ZAGREB, 28. listopada - Gdje smo danas u slučaju Janka Bobetka nakon što je u Hrvatskoj bila glavna haaška tužiteljica? Je li bilo novih zahtjeva? Ta pitanja smo na početku razgovora postavili Luki Trconiću, potpredsjedniku HSS-a, druge po snazi stranke vladajuće koalicije.
- Nije bilo radikalnih zahtjeva, ali je bilo pritiska na Vladu da odustane od žalbi haaškom Sudu - kaže Trconić. - Tužiteljici je, međutim, u razgovoru s premijerom Račanom postalo jasno da na to ne možemo pristati. Kad bismo povukli žalbe, ispali bismo nevjerodostojni, a promašeno bi bilo i sve ono o čemu smo postigli konsenzus u Saboru. Svojim je žalbama Hrvatska htjela i upozoriti svjetske čimbenike na praksu koja je uzela maha u radu Haaškog suda. Radi se o tome da se optužnice sve više upuštaju u sferu koja se ne tiče samo prava i pravnih činjenica.
• Na što konkretno mislite?
- Optužnice se upuštaju i u sferu vrjednosnih, političko-etičkih sudova na temelju kojih se onda vrjednosno ocjenjuje i politika jedne države članice UN-a. To nije zadaća Haaškog suda koju mu je Rezolucijom 827 dodijelilo Vijeće sigurnosti. Upozoravajući na to, Hrvatska ne prekida suradnju s Haagom. Nije sporno da je i s hrvatske strane bilo ratnih zločina, ali se ne može na mala vrata, preko tih vrjednosnih sudova, težiti ravnoteži i potpuno zanemariti činjenicu da je Hrvatska vodila obrambeni rat. Ta su hrvatska objašnjenja dobro primljena, a i tužiteljica je pristala pričekati odluku Žalbenog vijeća, koju će Hrvatska poštivati.
Nema nikakve potrebe stvarati psihozu kao da će generalu Janku Bobetku optužnica biti nasilno uručena
Haaške se optužnice sve više upuštaju u sferu političko-etičkih sudova na temelju kojih onda vrjednosno ocjenjuju politiku jedne države članice UN-a, što nije zadaća Suda
Nije sporno da je i s hrvatske strane bilo ratnih zločina, ali se ne može na mala vrata, preko tih vrjednosnih sudova, težiti ravnoteži i potpuno zanemariti činjenicu da je Hrvatska vodila obrambeni rat. Ta su hrvatska objašnjenja dobro primljena, a i tužiteljica je pristala pričekati odluku Žalbenog vijeća, koju će Hrvatska poštivati
U generalovu okruženju ima dobronamjernih ljudi, ali i onih koji nepotrebno dižu tenzije i čiji postupci štete i Hrvatskoj i Bobetku, kaže potpredsjednik HSS-a Luka Trconić
|
• Tretira li optužnica protiv generala Janka Bobetka antiterorističku akciju u Medačkom džepu kao planirano etničko čišćenje?
- Kroz optužnicu se provlači politički i vrjednosni pristup, čime se posredno u orbitu odgovornosti uvlači i državu i politiku. Poći od toga da se prvog čovjeka HV-a optužuje za planiranje etničkog čišćenja, to praktički znači uvlačiti u opću odgovornost i samu državu. Hrvatska to ne može prihvatiti, jer to naprosto nije istina.
• Dio medija dočekao je na nož odluku Vlade da krene u pravni spor s Haagom. I neki savjetnici predsjednika Stjepana Mesića optužili su premijera da je sklopio savez s ekstremnom desnicom. Kako to komentirate?
- Ostajem začuđen tako tvrdim pristupom predsjednikovih savjetnika, koji crno-bijelo gledaju na stvari. Ako se tako gleda na slučaj Bobetko, onda je sve jednostavno: imamo Ustavni zakon, suradnja je u interesu Hrvatske i treba bespogovorno postupiti po nalogu Suda. Formalno-pravno je to tako, ali je život nešto drugo, a time i politika. Odnos prema svemu tome mora biti mnogo suptilniji, što podrazumijeva i korištenje svih sredstva koja nam u sklopu suradnje s Haagom stoje na raspolaganju.
• HSS je jedini iz vladajuće koalicije oštro reagirao na obraćanje naciji predsjednika Stjepana Mesića. Zašto?
- Zato što se nismo slagali s pristupom koji zanemaruje bitne nedostatke optužnice koja izlazi iz okvira prava i pravnih činjenica. Uostalom, još je otvoreno pitanje bi li - da je u onom trenutku i predsjednik Mesić reagirao na način sličan Vladi i Saboru - pozicija Hrvatske bila jača. Možda bi se ipak lakše objasnilo da ne prekidamo suradnju s Haagom. S druge strane, istup predsjednika Mesića imao je nesumnjivo i pozitivne učinke u međunarodnoj zajednici. Sigurno je da o suradnji s Haagom nema bitnih razlika između Predsjednika i premijera. Razlikuju se samo u pristupu i suptilnosti u postupku. Zato ne mislim da bi, kad se radi o Haagu, nacionalna politika mogla doći u pitanje.
• Nedavno je jedan dnevnik optužio predsjednika HSS-a i Sabora Zlatka Tomčića za sukob interesa, jer tvrtka čiji je suvlasnik obavlja poslove financirane iz proračuna. Vaš komentar?
- Ta je informacija stara 11 godina. Radi se o poduzeću od kojeg se, što se rada i upravljanja tiče, Tomčić potpuno distancirao. Uostalom, on je mogao, da je imao skrivene namjere, jednostavno prenijeti tih 22 posto udjela na rođake. Zalažem se za donošenje zakona o sprječavanju sukoba interesa kako bi se onemogućilo da bilo tko izvlači dodatni profit iz svog političkog položaja. Ali, u ovom slučaju nema argumenata da je predsjednik Zlatko Tomčić, koristeći položaj u politici, pogodovao poduzeću čiji je suvlasnik. Zato nema ni opravdanja da mediji na onako prljav način praktički raspisuju tjeralicu za njim. Mislim da se tu, zapravo, radi o strahu od sve većeg povjerenja građana u politiku HSS-a.
• Čak i da je sve tako, ipak ni HSS ne može pobjeći od odgovornosti za raširenu zloporabu političkog položaja. Zašto koalicija skoro tri godine izbjegava donijeti zakon o sukobu interesa?
- I mi se pitamo zašto zakona još nema. HSS nije tome bio zapreka. Očito se radi o nonšalantnosti i u Vladi i u zastupničkim klubovima. Sigurno je da u tom području vlada veliki nered. Zato je zakon neophodan, a njegovo donošenje može smetati samo onima koji su u politiku ušli da bi se obogatili.
»Mora se uvažiti da je Bobetko jako bolestan i u poodmaklim godinama«
• Sve se više nagađa da će generalu Janku Bobetku, koji odbija otići u bolnicu i koji ne priznaje Haaški sud optužnica biti nasilno uručena. Bi li HSS to podržao?
- U generalovu okruženju ima dobronamjernih ljudi, ali i onih koji nepotrebno dižu tenzije i čiji postupci štete i Hrvatskoj i Bobetku. Najvažnije je, bez obzira na pravnu proceduru, zaštititi njegov integritet kao osobe i kao bivšeg načelnika Glavnog stožera. On je jako bolestan i u poodmaklim godinama, što se iz humanih razloga mora uvažiti. To su načela koja priznaje kazneno pravo svake zemlje i međunarodno pravo. I sama je tužiteljica rekla da je svjesna njegova teškog zdravstvenog stanja. Doista nema nikakve potrebe stvarati psihozu kao da će biti nasilnog uručenja optužnice. Očito je da neki ljudi oko Bobetka i ekstremne političke opcije, koji šire takvu psihozu, rade to iz nekih svojih interesa. Predah do odluke Žalbenog vijeća treba dobro iskoristiti, a ne gubiti živce. Treba pokušati opet uspostaviti povjerenje između Vlade te generala i njegovih odvjetnika. To je jedini pravi put.
|
»Temeljni naš cilj nije da se u politici ponašamo stranački, nego odgovorno«
• Često vam se prigovara da ucjenjujete SDP. Takve su optužbe prije bile rezervirane za HSLS. Koji je uopće bio interes HSS-a da postane glavni Račanov partner?
- Nakon odlaska HSLS-a, našli smo se pred velikom odlukom: ostati u koaliciji ili otići. Prije je baš HSS bio neka vrsta tampona u svađama HSLS-a i SDP-a. Pokušavali smo ih miriti, tražeći razborita rješenja. Ipak, kad je Dražen Budiša otišao, podržali smo mandatara Ivicu Račana, procjenjujući da je u tom trenutku u interesu Hrvatske da koalicija pokuša ostvariti nešto od onoga što je obećala biračima.
• Ostajete li i dalje kod te procjene?
- Temeljni naš cilj nije da se u politici ponašamo stranački, nego odgovorno. Još postoje realni izgledi da Hrvatska gospodarski i socijalno krene naprijed. Zato smo i ostali u koaliciji. Ali, sve ima svoje granice. Siguran sam da će do kraja godine, možda već u raspravi o državnom proračunu, biti jasno treba li inzistirati na opstanku koalicije, ako ona ne rješava bitna pitanja. HSS će tad biti prvi koji će reći: gospodo, dajte da vidimo ima li smisla i dalje ostati zajedno ili je poštenije reći biračima neka izaberu novu opciju, pa neka ona pokaže što zna.
|
»HSS nije stranka koja će biti na milost i nemilost nečijem izboru«
• Istraživanja javnog mišljenja govore o porastu popularnosti HSS-a. Vaš je politički utjecaj velik i zato što su i SDP i HDZ svjesni da bez vas ne mogu zadržati, odnosno osvojiti vlast. Godi li vam ta jagma za HSS-om?
- Na neki način godi, ali nismo takvi narcisi da bismo uživali u tome. No, ponekad i vrijeđa što nas i današnji partneri i oni koji su sad u oporbi proglašavaju poželjnom »udavačom«. Jer, HSS nije stranka koja će biti na milost i nemilost nečijem izboru. Iako se naša snaga još ne može mjeriti sa SDP-ovom ili HDZ-ovom, ipak ćemo sami odlučiti tko će biti naš partner. Nakon izbora, na koje ćemo samostalno, pažljivo ćemo razmotriti s kim ćemo u koaliciju. Hoće li to biti SDP ili HDZ, ili netko treći, vidjet ćemo. U svakom slučaju, to mora biti demokratska opcija kojoj je na srcu opće dobro Hrvatske i njezinih građana.
|
Ivka Bačić
|
