ZAGREB, 7. ožujka - Prijedlog o podjeli Hrvatske na pet statističkih regija stigao je pred saborske zastupnike. S obzirom na to da je već izazvao pozornost u javnosti, o njegovu nastanku i sadržaju razgovaramo s Marijanom Gredeljem, ravnateljem Državnog zavoda za statistiku.

• Kako je uopće došlo do uspostave statističkih regija?
- Na temelju obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Vlada je zadužila Državni zavod za statistiku da načini prijedlog statističkih regija druge razine, tzv. NUTS 2. Zavod je taj posao i napravio na način koji je, po meni, jedino moguć. Formirali smo radnu grupu u kojoj su bili predstavnici i drugih stručnih institucija. Ta radna grupa je na temelju kriterija, propisanih ili uobičajenih, unutar Europske unije napravila 13 različitih prijedloga. Nakon analize, izabran je jedan od tih prijedloga kao najbolji.

• Što je dalje bilo?
- Taj prijedlog, ali i preostalih 12, prezentiran je potom na široj javnoj prezentaciji za krug koji razumije i poznaje problematiku regionalnog razvoja i praćenja regija, gdje je prijedlog koji je izradio Državni zavod za statistiku i prihvaćen. Pritom moram napomenuti da kriteriji na temelju kojih je rađena klasifikacija teritorija ne daju mnogo stupnjeva slobode, jer su neke stvari vrlo strogo određene.

• Koji su to kriteriji?
- Jedan od bitnih kriterija je, primjerice, veličina. Drugi, važniji i u problemu regionalizacije za potrebe statistike složeniji kriterij, je da taj posao stvaranja statističkih regija mora biti utemeljen na postojećem administrativnom regionalnom ustroju, što su kod nas županije. Dakle, nismo mogli mijenjati granice županija. Također je trebalo poštovati i načelo teritorijalne povezanosti, fizičkog doticaja, postojećih administrativnih jedinica unutar jedne statističke regije. Dakako, vodili smo se i povijesnim, kulturalnim te gospodarskim karakteristikama određenih područja.
 

• S obzirom na veličinu, koliko razina regionalnog ustroja postoji?
- Regionalna klasifikacija za statističke potrebe, NUTS, poznaje pet razina. Prva je, u našem primjeru, država Hrvatska - od tri do sedam milijuna stanovnika, druga je ono što smo napravili i što kao jedini realan problem treba riješiti - regije od 800.000 do tri milijuna stanovnika, treća razina su naše županije - od 150.000 do 800.000 stanovnika, četvrta razina se u pravilu ne primjenjuje ni u ostalim članicama EU-a niti u zemljama kandidatima, pa nismo ni mi to razmatrali, a peta razina je ona lokalna, dakle općina, grad. Kao što je druga razina regija između države i županije, četvrta bi bila nešto između županije i općine.

• Zašto pet regija?
- Radna grupa je pošla od pretpostavke da te statističke regije moraju biti što homogenije unutar sebe i, istodobno, međusobno što različitije. Stoga smo se na kraju definitivno odlučili za model s pet regija: Središnju, Sjevernu, Istočnu, Zapadnu i Južnu Hrvatsku. Takvim pristupom osiguravamo da u budućnosti, kad počne primjena tih regija, kroz statističke podatke o stanju u njima krenu i drukčije formirani planovi koje će uvažavati različitosti i potrebe razvoja tih regija.

• Takve bi regije ostale na razini statistike, ili?
- To je ono što se u vezi s tim regijama nedovoljno razumije. Jedno je statistička potreba, a nešto posve drugo administrativni ustroj države. Nažalost, neki zaključuju da će se na temelju tih statističkih sutra stvarati i političke, dakle administrativne regije.

• Ima li tu istine?
- U to pitanje ne bih ulazio. Za takve planove nisam čuo, o njima ništa ne znam i nije u mojoj nadležnosti da o njima razmišljam. Iako smatram kako nije realno da će teritorijalni ustroj Hrvatske kakav je danas preživjeti vrlo dugo. Ponajprije stoga jer nije logičan, nije funkcionalan i netko će možda u određenom trenutku pokrenuti postupak njegove izmjene. Hoće li to rezultirati nečim što je nalik na ovaj prijedlog koji je napravio Državni zavod za statistiku ili neće, meni je teško reći.

• Kakva je daljnja procedura u vezi s vašim prijedlogom?
- Formalno, tu nomenklaturu, dakle, i ovaj prijedlog o pet statističkih regija druge razine, donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. Međutim, prije nego što odlučim propisati tu nomenklaturu, učinilo mi se potrebnim konzultirati u vezi s tim i Vladu. Ali isključivo stoga, makar se ne samo u nazivu nego i u suštini radi samo o statističkim regijama, što taj prijedlog ima i određene političke implikacije. Upravo zbog njih, poslao sam taj prijedlog Vladi da i ona da svoje mišljenje. Vlada je pak zaključila da je to toliko delikatno da se odlučila pitati Sabor za mišljenje. Nakon što se o tome očituje Sabor, Vlada će donijeti svoje mišljenje, a na temelju toga ja ću proslijediti naš prijedlog u Luxembourg, u EUROSTAT.

• Hoće li se i oni očitovati o tom prijedlogu?
- U ovom trenutku, mišljenje generalnog direktora EUROSTAT-a nije presudno. On može izreći niz primjedbi, ali mi zasad ne moramo ništa mijenjati. Naravno, situacija će biti bitno drukčija kad postanemo ravnopravna članica EU-a. Onda bi mišljenje generalnog direktora EUROSTAT-a bilo obvezujuće. Iz nekih kontakata, usuđujem se zaključiti da ne treba očekivati neke primjedbe EUROSTAT-a na ono što smo napravili, ponajprije stoga što smo poštivali sve relevantne kriterije.

• Postoje li u vezi s tim statističkim regijama kakve obveze Hrvatske?
- Primjerice, 2005. Hrvatska mora napraviti izvješće o bruto domaćem proizvodu i na regionalnoj razini. Također se može pretpostaviti da će se dvije najvažnije ankete, o potrošnji kućanstava i o radnoj snazi, uskoro raditi na toj razini. To će poskupjeti naš rad, ali jedino tako se može dobiti prava slika stanja u pojedinim dijelovima naše države. Jedino na temelju tih podataka mogu se raditi i odgovarajući planovi razvoja tih područja.

• Je li Slovenija napravila tu statističku podjelu?
- Koliko znam, Slovenija u vezi s tim ima problema. Slovenci su napravili model s dvije regije na drugoj razini, i to s obzirom na njihovu veličinu nije prihvaćeno. Kako je Slovenija sad praktički vrlo blizu ulaska u EU, više nema dvojbe da će morati primijeniti one primjedbe koje su stigle na njihov prijedlog.

• Ostale države?
- Postoji u vezi s tim dobar primjer Poljske. Prije uvođenja NUTS-a 2, ta država je imala, čini mi se, 44 vojvodstva. Prepoznajući ne samo važnost statističkog praćenja, nego i prednosti drukčije teritorijalne podjele države, Poljska je reorganizirala administrativni ustroj pa sada ima 16 vojvodstava razine NUTS 2. Dakle, primjenom pravila važnih za statističko praćenje, u Poljskoj je napravljen pomak važan za administrativni ustroj države.

• Kakvu korist Hrvatska može imati od EU-a ako u EUROSTAT proslijedi ovu statističku podjelu?
- Zasad nema izravne koristi, osim što bi ispunjavala svoje obveze. To bi bio dobar pokazatelj da je i u tom dijelu Hrvatska sve bliže standardima EU-a. Naravno, kad postanemo član EU-a, što će nadam se biti uskoro, tada ćemo imati pravo participirati u fondovima za poticanje regionalnog razvoja. Međutim, važno je znati da i tada manji dio novca za tu svrhu daje EU, a ostatak namiruje država.

• Mogu li se te statističke regije lako mijenjati u budućnosti?
- Ne bi bilo dobro praviti modele statističkog regionalnog ustroja za koje bi se mogla očekivati skora promjena. Takva vrsta kombinatorike ne bi bila dobro primljena u EU.

MARKO BARIŠIĆ