ZAGREB, 4. ožujka - Goran Granić, potpredsjednik Vlade, za Vjesnik govori o ponovnom otvaranju pitanja hrvatske suradnje s Haaškim sudom, o usuglašavanju promjena Zakona o radu sa socijalnim partnerima i o Nuklearnoj elektrani Krško.
• Protiv Hrvatske je navodno pokrenuta diplomatska akcija, jer ne surađuje s Haagom. Kako se navodi, nije izručen general Gotovina, a Vlada navodno nije Haaškom sudu poslala tražene dokumente koji se odnose na rat u BiH. Što se događa?
- Što se tiče gospodina Ante Gotovine, bez obzira na to koliko tko bio nezadovoljan, pa i mi sami, dosadašnje potrage nisu urodile plodom. Naravno da je to interesantna tema i da se koristi u kontekstu ispunjavanja obveza Hrvatske prema Haaškom sudu. Zanimljivo je da postoje osobe koje su ga vidjele kako se kreće u diplomatskim krugovima. Gospodin Gotovina ne poštuje institucije hrvatske države i to jest problem. Priče da se hrvatskoj vladi dostavljaju informacije gdje se on nalazi su neozbiljne i u to ne bih ulazio. Mislim da je to jedan od oblika pritisaka na Hrvatsku koji se koristi.
Što se tiče dokumenata, to je također pitanje koje ćemo morati razriješiti s tužiteljstvom.
I ono se koristi u kontekstu pritisaka i pokušaja dokazivanja da Hrvatska s Haagom ne surađuje, odnosno da surađuje samo pod pritiskom. Naravno da to nekome vjerojatno odgovara i da se takve stvari povremeno plasiraju.
|
Gotovina ne poštuje institucije hrvatske države i to jest problem
Hrvatska vlada nema nikakvih razloga da ne surađuje s Haagom, no ne možemo ispunjavati ono što objektivno ne možemo dati
Priča o ZOR-u traje 15, 16 mjeseci i treba je ili završiti ili prekinuti
HEP nije koristio NE Krško, normalno je da zatraži odštetu i u tome će imati potporu Vlade, kaže Goran Granić
|
• Je li Vlada Haagu poslala tražene dokumente?
- To je malo dulja priča. Odnos suradnje i nesuradnje je odnos i sposobnosti ljudi da taj posao rade i da postave jasne i adekvatne zahtjeve kojima se može udovoljiti. Hrvatska vlada nema nikakvih razloga da ne surađuje, no ne možemo ispunjavati ono što objektivno ne možemo dati. U protekle tri godine pojavljivale su se određene situacije: dva puta su dokumenti traženi preko Suda, odnosno stigli su zahtjevi za dostavom određenih dokumenata koji navodno nisu bili dobiveni redovnim putem. Ali Sud njih nije prihvatio nego je prihvatio obrazloženje hrvatske strane. Prema tome, mislim da nema potrebe da se stvara bilo kakvo neraspoloženje, osim ako to nekome ne odgovara, ali to nema nikakve veze sa suradnjom ili nesuradnjom.
• Na čelu ste Vladine pregovaračke skupine koja sa sindikatima treba uskladiti promjene Zakona o radu. Najavili ste i neka popuštanja kad je riječ o sindikalnim zahtjevima.
- Vlada je na početku rekla da je spremna usuglašavati prijedlog ZOR-a. Popustiti ili ne popustiti su malo teške riječi, jer tu je i treći socijalni partner, poslodavci, koji također imaju svoje interese. Smatramo da postoje realne šanse da se sa svim socijalnim partnerima usuglasimo o spornim institutima, kao i da dogovorimo izmjene drugih zakona koji na određeni način dotiču tu problematiku, a predstavljaju jedan vid kompenzacije.
l Propadnu li dogovori, treba li Vlada odustati od ZOR-a?
- Ta priča traje 15, 16 mjeseci i treba je ili završiti ili prekinuti. Za Libru, za nas članove Vlade i zastupnike Libre u Saboru, mrcvarenje i stvaranje privida da se nešto događa je neprihvatljivo. Ako nema političke volje za promjene ZOR-a koje su nužne, ako netko spekulira i misli da će profitirati, demagoški brani stav sindikata i ne želi se suočiti s realnošću potrebnih promjena, onda je to njegov problem, no zajednički je problem što zakon nije donesen. Ja ne mislim trošiti dane i mjesece na jalovu poslu.
• Slovenski je parlament ratificirao sporazum o NE Krško. No oporba ponovo pokreće pitanje Krškog i zamjera Vladi da je Hrvatska skupo platila ulazak u svoje vlasništvo.
- Ne može se ništa protiv političkih pitanja koja postavljaju stranke. Ništa se nije promijenilo od trenutka ratifikacije, osim što HEP nije koristio elektranu. Zato je normalno da zatraži odštetu i u tome će imati potporu Vlade.
• Je li moguće da Hrvatska proda svoj udio u nuklearki? I planira li se to?
- Naravno da je moguće, no da bi se nešto prodalo, treba ući u vlasništvo. Međutim, prodaja se ne planira. Nekoliko sam puta govorio da stvari treba razlikovati: jedno je doći u vlasnički posjed, a drugo je raspravljati isplati li se nama koristiti nuklearku ili se ne isplati.
Koliko stranaka toliko prijedloga izbornog zakona
• IDS i LS predstavili su u utorak svoju verziju izbornog zakona.
- Vjerojatno će sve stranke imati svoj prijedlog izbornog zakona, pa je možda rješenje da se svaka stranka bira prema svom izbornom zakonu. No vjerujem da, na kraju svega, osim tehničkih zahvata, na postojećem izbornom zakonu neće biti drugih promjena. Prema mom mišljenju, novi izborni zakon je pitanje koncepta u kojoj mjeri naći ravnotežu između izbora neposrednih kandidata i kandidata sa stranačkih lista, kao i trajnosti izbornog zakona.
Tu su i neka dodatna pitanja o smanjivanju utjecaja, koji su se u prošlosti javljali, da neke stranke s 40 posto mandata mogu imati 60 posto glasova. Postoje mehanizmi koji mogu ublažiti takve posljedice, no nisam siguran je li moguće u tako kratkom vremenu razmišljati o izbornom zakonu s dugoročnijom vizijom ciljeva postavljanja stabilnijeg izbornog zakona. Očekujem da će se, kad sve stranke u Saboru predlože svoje izborne zakone, postići minimum koji je moguć.
|
Dada Zečić
|
