savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1483&lucin-od-sredine-2003-zatecena=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1483&lucin-od-sredine-2003-zatecena=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1483&lucin-od-sredine-2003-zatecena=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1483&lucin-od-sredine-2003-zatecena=

Šime  Lučin

../intervjui/intervjui.php?osoba=3153&sime-lucin

Lučin Šime
Datum:
11.11.2002
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

TUHELJSKE TOPLICE, 10. studenoga - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin za Vjesnik govori o problemu ilegalne imigracije u Hrvatskoj, predstavlja novi projekt MUP-a - Obalnu stražu i komentira navode Carle del Ponte o navodnom boravku umirovljenoga generala Ante Gotovine u Hrvatskoj, kao i navode nekih saborskih zastupnika kako je pokrenuta koordinirana akcija da se Gotovina uhvati.


• Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte izjavljivala je da se general Ante Gotovina nalazi u Hrvatskoj. Ima li policija ikakvih saznanja o tome i što se čini u slučaju Gotovina?
- Sva saznanja koja su hrvatskoj policiji predočili suradnici Carle del Ponte, tj. haaški istražitelji, a bilo ih je nekoliko, provjerena su. Na žalost, ni jedna od tih, ali i niza drugih informacija nije potvrđena. Nismo provjeravali samo navode i informacije Haaškoga suda, već i iz drugih izvora, do kojih je policija došla sama. Nažalost, kao što je poznato, Gotovina je još uvijek u bijegu, a Neke od informacija kojima smo raspolagali govorile su da Gotovina već duže vrijeme nije na teritoriju Hrvatske.


• U Saboru se proteklih dana moglo čuti da je hrvatska policija, zajedno s MUP-om BiH i SFOR-om krenula u koordiniranu akciju, kako su tvrdili neki zastupnici, na točno određenom području, kako bi uhvatila Gotovinu. Je li to istina?
- Ne. Kada je riječ o potrazi za Gotovinom, nije bilo ni jedne šire niti uže koordinirane akcije sa SFOR-om. Posljednje informacije koje su se mogle čuti u Saboru netočne su. Točno je samo da hrvatska policija reagira na svaku informaciju vezanu uz Gotovinu i da ga intenzivno traži.
 

Definirani granični prijelazi između Hrvatske i Slovenije, a nije bitno jesu li oni malogranični, robni ili međunarodni, više se neće mijenjati. Na određen način mi nećemo imati klasičnu schengensku granicu, kao što bi to bilo da nismo uspostavili sa Slovenijom dobru suradnju
 Kada je riječ o potrazi za Gotovinom, nije bilo ni jedne šire niti uže koordinirane akcije policije sa SFOR-om/ Neke od informacija govorile su da Gotovina već duže vrijeme nije u Hrvatskoj
 Obalna straža trebala bi startati početkom 2004., najavljuje Šime Lučin

• Na granici je nedavno uhvaćen velik broj ilegalnih imigranata. Koliki je taj problem sada, s obzirom na razdoblje prethodnih godina, kada je protok ilegalnih imigranata kroz Hrvatsku bio dosta velik?
- Protok ilegalnih imigranata kroz Hrvatsku je znatno smanjen. Tijekom ove godine na prijelazu iz Hrvatske u Sloveniju taj je broj smanjen za trećinu. Osjetljivost Europe na ovaj problem rezultirao je dobrim ocjenama hrvatskih napora u borbi protiv ilegalne imigracije, no ostaje još dosta za uraditi. Dobri rezultati nisu samo zasluga boljeg nadzora granice i aktivnije uloge policije, već i drukčije politike viznog režima. Vjerujem da ćemo i nadalje imati dobre rezultate, jer granica ostaje prioritet.
U narednih tjedan-dva Vlada će raspravljati o nacionalnom akcijskom planu, koji definira sve radnje do 2006., kada bi granica trebala biti spremna za ulazak u Schengen. Također, 19. studenoga trebao bi biti potpisan twinning za Cards program s Njemačkom, koja je senior partner Hrvatskoj u ime EU-a. Prije nekoliko dana je potpisan i sporazum sa Slovenijom o zajedničkom nadzoru granice i prekograničnoj suradnji, koji je bitan zato što će vjerojatno od sredine sljedeće godine zatečeno stanje na granici sa Slovenijom biti zacementirano, s obzirom na njezin ulazak u EU.
Definirani granični prijelazi između Hrvatske i Slovenije, a nije bitno jesu li oni malogranični, robni ili međunarodni, više se neće mijenjati. No mi na određen način nećemo imati klasičnu schengensku granicu, kao što bi to bilo da nismo uspostavili sa Slovenijom dobru suradnju. To, ali i zakon o azilu, koji je u saborskoj proceduri, trebali bi pridonijeti da se još više cijene napori Hrvatske u sprječavanju ilegalne imigracije.


• MUP priprema novi projekt obalne straže. Što se time postiže?
- Uz »policiju u zajednici«, Obalna straža je drugi projekt MUP-a planiran za iduću godinu. Njime bi se postiglo da se Jadransko more, kao naše najveće bogatstvo, zaštiti. Danas se mnogo institucija bavi tim poslom i njihove nadležnosti često nisu do kraja definirane. Stvaranjem nečega što radno zovemo obalna straža postiglo bi se da se sve te institucije objedine; da se flota i ostala oprema koju posjeduje policija, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i neke druge institucije ujedini, čime bi se postigla racionalnost i efikasnost. Jer, slikovito rečeno, s jednim plovilom mogli bismo rješavati i sigurnost plovidbe i nadzor nad podmorjem, te izlovom ribe i slično. Većina sredozemnih zemalja poznaje taj oblik zaštite mora. Treba reći da se ovaj projekt ne treba poistovjećivati s američkim modelom obalne straže. Obalna straža ušteda je za državu i mnogo veća korist u smislu zaštite mora i podmorja, te vjerujem da bi se ona u perspektivi u većem dijelu mogla i samofinancirati. S Ministarstvom pomorstva, prometa i veza formirana je zajednička stručna skupina koja bi u ožujka sljedeće godine trebala na Vladi predstaviti cijeli projekt, te vjerujem da bi početkom 2004. obalna straža startala.

Ovisno o vrsti i količini, posjedovanje droge treba i dalje kazneno goniti


• Kako komentirate namjeru zakonodavca da problem posjedovanja droga za osobnu upotrebu prebaci iz kaznene u prekršajnu sferu?
- Mislim da to nije dobro. Jedan dio mora ostati i u kaznenoj sferi. Mislim da se mora ostaviti prostor u zakonu ili u podzakonskom aktu da se dopusti struci - liječnicima, pravnicima - da naprave pravilnik u kojem će kazati o kojim vrstama droge se govori i koje su količine koje ne bi potpadale pod kazneni zakon.
Može se dogoditi da netko procijeni kako je veća količina neke teške droge namijenjena osobnoj uporabi, jer onaj koji je uhvaćen u posjedu, nije drogu dilao. Tako da bi takav počinitelj mogao biti kažnjen sa 10.000 ili 15.000 kuna kazne. Vjerujem kako će se do konačnog prijedloga zakona cijela stvar razviti u smjeru da se ostavi prostor kaznenom gonjenju za posjedovanje droge, što će ovisiti o njezinoj vrsti i količini.


Dada Zečić
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


13.04.1981  Turk Kristina
13.04.1974  Belošević Damir
13.04.1962  Bošnjak Rudolf
13.04.1961  Zlatar Violić Andrea
13.04.1959  Mileta Marin
13.04.1959  Broz Žarko
13.04.1952  Grujić Ivan
13.04.1952  Čačić Ivan
13.04.1950  Plantak Ksenija