savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1510&mirando-mrsic-predsjednik-josipovic-do=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1510&mirando-mrsic-predsjednik-josipovic-do=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1510&mirando-mrsic-predsjednik-josipovic-do=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1510&mirando-mrsic-predsjednik-josipovic-do=

Mirando  Mrsić

../intervjui/intervjui.php?osoba=3451&mirando-mrsic

Mrsić Mirando
Datum:
04.03.2010
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

SDP-ov saborski zastupnik dr. Mirando Mrsić, istaknuti hematolog na KBC-u »Rebro«, medicinski ravnatelj Zaklade »Ana Rukavina« i pročelnik Registra dobrovoljnih davatelja koštane srži, ovog je tjedna kao član Glavnog odbora Hrvatske udruge bolesnika s rijetkim bolestima najavio pokretanje inicijative za osnutak Nacionalnog instituta za zdravlje koji bi se bavio istraživanjem rijetkih bolesti i liječenjem oboljelih. U razgovoru za Vjesnik dr. Mrsić pojašnjava najavljenu inicijativu, a kao direktor predizborne kampanje predsjednika Republike Ive Josipovića komentirao je i početak njegova mandata.


• Ima li Hrvatska dovoljnu stručnu bazu za osnutak instituta koji bi se bavio rijetkim bolestima?
- Danas na pragu 21. stoljeća mogućnosti medicine u dijagnostici i prevenciji bolesti nikad nisu bile bolje. Današnji izazovi su da iskoristimo i dalje optimaliziramo znanja i mogućnosti kako bismo podigli razinu struke i uklopili se u svjetske trendove inovacija i istraživanja u medicini. Institut, kako ga vidim, ne bi bio vezan samo uz rijetke bolesti, nego bi pokrivao široko područje medicine, od tumora do kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su hipertenzija i kardiovaskularne bolesti. To bi bilo mjesto spoja na kojem bi se na istom zadatku našli i kliničari i bazičari, stručnjaci koji se bave kliničkom i fundamentalnom medicinom.
Primjerice, laboratorij profesora Slobodana Vukičevića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istražuje jednu rijetku bolest od koje u Hrvatskoj boluju samo tri osobe. Tim profesora Ive Barića iz Kliničkog bolničkog centra »Zagreb« otkrio je jednu novu rijetku bolest. Ti primjeri pokazuju da se i u jednoj maloj zemlji kao što je Hrvatska može baviti istraživanjem na području rijetkih bolesti. Na tom se području treba udružiti što više stručnjaka različitih profila na jednom mjestu, a mislim da je to Nacionalni institut za zdravlje.
 

Mislim da je korektno dopustiti čovjeku - pa makar bio i predsjednik države - dovoljno vremena da posloži i organizira stvari, kaže SDP-ov saborski zastupnik

• Bi li EU mogao financirati takav institut?
- Vjerujem da bi, jer fondovi koji nam se otvaraju ulaskom u EU potiču znanstveno-istraživački rad i suradnju na tom području. U Hrvatskoj je to u ovom trenutku na sporadičnoj razini.


• Pokrovitelj obilježavanja Europskog dana oboljelih od rijetkih bolesti bio je predsjednik Ivo Josipović. U kojoj vam mjeri on može pomoći u realizaciji te ideje?
- Predsjednik Josipović je u svojoj predizbornoj kampanji i kasnije najavio da će biti osoba koja će promicati novu kvalitetu i jednakost svih i u bolesti i u zdravlju. On je prihvatio biti pokrovitelj Europskog dana rijetkih bolesti koji se obilježava 29. veljače, a bit će pokrovitelj i idućih godina s ciljem da saznanje o rijetkim bolestima i informacije o njima dopru do što više građana.
U osnutku Hrvatskog instituta za zdravlje može nam pomoći svojim autoritetom, a osim toga on je osoba koja na jednom mjestu može okupiti sve one u Hrvatskoj koji se bave rijetkim bolestima s ciljem da se briga o bolesnicima podigne na što višu razinu.


• Predsjedniku Josipoviću bili ste direktor kampanje, a mnoge ste iznenadili time što niste prihvatili mjesto predstojnika njegova ureda, pa neki kažu da niste dali prave razloge odustajanja.
- Kao što sam i rekao, razlozi su profesionalni i politički. Moja funkcija zastupnika nespojiva je s funkcijom predstojnika Ureda, a s druge strane je i medicina, Zaklada »Ana Rukavina« i Hrvatska udruga bolesnika s rijetkim bolestima. Ima puno stvari koje bih u tom slučaju morao napustiti, a na mjestu predstojnika Predsjednik je imenovao Joška Klisovića, vrhunskog stručnjaka i osobu s velikim iskustvom i mislim da tu nije bilo nikakvih problema.


• Postoje tumačenja da zapravo iza kulisa utječete na Predsjednika i njegove suradnike i da ste utjecali na izbor njegovih savjetnika. Što kažete na to?
- To su naklapanja i podmetanja kojih smo se nagledali i naslušali proteklih mjeseci. Predsjednik Josipović sam je izabrao svoje savjetnike. Funkcija savjetnika je autonomna, jer su oni primarno osobe koje savjetuju predsjednika. To je apsolutno njegov izbor i tu nema nekih zakulisnih igara.


Ivo Josipović najavio je da će biti predsjednik svih hrvatskih građana. Je li po Vašem mišljenju u svoja prva dva tjedna mandata opravdao to obećanje?
- Početak je mandata i mislim da ne treba na sve poteze predsjednika Josipovića gledati s nekim skrivenim porukama. Ipak je to nova osoba na Pantovčaku, sa svojim vizijama nove Hrvatske i nove pravednosti i, kao što vidite, po svemu je pokazao da je predsjednik svih građana i mislim da ni u jednom potezu do sada nije nikoga više ili manje preferirao. Hrvatska je u ovom trenutku suočena s teškom krizom i u ovoj nas godini očekuju teški izazovi i na ekonomskom i na socijalnom planu. Mislim da je korektno dopustiti čovjeku - pa makar bio i predsjednik države - dovoljno vremena da posloži i organizira stvari.


• Koliko predsjednik Josipović može pomoći u stvaranju konsenzusa o ključnim pitanjima poput ulaska u EU i izlaska iz krize?
- Mislim i vjerujem da može bitno pomoći, jer kao predsjednik države ima legitimitet. Za njega je glasalo 1,3 milijuna ljudi i za razliku od svih nas koji se bavimo politikom on je jedini izravno izabran. Svi smo mi izabrani na nekoj stranačkoj listi, pa se glasalo za stranku, a ne za ime. On, dakle, ima taj legitimitet izravnog izbora hrvatskih građana, a s druge strane njegova pozicija omogućava da na tom mjestu okupi sve relevantne osobe za pojedina područja bez obzira pripadaju li jednoj, drugoj ili trećoj stranci i da se na tom mjestu postigne konsenzus. Iz perspektive medicinara zalažem se za to da se konsenzus primarno postigne u zdravstvu, jer je ono jedan od važnih segmenata društva u kojem ima dosta problema. Sve dosadašnje vlade pokušavale su, ali nisu uspijevale riješiti problem funkcioniranja zdravstva iz jednostavnog razloga što nije bilo nacionalnoga konsenzusa. Svi moramo sjesti za okrugli stol i dogovoriti se kakvo zdravstvo građanima Hrvatske možemo pružiti i koliko to zdravstvo košta, a hoće li ga provesti lijeva ili desna vlada ili koalicijska vlada - to je sada stvar umijeća i znanja kako provesti nacionalni konsenzus. Jedan od ciljeva mora biti da građani konačno osjete i vide da se stvari mijenjaju na bolje.

Treba doći do zatopljenja odnosa


• Predsjednik Ivo Josipović zalaže se za jačanje regionalne suradnje sa zemljama u susjedstvu, no iz Srbije i dalje nema nekih pomaka u tom smislu. Mislite li da će Predsjednik uspjeti pomaknuti stvari nabolje kad je regionalna suradnja u pitanju?
- To je pitanje za predsjednika Josipovića, ali ono što je govorio u kampanji i pred inauguraciju je da je Srbija zemlja koja je nama partner ne samo u političkim, nego i ekonomskim odnosima te posebno kada govorimo o problemima koji se javljaju u BiH. U svakom slučaju, trebalo bi doći do zatopljenja odnosa koji su posljednje vrijeme dosta zahladili. Sa skorim ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se pruža jedinstvena prilika da se ističe kao lider u regiji i dalje gradi mostove sa susjednim zemljama.


Marijan Lipovac
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan