Potpredsjednik Vlade Goran Granić za Nedjeljni Vjesnik govori o slučaju Bobetko, o aktualnoj problematici Ustavnog zakona o pravima manjina, o kojem će Vlada raspravljati u četvrtak, o sindikalnoj najavi vala štrajkova, te o budućnosti svoje nove stranke - Libre.

• General Janko Bobetko je u bolnici nakon dugotrajnog pregovaranja Vlade i obitelji. Kako komentirate cijeli slučaj i sve što se događalo u protekla gotovo dva mjeseca od kada je ta optužnica stigla u Hrvatsku?
- U prvim satima nakon što je objavljena optužnica, Vlada je definirala strategiju, s vrlo jasnim stavovima da je ne želimo politizirati, da ne želimo nikakve političke odnose s Haaškim sudom, već da se pravnim sredstvima borimo protiv određenih spornih dijelova optužnice i da naravno, poštujemo nadležnost suda, te da ćemo pokrenuti očitovanje prema Ustavnom sudu i prema sudu u Haagu. To smo i napravili. Zadovoljni smo s kako se prema problemu postavio Ustavni sud, potvrđujući ono bitno, što sam od početka mojeg vođenja Savjeta za suradnju s Haagom naglašavao. Uvijek sam želio povući crtu - legitimnost Domovinskog rata i akcija s jedne strane i nespornost u procesuiranju bilo čijeg mogućeg zločina s druge strane, no ne dovodeći to u pitanje, jer Vlada ne može suditi i donositi prosudbe. Jednako tako smo uputili zahtjeve prema sudu u Haagu, koji je osnovao Žalbeno vijeće, koje će se očitovati. Sama činjenica osnivanja Žalbenog vijeća potvrđuje da su za to postojali ozbiljni razlozi na koje je Vlada upozorila tribunal. Što se tiče samog postupka, potvrđuje se da je Vlada potpuno ispravno postupila, postavila jasnu situaciju, koja je napadana iz različitih strana. Druga je priča zbog čega je međunarodna zajednica reagirala na način na koji je reagirala, zbog čega su nas neki u Hrvatskoj proglašavali diletantima. Jedan dio problema je i što su neke političke grupacije željele iskoristiti slučaj Bobetko, nametnuvši se obitelji i samom generalu, što je moglo završiti gotovo tragično, ugrožavajući život generala. Nadam se da će stvari ipak ići svojim tijekom. Svatko je nevin dok se ne dokaže krivnja, a Vlada će poduzimati one korake koji su u njenoj nadležnosti i odgovornosti i prema odlukama Haaškog suda, kao i prema odlukama Ustavnog suda.
 

• Ako iz Haaga dođu nove optužnice, mislite li da bi Vlada trebala promptnije reagirati ako se pojave problemi kakvi su bili u »slučaju Bobetko«?
- Prije odgovora, moram reći da se pokazalo u ovih godinu i pol da se na istoj platformi mogu naći i radikalna desnica i radikalna ljevica i Haaško tužilaštvo s pojedinim dijelovima svojih optužnica. Govorim o brisanju bilo kakvih granica unutar konteksta Domovinskog rata. Stav radikalne desnice je da nema nikakvih zločina, stav radikalne ljevice je da je sve zločin, pa je zločin i sam Domovinski rat, a pojedinim dijelovima optužnice se pokazalo da stav Tribunala izlazi iz okvira pojedinačne odgovornosti i da je u tom kontekstu neprihvatljiv. Vlada želi povući vrlo jasnu crtu - Domovinski rat nije zločin, kao što je to rekao i Ustavni sud, a s druge strane je zločin kojeg treba procesuirati, što je obveza i Vlade i Haaškog tribunala. Prema tome, ako Haaški tribunal u svojim optužnicama bude precizan i jasan, mi ćemo postupati u skladu s odlukama suda, u rokovima, provodeći zakone Republike Hrvatske.

• Dosta se govori o sredstvima koje država plaća u obrani Hrvata pred Haaškim sudom. Spominju se veliki iznosi isplaćeni odvjetnicima. Ima li nešto sporno u tome?
- Ne. Mi smo naslijedili određene odnose koje je bivša vlast ustanovila. Negdje su postojali dokumenti, negdje materijalne obveze, a negdje moralne. Vlada je plaćala troškove u slučaju Kordića i Čerkeza i za slučaj Blaškić. Kod Kordića su bili golemi troškovi i Vlada je, da izbjegnemo suđenje i tužbu odvjetnika zbog preuzetih obveza, riješila slučaj nagodbom. Što se tiče generala Blaškića, postojala je obveza ljudi iz vrha vlasti koji su preuzeli obvezu za financiranje obrane. Osjećali smo se moralno odgovornima, posebno stoga što je general Blaškić bio nepravedno osuđen na tako mnogo godina, te smo smatrali da je naša obveza ustrajati na financiranju. To je jedini slučaj koji Vlada u ovom trenutku financira.

• Sindikati javnih službi najavljuju velike štrajkove. Neki dan ste dan razgovarali s predstavnicima sindikata. Mislite li da će se pronaći rješenje?
- Vrijeme pred donošenje proračuna je vrijeme nervoze, jer se utvrđuju pozicije za slijedeću godinu. Štrajk je legalno sredstvo koje sindikati mogu koristiti. Naravno da se postavlja i pitanje općih političkih odnosa i politizacije svega što se događa. Ova Vlada neće popustiti nikome, neće davati nikakva obećanja iznad onoga što je moguće. Osobno sam rekao mnogima da nemam ništa protiv da ova Vlada ode zbog svoje nepopustljivosti prema troškovima. Ja bih osobno otišao mirno. Godinu i pol dana smo se borili da uredimo javni sektor. On nije savršen, negdje su potrebne korekcije, što radimo kontinuirano, jer je to veliki sustav, radi se o 230.000 ljudi. Jasno da određene grupe možda nisu na najbolji način valorizirane. Općenito se dovodi u pitanje, čega smo svjesni, najkvalitetniji dio struke, u svim područjima, a radi se o ljudima koji su nosioci posla i o kojima ovisi kvaliteta. Osjećamo da ćemo politiku plaća morati unapređivati tako da oni koji nose poslove dobiju adekvatnu plaću. U protivnom ćemo biti siromašniji s kvalitetnim ljudima, kako u državnoj upravi, tako i u javnom sektoru. I to je zadaća koju treba korak po korak unapređivati. Naš stav je jasan - možemo se pokriti s onoliko koliko nam je na raspolaganju, uz određene dopune koje smo radili i raditi ćemo gdje procijenimo ili da smo loše postavili stvari ili da nismo prepoznali određene probleme u nekim segmentima.

• Sindikati optužuju Vladu da je iznevjereno socijalno partnerstvo, da se Vlada ne ponaša u skladu s dogovorima.
- Mislim da se pokazuje da u odnosima Vlade i sindikata ima i previše razgovora i taj tempo sindikati ne mogu pratiti. Činjenica je i da se mnogi samo žele eksponirati putem medija i to je svrha njihovog cjelokupnog djelovanja. Ako zamislite da Vlada sama teško prati svoj tempo, a govorim o cjelokupnoj administraciji u kojoj su tisuće i tisuće ljudi, lako je zamisliti koliki je problem pratiti tempo rada institucijama koje imaju nekoliko ljudi. Hrvatsko društvo polako postiže svoju zrelost - zrelost za dijalog, a dijalog znači preuzimanje odgovornosti. Mora se biti spreman preuzeti odgovornost i ta se odgovornost mora implementirati. Nije dovoljno na određenom sastanku kazati da se s nečim slažete ili ne slažete. S time da moram reći da ne mislim da je Vladina strana savršena. Naprotiv, i unutar Vladinog sustava ne tako rijetko se pokaže i bahatost i nerazumijevanje i korištenje pozicije vlasti itd. Ali to je problem koji smo uočili u Vladi, te nam predstoji proces redefiniranja kompletne državne uprave, gdje je osnovna poanta da Vlada i državna administracija moraju biti na službu građanima. Ne postoji građanin zbog Vlade ili državne administracije, već obrnuto. No to nije posao koji se može instalirati, već dugotrajni proces djelovanja, edukacije, podizanje razine obrazovanja, a iznad svega razumijevanja što je državna služba i koja je njezina funkcija.

• Reforma državne uprave je u programu Vlade, a među inim je i donošenje Ustavnog zakona o manjinama. Nakon dugotrajnog rada Vlada je izradila svoj zakonski prijedlog, no predstavnici manjina nisu zadovoljni.
- Vlada će slijedećeg četvrtka utvrditi konačni prijedlog Ustavnog zakona. Svi se problemi vrte oko jednog pitanja, a to je zastupljenost u Saboru, pitanje koje se po mom mišljenju, neodmjereno pokreće s različitih strana. To nije stručna rasprava, već politička. Političko tijelo hrvatskog društva mora se opredijeliti što je njegova opcija. Jer, tu ne postoje standardi, ne postoje čak ni preporuke. Jedina preporuka koju dobivamo iz međunarodne zajednice jest da nađemo pravu mjeru, mjeru koja može afirmirati položaj manjina u Saboru. Mislim da je zastupljenost predstavnika manjina u parlamentu nužna. Pitanje je kako unutar političkog tijela naći pravu mjeru zastupljenosti, koja će s jedne strane uvažiti neposrednu prisutnost predstavnika manjina, a neće biti opterećenje ili imati preveliki utjecaj na politički život i političke prilike. Politika je realna i po Ustavu se odvija unutar registriranih političkih stranaka. To je vrijednosni sustav demokratskog društva i nikakvim se potezima ne smije dovesti u pitanje ta osnovna dimenzija. Određena zagovaranja koja idu do toga da bi predstavnici manjina praktički mogli imati dvostruki utjecaj, su nedopustiva. Jedno je pitanje prava dvostrukog glasa, a drugo je pitanje dvostrukog političkog utjecaja. Vjerujem da će kompromis, koji ću predložiti Vladi, ići u kombiniranom dijelu - to znači da će sve manjine imati dvostruko pravo glasa, ali na ograničeni broj zastupnika uz ukupnu proporcionalnu zastupljenost - koliko predstavnika manjina u stanovništvu Hrvatske, tolika i njihova zastupljenost u Saboru, a ostatak preko političkih stranaka, kroz opće pravo glasa.

• Vi ste sada član nove stranke, Libre. S obzirom na sve političke prilike, mislite li da će vaša stranka i u slijedećem mandatu biti u parlamentu?
- Vjerujem da hoće. Zbog toga smo se i odlučili za, nazovimo to tako, avanturu, da pokušamo afirmirati one vrijednosti centra i građanskog društva za koje mislimo da se treba založiti. Vjerujem da Hrvatska može pozitivno reagirati. Iskustva u političkom životu u Europi pokazuju da se u godinu dana može napraviti puno, da se može steći ozbiljan utjecaj na političko tijelo. Nitko ne može tvrditi da će to biti s Librom, no mi ćemo sve napraviti da se to dogodi i da Libra bude zastupljena i u Saboru nakon slijedećih izbora.
Vjerujem da ćemo na konceptu građanskog društva, vizije prema budućnosti, koja je u svoje programe stavila znanje, rad pojedinca, njegove vrijednosti, poticanje pojedinačnih potencijala, da će to biti prepoznato u hrvatskom društvu i političkom životu i da ćemo dobiti podršku.

• Hoće li Libra uspjeti »osvježiti« liberalnu opciju u Hrvatskoj, koja je sada raštrkana po političkoj sceni?
- Hrvatsko se društvo muči s tranzicijom u demokratsko društvo i ono se događa u svim društvenim sferama. To nije samo politika, već i sva ostala područja života, gdje se vidi koliko su bolni ti procesi. Vjerujem da, kako će se događati procesi dijeljenja, tako će se događati i procesi spajanja, koji su izraz više razine odgovornosti i svijesti da liderstvo ne smije biti razlog za postojanje tako velikog broja političkih stranaka, nego da se stranke ipak prije svega, okupljanju na nekim zajedničkim programima i da se liderstva potisnu u stranu. U tom smislu vjerujem da će Libra imati aktivnu ulogu na tom središnjem prostoru, u poticanju suradnje.
Ne isključujem ni jedan oblik bližih odnosa do ujedinjavanja nekih stranaka, no to je ipak proces koji zahtjeva sazrijevanje u svakom entitetu tog središnjeg prostora, da definira ili jednu političku grupaciju ili stranku koja je vrlo jasna u svojim stavovima, koja ne špekulira na jeftinim, dnevnim političkim opcijama i može točno i precizno, bez lakiranja, reći što je budućnost, a što je realnost Hrvatske, ali što je i šansa u koju vjerujemo.
Dada Zečić