzdan dobavljač. Sigurno je da nas neće doživljavati kao monopolista koji im nešto nameće. S druge strane, ona će nam pomoći da što prije završimo restrukturiranje, smanjimo broj zaposlenih, racionaliziramo troškove, unaprijedimo poslovanje i HEP preobrazimo u modernu, efikasnu i racionalnu europsku kompaniju spremnu za tržišno natjecanje.

• Biste li imali ovakve cijene i da imate konkurenciju?
- Spremni smo za tržišnu utakmicu jer smo sigurni da su uvjeti koje nudimo konkurentni. Znamo da postoje efikasnije elektroprivrede. Ali one posluju u normalnim okolnostima, a mi smo još uvijek, kao što se zna, prisiljeni da struju prodajemo po nerealnoj cijeni. Stoga sumnjam da bi itko drugi mogao ponuditi povoljnije cijene od naših. Zato želimo da što prije zažive tržišni odnosi jer će to biti najbolji test za nas. Sigurno da će olakšati i uvođenje realnih cijena za naš proizvod jer će otvaranje tržišta u početku dovesti do povećanja cijena struje.

• Što su glavni razlozi zašto bi struja trebala poskupjeti?
- Već duže vrijeme cijena nam ne omogućava poslovanje bez gubitaka. Naime, u posljednje dvije godine znatno su porasli troškovi goriva za termoelektrane i uvoza struje. HEP je jedina europska elektroprivreda koja nije povećala cijene u posljednje dvije godine. Čak su i u nekim tranzicijskim zemljama, iako su tamo odnosi apsolutno nerealni, cijene struje povećane i po 70 do 100 posto. Naši fiksni troškovi kao što su plaće, održavanje, amortizacija itd. su na nižoj razini nego u 1999. Za nabavku plina i mazuta te uvoz struje te smo godine potrošili 1,3 milijardi kuna, u 2000. - 1,98 milijardi kuna, a u 2001. 2,5 milijardi kuna, dakle gotovo dvostruko više u odnosu na 1999. Ove će godine taj iznos biti još veći, a u međuvremenu nije mijenjana naša cijena. U 1999. je cijena uvozne struje bila čak ispod 1,7 centi po kilovatsatu, a sada je u prosjeku 2,7 centi.

• Iako priznaju da cijena struje nije realna Vlada ističe da HEP mora i dodatno racionalizirati svoje poslovanje.
- U svakoj velikoj tvrtki postoje neracionalnosti pa tako i u HEP-u. Ali činjenica je da je naš elektroenergetski sustav vrlo kompleksan i skup. Imamo puno starih elektrana s nedovoljnim iskorištenjem goriva. Uz to nemamo dovoljno domaćih energenata pa je naša proizvodna cijena možda i viša nego kod drugih elektroprivreda. Zbog zemljopisnog oblika Hrvatske dužina naše prijenosne i distribucijske mreže je veća nego u drugim zemljama slične veličine. Do brojnih otoka struju prebacujemo podmorskim kabelima što dodatno poskupljuje sustav. Zato je pitanje kako bi uz takve uvjete normalno radili i da imamo cijenu kao druge elektroprivrede, a ne da je niža uz objektivno veće troškove. Cijena u Hrvatskoj je barem 30 posto manja nego u Austriji i 40 posto manja nego u Njemačkoj, a prosječna cijena u EU-u je 25 posto veća od naše. Iako i mi spadamo među njih teško se uspoređivati s tranzicijskim zemljama jer ih većina, za razliku od nas, ima vlastite velike rezerve energenata. Uz to kod njih je, osim u Češkoj i Poljskoj, cijena struje i dalje socijalna kategorija zbog čega su vrlo malo ulagali u modernizaciju sustava pa imaju puno veće probleme od nas. HEP je istodobno uglavnom vlastitim novcem sanirao 4 milijarde kuna izravnih ratnih šteta i unatoč toga nema problema u opskrbi potrošača. Najbolje se to vidjelo lani u prosincu kad su bile izuzetno niske temperature i velika potrošnja zbog čega njihovi sustavi, za razliku od našeg, tjednima nisu normalno funkcionirali. Zato treba stalno ulagati u sustav, a to je teško bez realne cijene. Jer i hrvatski kupci trebaju, zavrijeđuju konačno dobiti kvalitetan kilovatsat. Mi to u HEP-u posebno znamo.
Inače, lani smo za 839 smanjili broj zaposlenika, a troškove osoblja za 165 milijuna kuna. Smanjili smo i opće troškove poslovanja (troškovi prijevoza, telekomunikacijskih usluga, osiguranja objekata i sl.) za više od 50 milijuna kuna itd. U ovoj godini provodimo daljnje racionalizacije troškova. Gubitke je nemoguće smanjiti bez velikih ulaganja u staru mrežu što otežavaju ovakve cijene. Jer za smanjenje gubitaka za samo jedan posto treba uložiti 250 milijuna eura.

• Kada ćete ponovo zatražiti poskupljenje struje?
- Vaše pitanje mogu shvatiti i kao provokaciju. Već mjesecima tražimo korekciju cijena, ali nikada za to nije bio »pravi trenutak«, a sada će nam kroz primjenu novog tarifnog sustava čak i dosadašnji ukupni prihod biti smanjen za 100 milijuna kuna što je dodatni razlog zašto ćemo i ovu godinu, kao i prethodne dvije, završiti s gubitkom od 400-500 milijuna kuna. Budući da se ne može trajno poslovati s gubitkom taj će račun kad-tad doći na naplatu. Zato će nas život relativno brzo suočiti s poskupljenjem. Ne moramo zasad stvarati profit, ali nam treba realna cijena koja će nam omogućiti normalnu opskrbu svih potrošača i da ne stvaramo gubitke. Bilo bi nam dovoljno povećanje od barem osam do deset posto prosječno za sve potrošače.
Jer, ne samo nama u HEP-u, već svima u Hrvatskoj, čitavom gospodarstvu mora biti interes jedna zdrava hrvatska elektroprivreda kao generator konsolidacije ukupnog hrvatskog gospodarskog okruženja.
Željko Bukša