savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1520&hrvatska-zeli-da-se-problem=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1520&hrvatska-zeli-da-se-problem=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1520&hrvatska-zeli-da-se-problem=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1520&hrvatska-zeli-da-se-problem=

Zoran  Milanović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3449&zoran-milanovic

Milanović Zoran
Datum:
13.02.2003
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 12. veljače - S povećanom mogućnošću vojne intervencije na Irak i u Hrvatskoj se pokrenulo pitanje kako će se službena politika postaviti prema tom problemu. O tome razgovaramo s hrvatskim diplomatom Zoranom Milanovićem, koji obnaša dužnost nacionalnog koordinatora za NATO i MAP.


• Hrvatska je potpisala izjavu Vilniuske skupine o situaciji vezanoj uz Irak. Znači li to da je Hrvatska podržala Bushovu politiku prema Iraku?
- Hrvatska je pristupila političkoj izjavi koordinirano s ostalih devet članica Vilniuske skupine i pružila podršku dokazima koje je američki državni tajnik Powell iznio Vijeću sigurnosti. Dio onoga što je Powell iznio predstavlja dokaze, a dio su vrlo jake indicije. Želim razlučiti neke stvari, jer je bilo dosta nerazumijevanja o hrvatskom stajalištu.
Hrvatska želi da se problem Iraka rješava kroz Vijeće sigurnosti UN-a, stožerno tijelo međunarodnog sustava kolektivne sigurnosti. U tom smislu u zadnjoj rečenici izjave Vilniuske skupine, koja je ključna, stoji kako se Vijeće sigurnosti poziva da poduzme određene mjere na temelju pruženih dokaza. I to je sve. Ništa manje, i ništa više. Dokumentom Vilniuske skupine Hrvatska dakle ne podržava unilateralnu akciju, nego djelovanje kroz UN. Podrška Vilniuske skupine u afirmaciji Vijeća sigurnosti na crti je politike Europske unije koju je Unija izrazila u zaključcima Vijeća ministara i u demaršu EU-a.


• U Hrvatskoj postoje različite ocjene kako bismo se trebali ponašati u iračkom slučaju. Treba li Hrvatska biti sasvim suzdržana ili aktivno uključena u procese?
- Hrvatska je pred neposrednom kandidaturom za EU i u sličnom je statusu prema NATO-u. To je objektivno mjesto gdje se Hrvatska nalazi. Dakle, ponavljamo značenje Vijeća sigurnosti kao mehanizma u rješavanju iračke krize. Kao odgovorna i angažirana članica međunarodne zajednice, mi ćemo biti s njom, u provođenju legalnih i legitimnih mjera.
 

Dokumentom Vilniuske skupine Hrvatska ne podržava unilateralnu akciju, nego djelovanje kroz UN
  Hrvatska kao kandidat za NATO pažljivo promatra sve što se događa i znat će u kritičnom trenutku dati pravi odgovor
  U NATO-u se danas otvorenije razgovara o važnim pitanjima nego nekad
 Ključno je pitanje želimo li u budućnosti, kao dio EU-a, biti izostavljeni iz procesa rasprave i odlučivanja o najvažnijim sigurnosnim pitanjima svijeta i Europe - članstvo u NATO-u nam to pruža, kaže Zoran Milanović

• Možete li predvidjeti što će se dogoditi u Vijeću sigurnosti i hoće li se SAD odlučiti za jednostranu akciju ako ne dobije potporu UN-a?
- Vidimo da se u zoni Perzijskog zaljeva i s druge strane, u Turskoj, koncentriraju američke vojne snage. Što će se događati, vrijeme će pokazati. Znam da to nije originalan odgovor, no vrlo je teško predvidjeti. Vidimo grozničavu diplomatsku akciju u UN-u, EU nije jedinstven, u NATO-u je došlo do podjela. Hrvatska kao kandidat za NATO pažljivo promatra sve što se događa i znat će u kritičnom trenutku dati pravi odgovor.


• Znači li to da Hrvatska neće podržati jednostranu akciju SAD-a?
- Minimum principijelnosti hrvatske vlasti i politike je da se slučaj Iraka, koji se više od desetljeća tretira kroz mehanizme UN-a, tamo rješava i da se tamo definitivno i završi.


• NATO doživljava političku krizu. Koliko smisla ima ulazak Hrvatske u NATO i treba li nam učlanjenje u tu organizaciju?
- NATO itekako ima smisla. Istina je da u ovom trenutku prolazi političku krizu, prvu u posthladnoratovskom razdoblju. Prva kriza bila je 1966. godine nakon istupanja Francuske iz vojnoobrambenih struktura. NATO za Hrvatsku, međutim, predstavlja nešto drugo u odnosu na ono što je predstavljao za članice NATO-a prije devedesetih.
NATO je poprimio mnogo elemenata koji nadilaze klasični obrambeni savez i postao je sustav kolektivne i kooperativne sigurnosti. U NATO-u se danas otvorenije razgovara o važnim pitanjima nego nekad. Ključno je pitanje želimo li u budućnosti, kao dio EU-a, biti izostavljeni iz procesa rasprave i odlučivanja o najvažnijim sigurnosnim pitanjima svijeta i Europe. Članstvo u NATO-u nam to pruža.
S druge strane, ono nikoga ne tjera, kao u slučaju Iraka, na određenu akciju ako se želi ostati suzdržan. U slučaju Iraka ne radi se o klasičnoj obrani NATO-ova teritorija, pa vojna akcija, ako je bude, neće ići kroz strukture NATO-a. Za Hrvatsku je važno da aktivno i ravnopravno sudjeluje u procesu odlučivanja. Pa i u situacijama kad je NATO u krizi.


• U nas se dosta se raspravljalo i o neadekvatnim zrakoplovima i tenkovima. Traži li NATO u tom dijelu suvremenu vojnu opremu?
- NATO ne traži konkretno ništa nego samo želi vidjeti koliko smo ozbiljni i organizirani u trošenju novca koji imamo. NATO nema zahtjeva za eskadrilom »phantoma« u Hrvatskoj, jer je jasno da si mi to ne možemo priuštiti. NATO je danas prije svega splet političkih kriterija i određene razine sposobnosti u obrambenim pitanjima. Moje iskustvo u političkom dijalogu s NATO-om govori da su najvažniji politički uvjeti. Na prezentaciji prvog godišnjeg plana u Bruxellesu, 75 posto pitanja bilo je političke naravi, bila su to ista pitanja koja Hrvatskoj postavlja EU.

NATO znači igranje u NBA ligi


• U našoj se javnosti mnogo govori o negativnim učincima ulaska u NATO, poput velikih troškova. Koliko će Hrvatsku stajati ulazak u NATO?

- O tome se mnogo nagađa, a zadaća je Vlade, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva obrane da o tome počnu govoriti. Troškovi neće biti ništa veći od sadašnjih. Razina troškova iz hrvatskog proračuna smatra se za NATO prihvatljivim i ona je oko dva posto bruto domaćeg proizvoda. Uvjet za NATO nije kupnja velike količine novog oružja nego interoperabilnost. To znači, usklađeni sustavi komunikacije koji moraju biti, da se tako izrazim, na istoj valnoj duljini. I ništa više od toga. Zemlje koje su ušle u NATO u prvih su pet godina kupovale vrlo malo oružja, a neke koje su sad pozvane imaju vrlo skromne oružane snage. NATO je obrambeni savez, ali i politička organizacija. NATO znači profesionalizam i visoke standarde, igranje u najjačoj, NBA ligi. To ujedno i znači stvaranje profesionalne vojske, što Hrvatska sebi može i mora priuštiti. Zajedno s tim doći će jednog dana i ukidanje vojne obaveze, pa će se mladi ljudi moći posvetiti školovanju i nalaženju radnih mjesta, umjesto da se bave obveznim vojnim rokom.


Bruno Lopandić
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


20.04.1984  Ujdur Katarina
20.04.1968  Svažić Ernest
20.04.1957  Cesarik Marijan