savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1477&cehok-malo-je-cudno-da=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1477&cehok-malo-je-cudno-da=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1477&cehok-malo-je-cudno-da=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1477&cehok-malo-je-cudno-da=

Ivan  Čehok

../intervjui/intervjui.php?osoba=1137&ivan-cehok

Čehok Ivan
Datum:
27.10.2002
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Ivan Čehok, potpredsjednik HSLS-a, za Vjesnik govori o situaciji u svojoj stranci obzirom na najavu Osječko-baranjskog Županijskog vijeća HSLS-a o odvajanju od središnjice, o optužbama nekih članova stranke da je predsjednik Dražen Budiša preautoritativan, te o suradnji Hrvatske i Haaškog suda, u kontekstu aktualnog »slučaja Bobetko«.


• Mislite li da će najava Osječko-baranjskog županijskog vijeća o mogućem njihovu odvajanju od središnjice urokovati nova unutarstranačka previranja u HSLS-u?
- Imam premalo informacija o tome što se događalo među osječkim liberalima, pa je stoga najbolje da se suzdržim od komentara do zakazane sjednice Županijskoga vijeća u ponedjeljak. Razlozi objavljeni na tiskovnoj konferenciji, međutim, statutarno se ne mogu prihvatiti kao dovoljni za bilo kakvo zamrzavanje odnosa sa središnjicom stranke. I ja imam u Varaždinu poteškoća s nekim članovima i njihovim shvaćanjem unutarstranačke komunikacije, ali za to ne krivim središnjicu, već ponajprije nas same. HSLS nije stranka uređena na načelu demokratskoga centralizma, što znači da je piramidalno postavljena, s osloncem na temeljnim ograncima koji su autonomni u svojem djelovanju, u izboru čelnih ljudi, pa oni i započinju postupak provjere kršenja statuta. Kao vrh piramide, predsjednik stranke ne smije i ne može odlučivati o nestatutarnosti postupaka ili pak određivati stegovne mjere, već to propušta nadležnim stranačkim tijelima.
 


»Onima koji Draženu Budiši zamjeraju autokraciju govorit ću iz vlastitoga iskustva. U punih pet godina, koliko sam u užem vodstvu stranke, nikada, ni u jednoj riječi ili potezu, nisam primijetio da Budiša koristi svoj položaj, čak ni autoritet, premda sigurno nisam od onih koji su mu bili najvjerniji«, kaže Ivan Čehok

Vilim Herman, ali i još neki vaši stranački kolege, zamjeraju predsjedniku stranke, Draženu Budiši, autokraciju. Ima li u tome istine?
- Mislim da sam odgovorio na to pitanje, ali ću govoriti sada iz vlastitoga iskustva. U punih pet godina koliko sam u užem vodstvu stranke nikada, ni u jednoj riječi ili potezu, nisam primijetio da Budiša koristi svoj položaj, čak ni autoritet, premda nisam sigurno od onih koji su mu bili najvjerniji. Dapače, moje su napredovanje u stranci više kočili »veliki demokrati« koji danas više, srećom, nisu s nama. Nestabilnost u stranci upravo je posljedica ovakvoga statuta kao i tipa ponašanja predsjednika.
U većini ostalih stranaka predsjednik statutarnim mehanizmom u unutarstranačkoj stegovnoj proceduri razrješava konflikte, suspendira pojedince ili cijele ogranke. No, mislim da trebamo prihvatiti pa i snositi rizik postupanja prema načelima koja su u našem statutu i dalje zadržati autonomiju ogranaka. No, jednako tako nijedna stranka na svijetu ne smije i ne može dopustiti da u bitnim političkim odlukama dio članova glasuje ili postupa suprotno stranačkim stavovima. Nijedan naš zastupnik nije smio glasovati za potvrđivanje sporazuma o Nuklearki Krško, pa su svi oni koji su to učinili ozbiljno povrijedili Statut HSLS-a, da ne govorimo o političkoj šteti koju su, na kraju, nanijeli sami sebi jer je javnost protiv toga sporazuma i od njega ionako nikakve koristi.


• Treba li članove Osječko-baranjskog županijskog vijeća isključiti iz HSLS-a po uzoru na postupak koji je primijenjen kod Dubrovačkog HSLS-a i članova Libre?
- Kao što zasad nema dovoljno razloga za odluku o zamrzavanju odnosa sa središnjicom, mislim da nema ni dovoljno razloga za pokretanje bilo kakvih stegovnih postupaka. Malo je čudno da Herman zamrzava odnose s vrhom stranke, s kojim je samo tjedan prije razgovarao o tome da se za nj pronađe primjeren položaj. Bojim se da nije riječ o velikoj načelnosti, već o nečemu sasvim ljudskom, suviše ljudskom.


• Poštuje li HSLS regionalne razlike i što uopće znači uvažavati regionalne interese?
- Hrvatska se treba ravnomjerno i uravnoteženo regionalno razvijati, u čemu se nizom objektivnih okolnosti, ali i zbog težine pritiska regionalnih lobija, u ovih dvanaest godina samostalnosti nije uspjelo. Ni ova vlast nije razvila programe uravnoteženoga gospodarskog i socijalnog razvitka pojedinih područja, štoviše, nije joj pošlo za rukom stvoriti političko suglasje u teritorijalno-političkom preustrojavanju Hrvatske. Najčešće se zastupanje regionalnih interesa pretvara u interesno lobiranje za neodržive i ekonomski neopravdane, dapače, posve promašene projekte ili pak za financijsku pomoć pojedinim područjima prema podobnosti ili bliskosti vlasti.
Zašto bi, npr., država pomagala banku u Rijeci ili Osijeku, a ne bi u Varaždinu. Zar mi Varaždinci koji imamo ponajbolju regionalnu banku, štoviše, koja je nadrasla regionalne okvire, trebamo biti stalno kažnjavani, zar nismo i mi mogli podijeliti rizične kredite, naprimjer, gradu Varaždinu, dovesti banku u stečaj i onda lijepo tražiti da je država sanira? Zašto bi tekstilci na sjeverozapadu Hrvatske, od kojih je 75 posto žena, radili za 1800 kuna bez državne pomoći, dok država istodobno pomaže tvrtkama u kojima poslovodstvo ima plaće veće od cijelog pogona Varteksa? Mi u HSLS-u nećemo pristati na to da se pod uvažavanjem regionalnih razlika praktično progura politički klijentelizam.


• Kako ocjenjujete postupke Vlade u svezi sa »slučajem Bobetko« i suradnjom s Haagom?
- Vlada postupa očekivano, kupujući vrijeme i otežući s nekoliko sitnih pravnih mehanizama, jer joj drugi nisu dostupni. Niti nam je vrijeme saveznik, niti je bilo koja bitka protiv sustava dobivena jednim paragrafom. Mislim da se u nas vodi inače sasvim pogrešna rasprava u povodu optužnice generalu Janku Bobetku, nalik na plautovsku komediju umišljenih veličina. Bobetka, ali i iskrivljavanje i političko prekrajanje istine o nekim vojnim akcijama, trebalo je braniti 4. siječnja, odmah nakon preuzimanja vlasti i to na više načina.
Prije svega, jačanjem hrvatskoga pravosuđa, političkom osjetljivošću i spremnošću da se suočimo sami sa sobom. S druge pak strane izostalo je koordinirano vanjskopolitičko-diplomatsko opovrgavanje falsifikata, koji doduše nisu bili pretočeni u optužnice, ali su bili vidljivi u stavovima o uzrocima i posljedicama sukoba na našem tlu.
Umjesto toga, naše je pravosuđe i dalje zakočeno, u očekivanju svakotjednih najava o reformi - tri smo godine potrošili uzalud. Diplomacija nam je većinom regrutirana negativnom selekcijom, na više ključnih mjesta ljudi su postavljani da bi im se vlast odužila, kadrovska je struktura loša. Vlada se u većini svojih odluka nije savjetovala sa stručnjacima, što je vidljivo iz sasvim nepotrebne afere oko Piranskoga zaljeva, Krškoga, ali i u nastupu prema Haagu. Naša se politika svodi na reaktivni angažman i na post festum pravne i diplomatske akcije u trenutku kada svi od nas očekuju proaktivnu vanjsku politiku. Bojim se da su u pravu oni koji kažu da štete već trpimo, ali se isto tako bojim da ćemo ih tek pretrpjeti, najviše u razočaranju i još većoj apatiji građana. No, Hrvatska bi se najsnažnije branila da je gospodarski i politički stabilna.
Mi ćemo trpjeti pravni paternalizam međunarodnoga poretka samo stoga što smo nejaki, za razliku od drugih zemalja koje priznaju međunarodno pravo, ali se na nj oglušuju jer su gospodarski i politički dovoljno jake da ih se ne može zaplašiti. Stoga je jedini način da se odupremo politizaciji korištenja pravnih mehanizama gospodarsko jačanje, u čemu ni ova Vlada nije uspjela. Da su, naprimjer, strane investicije u stalnom porastu, da smo iskoristili komparativne prednosti dobre industrijske infrastrukture i školovane radne snage, ništa strance ne bi moglo odvratiti od Hrvatske, poglavito pak ne pravni spor o kojemu većina investitora nema pojma.


• Kako procjenjujete trenutnu društvenu klimu u Hrvatskoj?
- Iznenađujuće je i zaprepašćujuće istraživanje objavljeno u novom Globusu o stavovima mladih prema nekim društvenim zbivanjima, njihova apatičnost i razina nepovjerenja u institucije. Hrvatska politika, pozicijska i opozicijska, formalna i neformalna, nije uspjela pronaći one čimbenike društvene kohezije koje skupini s osjećajem gologa održanja otvaraju perspektivu uređene zajednice s osjećajem solidarnosti, zaštite zajedničkih interesa i promicanja općega dobra.
Zašto ne bismo, primjerice, smatrali idejom općega dobra izgradnju društva znanja, podizanje razine pismenosti, obrazovanosti, kompetencija i jačanja radne i demokratske sposobnosti naših građana. Ovako se pod nacionalni interes podmeće ili zaštićivanje prošlosti ili pak dosljedno provođenje reformi koje provodimo u slijepoj vjeri da je novo bolje od staroga. Vlada je neosporno u nekim područjima uspjela osigurati društvene zakonitosti nužne da bi se u suvremenom demokratskom društvu tržišnog gospodarstva mogli usmjeravati i nadzirati određeni procesi. No, u cjelini gledano, ključna područja ostala su u neredu, od pravosuđa, preko školstva do gospodarstva.
Dada Zečić
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan