savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1503&na-prevlaci-ce-se-graditi=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1503&na-prevlaci-ce-se-graditi=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1503&na-prevlaci-ce-se-graditi=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1503&na-prevlaci-ce-se-graditi=

Dubravka  Šuica

../intervjui/intervjui.php?osoba=959&dubravka-suica

Šuica Dubravka
Datum:
15.12.2002
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Dubrovačka gradska vlast koju čine koalicijski partneri HDZ, DC i Južnohrvatska stranka, u novu godinu ulazi s nizom zacrtanih projekata od kojih dobar dio kani ostvariti do kraja 2003. Zbog toga vole isticati da je iduća godina po mnogočemu - prijelomna. Pritom svakako valja izdvojiti »najžešće« projekte među kojima prednjače oni vezani uz rješavanje prometnog kolapsa u užoj gradskoj jezgri i Gradu te vodoopskrbu i kanalizacijski sustav. Sve to, jasno, pretpostavlja i izdvajanje većih novčanih sredstava zbog kojih će Grad izlaz morati tražiti u novim kreditima i drugim izvorima financiranja, što svakako nije beznačajno. Kako se Grad nosi s tim i inim problemima, što konkretno Dubrovčani mogu očekivati iduće godine te što se zbiva na aktualnoj političkoj sceni, razgovarali smo s Dubravkom Šuicom, dubrovačkom gradonačelnicom i HDZ-ovom saborskom zastupnicom, ujedno i predsjednicom Odbora za obitelj, mladež i šport.


• Budući da je upravo danas (10. prosinca - op. a.) potpisan Protokol o privremenom režimu na Prevlaci, moram vas pitati za budućnost Prevlake, ali i zašto niste bili nazočni činu potpisivanja?
- Osim što sam imala zakazanu sjednicu Poglavarstva, što je jedan od objektivnih razloga mog izostanka, malo me zasmetalo i to što zajedno s pozivom ministra Tonina Picule na potpisivanje Protokola nisam dobila i tekst Protokola. Naime, nisam samo gradonačelnica ovog područja, već i saborska zastupnica, pa mi se činilo logičnim da bih trebala imati tekst Protokola kako bih znala čemu ću nazočiti. Sadržaj Protokola još mi ni sad nije poznat, jedino iz kuloara saznajem da će samo hrvatska policija ući na područje Prevlake, dok Hrvatskoj vojsci zasad tamo neće biti mjesta. Držim da je to ipak, bez obzira na moje ranije primjedbe, pomak u rješavanju pitanja Prevlake. Nadam se da će konačno i vlasnici zemljišta na Prevlaci doći u posjed svojih imanja, budući da se Prevlaka napokon integrira u hrvatski teritorij. To znači da će Zakonom o denacionalizaciji naši građani dobiti natrag svoju zemlju. Vjerujem i da će se zatim odlučiti čemu ima služiti to područje.
Hoće li se, pak, tamo graditi turistički kompleks, najvjerojatnije će ovisiti o samim vlasnicima, naravno, uz uvjet da budu spremni prodati svoju zemlju. Naime, projekt je napravljen još u vrijeme HDZ-ove vlasti na čelu s tadašnjim premijerom Zlatkom Matešom, i držim da je to vrlo dobra ideja. No, problem su imovinsko-pravni odnosi zbog čega treba postići opći konsenzus svih vlasnika kako bi se mogao 'dogoditi turizam'. Stoga ne želim ništa prejudicirati, tim više što nisam sigurna može li u tom slučaju doći do izvlaštenja. Koliko mi je poznato, do izvlaštenja dolazi samo zbog višeg državnog interesa, kao što je izgradnja autoceste i sl., no to ne znači da i Prevlaka nije viši društveni interes.
 

»Ne vjerujem da će HDZ u Dubrovniku više ikad moći pobijediti s 50 posto glasova, ali ni ne mislim da treba tako pobijediti, jer tada postoji opasnost bahatog ponašanja vlasti. Dobro je imati koalicijskog partnera, to je korektiv i tjera vas na razmišljanje, dogovor, konsenzus i veću toleranciju«, kaže za »Nedjeljni Vjesnik« gradonačelnica Dubrovnika

• Kako ocjenjujete zadnjih 13 mjeseci koliko ste kao gradonačelnica na čelu grada? Često se, naime, spominju »naslijeđeni problemi« iz vremena bivše gradske vlasti.
- Iz osobnog iskustva mogu reći da je to bilo vrlo zahtjevno razdoblje. No, bilo je i plodno, bez obzira što smo se većinu vremena bavili rješavanjem naslijeđenih problema, iako ne mogu zanijekati da usporedo s njima nije tekao i svakodnevan život. Bio je tu i manji problem pet-šest mjeseci kad je Dubrovnikom upravljao povjerenik Vlade pa su mnoga pitanja ostala neriješena i dočekala nas. I to je bio razlog što smo imali više posla nego što bi to bilo u slučaju »normalne« primopredaje vlasti. Kako bilo, ne želim se baviti bivšom gradskom upravom, ali nužno ju je spomenuti jer smo doista imali mnogo naslijeđenih problema.


• Možete li biti nešto precizniji?
- Reći ću kratko. Samo zbog nastalih dugova u Dubrovačkim ljetnim igrama morali smo podići kredit od 1,6 milijuna kuna. U Kazalištu Marina Držića i Dubrovačkom simfonijskom orkestru dočekali su nas dugovi i sudske presude od 5 milijuna kuna, a u Javnom poduzeću »Vrtlar« dočekalo nas je 13,5 milijuna kuna duga, zbog čijeg smo podmirenja morali pristupiti prodaji vrijednog zemljišta. I u »Čistoći« smo zatekli dug od 4,5 milijuna kuna, što ga je Grad bio dužan podmiriti jednoj tvrtki. Kad samo to zbrojite, dobijete dug od 20-ak milijuna kuna. A to nije sve. S tim u vezi jedan je lokalni list u intervjuu s bivšim gradonačelnikom Bogdanovićem napisao da se na Filozofskom fakultetu ne uči matematika. Vjerojatno htijući aludirati na moju struku (prof. engleskog i njemačkog jezika - op. a.). Jer, kao, ja sam to krivo zbrojila, a on, gradonačelnik, nije nigdje našao te rupe u proračunu. Naravno da sav novac ne može iščitati kroz proračun jer smo ta dugovanja rješavali i putem jamstava nekim ustanovama kako bi se dugovi namirili, s čime smo oslabili i kreditnu sposobnost Grada, ujedno ga onemogućivši za nove projekte.


• Znači li to da Grad u dogledno vrijeme neće biti kreditno sposoban?
- Grad je još kreditno sposoban. I u 2003. ćemo se upustiti u kredite za rješavanje više infrastrukturnih projekata kao što je, npr., vodovod za Gornja sela i Osojnik. Držim da je neprimjereno, a nije ni na civilizacijskoj razini, da još uvijek postoje dijelovi Grada koji nemaju vodu. O kanalizaciji da i ne govorim. Iduću godinu smatram prijelomnom za ovu gradsku upravu jer je na redu nekoliko većih projekata.


• O kojim je to projektima riječ?
- Moram se najprije pohvaliti velikim projektom što smo ga završili ove godine. To je završetak obnove tvrđave Revelin, što je za Dubrovnik vrlo važno. Dosad, naime, u Gradu nismo imali koncertnu i kongresnu dvoranu, osim u privatnim hotelima. Završetkom Revelina bitno je popravljena naša ponuda, a mladi su dobili alternativni prostor za, na žalost, dosad uglavnom aktualne kafiće. Što se tiče 2003. već se ozbiljno radi na više projekata. No, moram reći da je pritom otežavajuća okolnost nedostatak projektne dokumentacije, što uvelike koči razvoj. Konkretno, u Odjelu za financije raspolažemo s desetak milijuna kuna, a ne možemo ih potrošiti jer - nemamo projekata. Netko ih je trebao raditi i prirediti, a to se nije dogodilo. Zato sad intenzivno radimo na više njih, a neke i nastavljamo, jer ne želimo projekt zaustaviti samo zato što ga je započela neka »druga vlast«.


• Koji su prioriteti?
- Najprije planiramo u staroj gradskoj jezgri završiti obnovu sportske dvorane pri školi Centar jer se stalno zaklinjemo u mlade i šport, a baš oni u Dubrovniku nemaju prostora za svoje aktivnosti. Vjerujemo da ćemo dvoranu završiti uz pomoć Ministarstva obnove i u sklopu programa banaka Vijeća Europe za razvoj (CEB). U sklopu CEB-a završit ćemo i plivački bazen u Gružu, a slijedi obnova OŠ u Gromači i dovršetak rekonstrukcije OŠ u Mokošici gdje se usporedo dovršava i dvorana. Što se tiče projekata koje planiramo iz gradskog proračuna, a računamo i na druge izvore financiranja, tu su dva projekta Društveno poticane stanogradnje (DPS) - u Mokošici i Pustijerni. U prvom slučaju sve su predradnje obavljene, čeka se tek resorno ministarstvo, tj. izdavanje građevinske dozvole. Vrlo ozbiljan projekt je i onaj na prostoru stare gradske jezgre, u Pustijerni. U Dubrovniku, naime, primjećujemo postupno iseljavanje mladih iz jezgre pa baš stoga Pustijernu želimo usmjeriti u DPS. Prizemlja i potkrovlja budućih zgrada bit će poslovni prostori, a ostalo apartmani i stanovi. Gradska će uprava inzistirati i na radu na vodoopskrbi, završetku vodovoda za Elafite i kanalizacijskog sustava u staroj gradskoj luci. Potonje je, poznato je, prioritet na kojem radimo i sada. Jer, ne riješimo li pitanje kanalizacije u starom portu, cjelokupni razvoj luke i okolnih ugostiteljskih objekata bit će upitan.


• Osim problema vode i kanalizacije neka gradska područja nisu ni osvijetljena.
- U planu je osvjetljavanje područja oko Rijeke dubrovačke. Na žalost, taj je dio, iako dio Dubrovnika, još uvijek u mraku, pa ćemo tijekom 2003. raditi i na tome.


• Nedavno ste boravili u gradu prijatelju Dubrovnika, njemačkom Bad Homburgu. Po vijestima koje ste donijeli Nijemci su zainteresirani za ulaganja u ovo područje.
- Postoji niz projekata za koje postoje ideje, ali trebaju nam sredstva i partneri. Recimo, golf tereni na Srđu, za što baš pokušavamo riješiti imovinsko-pravne odnose. To će područje kad se započne i dovrši gradnja žičare, a vjerujemo da će to učiniti »Atlas«, postati vrlo atraktivno. U Bad Homburgu imali smo ozbiljne razgovore oko zajedničkog ulaganja u golf i kockarnicu. Dubrovniku, naime, manjkaju svi sadržaji koji bi nam pomogli produžiti turističku sezonu. Uz to, to je bilo i jedno od mojih predizbornih obećanja - od zime napraviti ljeto. To je ono što Dubrovniku najviše treba, produljenje sezone na bar osam mjeseci.
No, zimski turizam, za razliku od ljetnog temeljenog na moru i suncu, ipak traži konkretnije sadržaje. Zato i razmišljamo o gradnji sportskih sadržaja kod Gospina polja, što je još prije 30-40 godina zamišljeno i zacrtano urbanističkim planovima kao velik sportsko-rekreacijski park. Na žalost, dosad su izgrađeni tek teniski tereni i dvorana, a sve je drugo u lošem stanju. Planiranim bismo sadržajima popunili kapacitete i zadržali turiste i zimi. No, jedino mjesto za dugoročan razvoj Dubrovnika je Gruški akvatorij. Treba izgraditi modernu putničku luku za cruisere i već planiranu marinu sa svim popratnim sadržajima. Ali, za to su nam potrebni ozbiljni investitori...


• Otežavajuća je okolnost prometna izoliranost Dubrovnika.
- To nas u Dubrovniku najviše ometa. Postali smo isključiva aviodestinacija, što nam donekle otežava razvoj. Činjenica je da se gradi autocesta do Splita, no da se njome stigne do Dubrovnika, ipak će trebati još pričekati. A do tada ćemo i dalje ovisiti o buri u Dubrovniku i magli u Zagrebu. Otuda i sva razmišljanja kako Dubrovnik učiniti primamljivim i zimi. No, moram spomenuti i 'internu teškoću' - gradski promet. Zbog njega u gradu, a posebice u okruženju stare jezgre, ljeti nastaje totalni kolaps. Prvi je korak zato gradnja trgovačkog centra s podzemnom garažom. Vjerujem da ćemo to učiniti zajedno s »Atlasom«, a potom planiramo i drugu garažu na Ilijinoj glavici. Osim tih 'vidljivih' izdvajanja, moram naglasiti i 'nevidljiva', koja su veoma značajna, iako ih običan građanin i ne vidi. Za razliku od nekih drugih gradova, mi u Dubrovniku samo za kulturu iz proračuna izdvajamo 21 milijun kuna (ukupan proračun iznosi 151 milijun - op. a.). Kao baštinici dubrovačkog povijesnog nasljeđa dužni smo održati tu razinu, što je obveza koju drugi gradovi nemaju. I to je razlog teškoća gradskog proračuna, posebno uzme li se u obzir i trenutno gospodarsko stanje u Gradu, zbog čega je teško balansirati raspoloživim novcem. Moramo biti virtuozi i znati naći načine financiranja, a da onima iza nas ne bismo ostavili dugove kao što je učinjeno nama.


• Je li to bio povod i prijedlogu amandmana u Saboru za izdvajanjem milijun kuna za reprezentaciju Grada?
- Imala sam 20-ak amandmana čiju sam sudbinu, na žalost, znala unaprijed. Uglavnom su se odnosili na slabo razvijene općine na području Neretve i Korčule. No, u jedan sam vjerovala da će imati šanse, uz uvjet da ga netko ozbiljno pročita i shvati. Zato mi je žao što nije bilo razumijevanja, a odnosio se na milijun kuna koje sam tražila za reprezentaciju Grada. Sve sam to tražila iz Ureda predsjednika, koji za reprezentaciju ima 19 milijuna kuna, pa sam smatrala da bi se milijun mogao izdvojiti za Dubrovnik. On je, naime, specifičan i to sigurno ne bi mogao potraživati nijedan drugi grad. S pravom sam nakon jednogodišnjeg iskustva kao gradonačelnica smatrala da smijem i mogu tako nešto tražiti stoga što je Dubrovnik, ne samo ljeti, već i cijelu godinu, postao glavnim mjestom okupljanja svih državnika i posjetitelja Hrvatske. Naime, svi se nakon Zagreba 'spuštaju' u Dubrovnik, jer baš je on ono što, bez lažne skromnosti, Hrvatska može najprije pokazati gostima. No, tada trpi proračun Grada, jer moramo dostojno predstaviti ne samo Grad, već i državu. Smatram da je amandman bio opravdan i vjerujem da se trebao usvojiti konsenzusom. No, u startu je zauzet stav da amandmani neće proći pa je i on doživio istu sudbinu.


• Nakon povratka HDZ-a na vlast u Dubrovniku, mnogi kažu da se to zbilo isključivo zahvaljujući vama. Što vi mislite?
- Teško je govoriti o sebi. Povratku je možda doprinijela politika koju sam vodila. HDZ-ova lista bila je lišena svih kontroverzi i imena koja su u javnosti bila kritizirana, opravdano ili ne. Vjerujem da su imena s liste, zajedno sa mnom, bitno doprinijela tome da HDZ u Dubrovniku opet dobije povjerenje sugrađana. Bit ću iskrena - nije bilo lako to povjerenje vratiti nakon afera koje su potresale Dubrovnik, među kojima je najvažnija bila »Dubrovačka banka«, koja je potresla i cijelu Hrvatsku. Vjerojatno su nas ljudi, zahvaljujući našoj otvorenosti, opet prepoznali. Potvrdilo se to i na izborima za mjesnu samoupravu, kad je HDZ dobio skoro 60 posto glasova. Na te je izbore izašlo 17 posto građana, što je za mene bila velika anketa, jer su ljudi pokazali što misle. Stoga mi se čini da bi Dubrovnik doista mogao biti pilot projekt za cijelu Hrvatsku, jer je HDZ upravo tu prvo počeo gubiti vlast, a potom ju je ovdje najprije i povratio.
Ne vjerujem, doduše, da ćemo više ikad moći pobijediti s 50 posto glasova, ali ni ne mislim da treba tako pobijediti, jer tada postoji opasnost bahatog ponašanja vlasti. Dobro je imati koalicijskog partnera, to je korektiv i tjera vas na razmišljanje, dogovor, konsenzus i veću toleranciju. A baš to iskustvo mi u Dubrovniku - imamo prvi.

Očekivala sam mnogo žešći otpor oporbe


• Kako biste ocijenili odnos aktualne vlasti u Dubrovniku i oporbe?
- Iskreno, očekivala sam mnogo žešći otpor. No, mislim da ja i moji suradnici našim ponašanjem nimalo ne potičemo takvo ponašanje oporbe. Naše je djelovanje posve javno i otvoreno, nastupamo argumentirano, potičemo projekte za koje smatramo da moraju biti podržani konsenzusom. Dokaz tome je da su na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća sve točke prolazile jednoglasno ili većinom glasova. To govori da vučemo dobre poteze. Uostalom, moja je težnja i na početku mandata bila da Dubrovnik bude 'pilot projekt', kad već ne postoji neposredan izbor gradonačelnika, za što se zalažem. Naime, kad bih kanila opet biti gradonačelnica, pristala bih samo pod uvjetom neposrednog, izravnog izbora, jer bih tada samo ja biračima odgovarala za svoje poteze. Istina, odgovaram i ovako, ali ti su potezi zajednički dogovor svih partnera.


Katica Cikoja
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


14.07.1969  Leš Javor Bojan
14.07.1968  Fabečić Tomislav
14.07.1964  Abramac Mladen
14.07.1961  Vrljić Ivan
14.07.1948  Vernazza Zoran
14.07.1945  Vujić Antun
14.07.1943  Hitrec Hrvoje
14.07.1940  Brkić Alojz
14.07.1930  Šegota Boris