SDP-ov saborski zastupnik dr. Mirando Mrsić, istaknuti hematolog na KBC-u »Rebro«, medicinski ravnatelj Zaklade »Ana Rukavina« i pročelnik Registra dobrovoljnih davatelja koštane srži, ovog je tjedna kao član Glavnog odbora Hrvatske udruge bolesnika s rijetkim bolestima najavio pokretanje inicijative za osnutak Nacionalnog instituta za zdravlje koji bi se bavio istraživanjem rijetkih bolesti i liječenjem oboljelih. U razgovoru za Vjesnik dr. Mrsić pojašnjava najavljenu inicijativu, a kao direktor predizborne kampanje predsjednika Republike Ive Josipovića komentirao je i početak njegova mandata.
• Ima li Hrvatska dovoljnu stručnu bazu za osnutak instituta koji bi se bavio rijetkim bolestima?
- Danas na pragu 21. stoljeća mogućnosti medicine u dijagnostici i prevenciji bolesti nikad nisu bile bolje. Današnji izazovi su da iskoristimo i dalje optimaliziramo znanja i mogućnosti kako bismo podigli razinu struke i uklopili se u svjetske trendove inovacija i istraživanja u medicini. Institut, kako ga vidim, ne bi bio vezan samo uz rijetke bolesti, nego bi pokrivao široko područje medicine, od tumora do kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su hipertenzija i kardiovaskularne bolesti. To bi bilo mjesto spoja na kojem bi se na istom zadatku našli i kliničari i bazičari, stručnjaci koji se bave kliničkom i fundamentalnom medicinom.
Primjerice, laboratorij profesora Slobodana Vukičevića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istražuje jednu rijetku bolest od koje u Hrvatskoj boluju samo tri osobe. Tim profesora Ive Barića iz Kliničkog bolničkog centra »Zagreb« otkrio je jednu novu rijetku bolest. Ti primjeri pokazuju da se i u jednoj maloj zemlji kao što je Hrvatska može baviti istraživanjem na području rijetkih bolesti. Na tom se području treba udružiti što više stručnjaka različitih profila na jednom mjestu, a mislim da je to Nacionalni institut za zdravlje.
Mislim da je korektno dopustiti čovjeku - pa makar bio i predsjednik države - dovoljno vremena da posloži i organizira stvari, kaže SDP-ov saborski zastupnik
|
• Bi li EU mogao financirati takav institut?
- Vjerujem da bi, jer fondovi koji nam se otvaraju ulaskom u EU potiču znanstveno-istraživački rad i suradnju na tom području. U Hrvatskoj je to u ovom trenutku na sporadičnoj razini.
• Pokrovitelj obilježavanja Europskog dana oboljelih od rijetkih bolesti bio je predsjednik Ivo Josipović. U kojoj vam mjeri on može pomoći u realizaciji te ideje?
- Predsjednik Josipović je u svojoj predizbornoj kampanji i kasnije najavio da će biti osoba koja će promicati novu kvalitetu i jednakost svih i u bolesti i u zdravlju. On je prihvatio biti pokrovitelj Europskog dana rijetkih bolesti koji se obilježava 29. veljače, a bit će pokrovitelj i idućih godina s ciljem da saznanje o rijetkim bolestima i informacije o njima dopru do što više građana.
U osnutku Hrvatskog instituta za zdravlje može nam pomoći svojim autoritetom, a osim toga on je osoba koja na jednom mjestu može okupiti sve one u Hrvatskoj koji se bave rijetkim bolestima s ciljem da se briga o bolesnicima podigne na što višu razinu.
• Predsjedniku Josipoviću bili ste direktor kampanje, a mnoge ste iznenadili time što niste prihvatili mjesto predstojnika njegova ureda, pa neki kažu da niste dali prave razloge odustajanja.
- Kao što sam i rekao, razlozi su profesionalni i politički. Moja funkcija zastupnika nespojiva je s funkcijom predstojnika Ureda, a s druge strane je i medicina, Zaklada »Ana Rukavina« i Hrvatska udruga bolesnika s rijetkim bolestima. Ima puno stvari koje bih u tom slučaju morao napustiti, a na mjestu predstojnika Predsjednik je imenovao Joška Klisovića, vrhunskog stručnjaka i osobu s velikim iskustvom i mislim da tu nije bilo nikakvih problema.
• Postoje tumačenja da zapravo iza kulisa utječete na Predsjednika i njegove suradnike i da ste utjecali na izbor njegovih savjetnika. Što kažete na to?
- To su naklapanja i podmetanja kojih smo se nagledali i naslušali proteklih mjeseci. Predsjednik Josipović sam je izabrao svoje savjetnike. Funkcija savjetnika je autonomna, jer su oni primarno osobe koje savjetuju predsjednika. To je apsolutno njegov izbor i tu nema nekih zakulisnih igara.
• Ivo Josipović najavio je da će biti predsjednik svih hrvatskih građana. Je li po Vašem mišljenju u svoja prva dva tjedna mandata opravdao to obećanje?
- Početak je mandata i mislim da ne treba na sve poteze predsjednika Josipovića gledati s nekim skrivenim porukama. Ipak je to nova osoba na Pantovčaku, sa svojim vizijama nove Hrvatske i nove pravednosti i, kao što vidite, po svemu je pokazao da je predsjednik svih građana i mislim da ni u jednom potezu do sada nije nikoga više ili manje preferirao. Hrvatska je u ovom trenutku suočena s teškom krizom i u ovoj nas godini očekuju teški izazovi i na ekonomskom i na socijalnom planu. Mislim da je korektno dopustiti čovjeku - pa makar bio i predsjednik države - dovoljno vremena da posloži i organizira stvari.
• Koliko predsjednik Josipović može pomoći u stvaranju konsenzusa o ključnim pitanjima poput ulaska u EU i izlaska iz krize?
- Mislim i vjerujem da može bitno pomoći, jer kao predsjednik države ima legitimitet. Za njega je glasalo 1,3 milijuna ljudi i za razliku od svih nas koji se bavimo politikom on je jedini izravno izabran. Svi smo mi izabrani na nekoj stranačkoj listi, pa se glasalo za stranku, a ne za ime. On, dakle, ima taj legitimitet izravnog izbora hrvatskih građana, a s druge strane njegova pozicija omogućava da na tom mjestu okupi sve relevantne osobe za pojedina područja bez obzira pripadaju li jednoj, drugoj ili trećoj stranci i da se na tom mjestu postigne konsenzus. Iz perspektive medicinara zalažem se za to da se konsenzus primarno postigne u zdravstvu, jer je ono jedan od važnih segmenata društva u kojem ima dosta problema. Sve dosadašnje vlade pokušavale su, ali nisu uspijevale riješiti problem funkcioniranja zdravstva iz jednostavnog razloga što nije bilo nacionalnoga konsenzusa. Svi moramo sjesti za okrugli stol i dogovoriti se kakvo zdravstvo građanima Hrvatske možemo pružiti i koliko to zdravstvo košta, a hoće li ga provesti lijeva ili desna vlada ili koalicijska vlada - to je sada stvar umijeća i znanja kako provesti nacionalni konsenzus. Jedan od ciljeva mora biti da građani konačno osjete i vide da se stvari mijenjaju na bolje.
Treba doći do zatopljenja odnosa
• Predsjednik Ivo Josipović zalaže se za jačanje regionalne suradnje sa zemljama u susjedstvu, no iz Srbije i dalje nema nekih pomaka u tom smislu. Mislite li da će Predsjednik uspjeti pomaknuti stvari nabolje kad je regionalna suradnja u pitanju?
- To je pitanje za predsjednika Josipovića, ali ono što je govorio u kampanji i pred inauguraciju je da je Srbija zemlja koja je nama partner ne samo u političkim, nego i ekonomskim odnosima te posebno kada govorimo o problemima koji se javljaju u BiH. U svakom slučaju, trebalo bi doći do zatopljenja odnosa koji su posljednje vrijeme dosta zahladili. Sa skorim ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se pruža jedinstvena prilika da se ističe kao lider u regiji i dalje gradi mostove sa susjednim zemljama.
|
Marijan Lipovac
|