ZAGREB, 25. studenoga - Predsjednik SDA Hrvatske Šemso Tanković je u razgovoru za sarajevski Dnevni avaz optužio hrvatsku vlast za diskriminiranje Bošnjaka, tvrdeći da su rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj »elimiranje jednog naroda« pritom upotrijebivši usporedbu sa Srebrenicom koja, kako je rekao, nije tako bolna, ali je jednako zlokobna.
• Sarajevske novine su vjerno prenijele vaše tvrdnje?
- Po struci sam statističar i doista znam o čemu govorim. U rubrici ostali ima negdje oko 20.000 osoba, a od toga je više od 17.000 Bošnjaka koji su skriveni pod Musliman, s velikim M. Ta etnička skupina ne postoji. Bošnjaci su 1993. konačno, nakon skoro 100 godina i strahovitih pritisaka vratili svoje tradicionalno etničko ime. Svako poigravanje tim imenom izaziva duboke traume kod pripadnika našeg naroda. Zato što mislim da se u Hrvatskoj o tome može slobodno raspravljati, želim da se o tome na normalan način govori.
• Međutim, teško je prihvatiti da rezultate popisa uspoređujete sa srebreničkom tragedijom.
- Ako je u Srebrenici palo od 7000 do 8000 žrtava, a ovdje je više od 17.000 ljudi praktički otrgnuto...
• Tvrdite da su ih otrgnuli popisivači?
- Ne samo popisivači. Oni su samo jedan dio. Tu se radi o jednom sustavu. Primjerice, kad neki Bošnjak dođe u matični ured kad prijavljuje dijete. Kad kaže da želi da mu dijete bude upisano kao Bošnjak, dobije odgovor - ne može, kompjutor to ne prima. Znači, očito postoji jedan sustav koji nas dovodi u poziciju da mi uvijek budemo za nešto krivi.
• Koga za to okrivljujete?
- Za ovo je krivo Ministarstvo unutarnjih poslova. Ono očito ne želi da se taj problem rješava kao u drugim civiliziranim zemljama.
• A u vezi s popisom?
- Neposredno uoči popisa, mi smo Ministarstvu uprave, pravosuđa i lokalne samouprave uputili zahtjev da se konačno i u Hrvatskoj sankcionira bošnjačko ime na način da bude legitimno kao i sve druge etničke pripadnosti. Pogotovo, jer se i u Ustavnom zakonu to ime tako pojavljuje. Odgovor koji su dali bošnjačkoj nacionalnoj zajednici bio je pravni skandal. Dakle, ako u tome sudjeluje Državni zavod za statistiku koji je naslonjen na Vladu, zatim Ministarstvo uprave i pravosuđa te Ministarstvo unutarnjih poslova, onda ne mogu o tome govoriti drukčije do li kao o jednom sustavu.
• Unatoč tome, usporedba sa Srebrenicom...?
- Mogu se složiti da ta sintagma zvuči - snažno. Međutim, nitko ne bi reagirao da sam samo rekao da smo nezadovoljni popisom. Ali, ako odgovorno tvrdim da se u rubrici Ostali nalazi skriveno više od 17.000 Bošnjaka, onda to ima određenu težinu. Tim više, jer je 20.500 priznato kao Bošnjaci dok je 17.700 evidentiranih kao Muslimani s velikim M.
• Jesu li oni prisiljeni da se tako izjašnjavaju?
- Cijeli sustav je tako napravljen. Muslimani s velikim M ne postoje.
• Ali, u vrijeme kada se radio hrvatski Ustav, postojali su?
- Znam, postojali su. Ali, to je dio historije. Međutim, nije to sve. U popisu imate i, primjerice, Musliman - Bošnjak. Ti su se našli u rubrici - Nepoznati.
• Ali, za pretpostaviti je da su se ljudi slobodno izjašnjavali.
- Reći ću vam samo slučaj svog prijatelja sveučilišnog pofesora. Došao mu je popisivač i na upit »što je«, rekao je Bošnjak. Ovaj mu je odgovorio da to ne postoji i da to ne može napisati. Onda je on nazvao mene i tek kad sam mu rekao da kaže popisivaču da mora napisati ono što mu on kaže, popisivač je to i učinio, vjerojatno shvativši s kim ima posla. U sredinama gdje takvog utjecaja nije bilo, popisivač je mogao navesti da se upiše svašta.
»Već dulje tražimo da Bošnjaci dobiju svog zastupnika u Saboru«
• Koliko ima Bošnjaka u Hrvatskoj?
- Osim službenih 20.500, u rubrici Ostali evidentiranih je više od 17.000 Muslimana, a možemo razgovarati i o još 7000-8000 Bošnjaka koji su u drugim rubrikama. Želimo da se to prizna. Također, već dulje tražimo da Bošnjaci dobiju svog zastupnika u Saboru i da se jezik kojim mi Bošnjaci govorimo zove bosanski, a ne bošnjački kako se on još naziva u službenim hrvatskim dokumentima.
|
Marko Barišić
|
