Ivo Banac, novoizabrani predsjednik LS-a za Nedjeljni Vjesnik govori o odnosima u vladajućoj koaliciji, o izborima i donošenju novog izbornog zakona, o odnosima s Haagom, o zadacima Vlade, te o LS-u i stranačkim planovima za budućnost.

• Kada će po vašoj procjeni biti izbori u Hrvatskoj?
- Nemam na to odgovora, ali postoji cinično mišljenje da će biti 2. travnja 2004. godine, što me ne bi iznenadilo, mada ima i drugih naznaka. Mislim da će to biti predmet razgovora na idućoj sjednici predsjednika stranaka vladajuće koalicije.

• Najavili ste da će LS izaći na izbore samostalno. Obzirom da ojačavate stranku, kakve izborne rezultate očekujete?
- U ovom trenutku to je teško predvidjeti, jer sve ovisi o tome koliko će se LS osposobiti, a na čemu ćemo ustrajno raditi. Tako da se nadam da će se uzlazna putanja LS-a, koja je i te kako vidljiva u posljednjih mjesec dana, nastaviti. Po anketama javnog mijenja još nismo prešli potreban prag, ali to je samo pitanje koliko se sami organiziramo i koliko proširimo naš utjecaj na biračko tijelo. Mislim da ćemo u tome uspjeti. Imamo prednost, koju nemaju čak i neke stranke koalicije, a ta je da imamo vrlo razgranatu organizaciju. Nju treba napraviti potpuno funkcionalnom, na čemu sustavno radim. Ovog tjedna sam se gotovo u potpunosti posvetio Slavoniji, u subotu sam bio u Istri. Ići ćemo ciljano od regije do regije, no uvijek ćemo pažnju posvetiti velikim urbanim središtima, jer su to mjesta gdje mislimo da imamo većinu naših prirodnih birača - školovane, urbane, mlađe ljude, na čemu zasnivamo budućnost stranke.
 

• U bivšem sazivu predsjedništva LS-a postojala je ideja da se ujedini sada razmrvljena liberalna scena. Podržavate li i vi tu ideju?
- Da. Želimo postići uspjeh i na tom planu, no to ovisi koliko ćemo raditi na sebi. Jer, naš utjecaj će biti utoliko veći koliko mi budemo snažniji. Naravno, kada govorimo o strankama s liberalnim imenom, onda u ovom trenutku ipak moramo preskočiti neke stranke. Teško je zamisliti da ćemo naći zajednički jezik s HSLS-om, posebno ako se u obzir uzme njihova sadašnja retorika. U ovom trenutku ne vidim da je to moguće, no bit će mi drago ukoliko se to dogodi.

• U saborskoj se proceduri nalazi se među ostalima, prijedlog izbornog zakona potpredsjednika vaše stranke Zlatka Kramarića i potpredsjednika IDS-a Damira Kajina. U prvoj reakciji kazali ste da Zlatko Kramarić za to nema podršku predsjedništva LS-a.
- Točno, jer to nije raspravljeno na predsjedništvu, ali bit će i za to prigode. Neke od prijedloga sam vidio, dok su neki mijenjani. Nisam vidio prijedlog DC-a, no vidio sam prijedlog HSS-a, koji ima nekih prednosti. Problem je u tome što je posve jasno da nemamo mnogo vremena za rješavanje pitanja izbornog zakona, a poznato je da je njegova promjena bio jedan od zahtjeva EU-a. Koalicija je zatečena u zadnjem času, pred zakonskim rokom od 2. travnja, i to je nažalost primjer negativnog utjecaja vodećih stranaka koalicije.
Mislim da nećemo biti u prilici nametnuti vlastita rješenja, ali nadam se da ćemo utjecati na to da rješenja budu onakva kakva bi odgovarala ne samo LS-u, već i općem dobru Hrvatske. Ono što je najnegativnije u prijedlogu SDP-a jest da Hrvatska bude jedna izborna jedinica, što je loše ne samo iz perspektive manjih stranaka, već i iz perspektive izuzetno regionalizirane zemlje kakva je Hrvatska. To je za LS neprihvatljivo.

• Za koji bi se izborni model LS založio?
- Držim da bi za Hrvatsku najbolji bio mješoviti sustav, gdje bismo imali i stranačke izborne liste i mogućnost izravnog predstavljanja po većinskom načelu u izbornim jedinicama koje bi bile određene po broju stanovnika. Bojim se da taj dio prijedloga HSS-a vjerojatno neće uspjeti - i zbog vremena i zbog drugih problema, kao što je npr. određivanje granica izbornih jedinica. Ipak će se vjerojatno ići za minimalnim promjenama unutar okvira sadašnjeg izbornog zakona. Neka kontroverzna pitanja, na koja nas obvezuje naš stranački program bit će vjerojatno riješena posredno. Npr. LS je u svom programu zauzeo stav protiv liste za dijasporu. No, ukoliko dođe do međudržavnog dogovora s BiH, najdiskutabilniji aspekt tog pitanja otpast će po automatizmu.
Svaki prijedlog novog izbornog zakona treba nadograditi s već prihvaćenim Ustavnim zakonom o manjinama, a otpast će i dio koji se odnosi na sada nepostojeći Županijski dom. Preostaju kontroverzna pitanja izbornog praga i broja izbornih jedinica. Ukoliko u tomu postignemo suglasnost, problema neće biti. No, ako se pokaže da SDP u prešutnom dogovoru s HDZ-om prihvaća Arlovićev prijedlog o jednoj izbornoj jedinici, te da takav protudemokratski prijedlog prihvaćaju i druge stranke koalicije, mi ne vidimo zašto bismo ostali u takvoj koaliciji.
• Vi mislite da ova koalicija ima budućnost?

U koaliciji nedostaje ravnopravnog dogovaranja

- To ćemo vidjeti, jer to ovisi i o izbornim rezultatima. Mislim da u Hrvatskoj mora postojati proeuropski blok. LS je po svojim opredjeljenjima u samoj srži takvog bloka. Europa je za nas neupitna perspektiva. Nadam se da će proeuropske opcije biti osnažene i u drugim strankama, što će doprinijeti čvrstini i koherentnosti budućih koalicija. No to su zasad očekivanja. Zato se ne opterećujemo kombinacijama na tu temu, već najviše vremena doista posvećujemo radu na obnovi LS-a.

• Kao novi predsjednik LS-a novi ste član vladajuće petorke. Kako ocjenjujete rad koalicije?
- Očito je da složena skupina kakva je ova koalicija može opstati samo putem ravnopravnog dogovaranja. Nažalost, ne vidim da vodeće stranke koalicije tomu i teže. Zato smo neprestano suočeni s raznim iznenađenjima, sve u cilju da se nešto nametne i postigne neka varljiva prednost. U ovako prekuhanom laboratoriju nemamo mnogo utjecaja. Bilo bi nam drago kada bi se njegovala ravnopravnija metodologija rada. To bi umanjilo probleme i ostavilo bolji dojam kod birača. Bojim se da to u ovom trenutku ipak nije moguće. Sadašnja koalicija radi na već zadanim pretpostavkama, što nije dobro. Ona će nekako kuburiti do onog trenutka kad interesi partnera budu ugroženi, dok se ne pokaže da zajednički rad nije moguć. To se još nije dogodilo, ali ne isključujem ni takvu mogućnost. Naša je perspektiva pozitivno djelovanje na naše partnere i mislim da tu možemo postići neke minimalne rezultate.

• Koliko je moguće pozitivno djelovanje na partnere, obzirom da se dvije najveće koalicijske stranke sastaju same i da same odlučuju o nekim važnim pitanjima?
- Istina, to nije najbolja metodologija i na to je već bilo mnogo prosvjeda i upozorenja. Oni koji sudjeluju u takvom odvojenom dogovaranju pravdaju se da su bilateralni razgovori legitimni i tomu se načelno ne može prigovoriti. Međutim, još jednom ponavljam, ova je koalicija složena skupina. Bilo bi bolje da su bilateralni razgovori u drugom planu, a ne u prvom, kao što je nažalost danas slučaj.

• Ima li koalicija ovako širokog spektra šanse i u slijedećem mandatu ostvariti do kraja sve zacrtane reforme?
- LS-ov veliki prigovor je što to sve do sada nije napravljeno. Da jest, mislim da bismo bili u puno boljem položaju i kao pojedine stranke i kao koalicija. Nepotrebno je naglašavati zbog čega ti poslovi nisu dovršeni. Ti razlozi ne obećavaju bolji rad ni u budućnosti. Očito će se neka buduća koalicija - jer i ubuduće će biti koalicija - morati bolje ustrojiti da bi bila učinkovitija. Pred Hrvatskom je čitav niz obveza koje se moraju ispuniti i to se odnosi na bilo koju koaliciju, ne samo ovu koja je na vlasti.

• Neki ipak prognoziraju da bi slijedeći mandat mogla osvojiti koalicija desnog centra na čijem bi čelu bio HDZ. Što vi mislite o tome?
- Ne isključujem takvu mogućnost, uz dodatak, da bi tako nešto bilo katastrofa za Hrvatsku. I to zbog toga, što HDZ u ovom trenutku, a još manje neki od njegovih mogućih političkih partnera, ne mogu ponuditi proeuropski program. To bi jednostavno bilo mrcvarenje s još manjim mogućnostima integracijske djelatnosti nego što je to bio slučaj u Tuđmanovo vrijeme. Upravo zbog toga što je HDZ u ovom trenutku dosta rastrojena stranka. Nju ne drži jedna čvrsta ruka, kao što je bio slučaj za vrijeme Tuđmana, tako da će njihovo interno dogovaranje, ma koliko oni sadašnjoj koaliciji zamjeraju neodlučnost, biti čak i mnogo složenije.

• Može li Hrvatska uspjeti napredovati bez »čvrste ruke« na čelu države?
- Važno je naći bolju metodu odlučivanja. Ne vjerujem u velike lidere i u autoritarne sustave, ma koliko neki misle da je to primjereno sadašnjem raspoloženju hrvatskog biračkog tijela. Na takvoj se podlozi ništa dobro ne može dugoročno napraviti. Prema tomu, ono što bih želio je mnogo više odgovornosti kod svih činilaca našeg političkog života, a ne da se odgovornost nudi »velikim« ličnostima koje svojim poslanjem jamče bolje odlučivanje.

• Jedan od problema s kojim se Hrvatska neprestano susreće su odnosi s Haagom. Vlada je pozvala glavnu haašku tužiteljicu u Zagreb, nakon njenih oštrih istupa. Kako to komentirate?
- Ima mnogo naznaka da nam predstoji još jedna haaška runda. Vjerujem da Vlada u ovom trenutku djeluje preventivno, znajući da je takva mogućnost gotovo neizbježna. Hoće li u tomu uspjeti, ovisi o čitavu nizu okolnosti. Prigovori koje čujemo od europskih predstavnika i u Zagrebu i općenito, jesu da svi činioci zapadnih integracija - iz EU-a, iz NATO-a, iz zapadnih vlada, uključujući i one koji djeluju posebnim ingerencijama - govore jednim glasom. A to je da je kooperativnost s Haaškim tribunalom nezaobilazna obveza za hrvatsku Vladu. Ako je to točno, mislim da se prema toj obvezi moramo pozitivno odrediti i sve učiniti da u trenutku kada nas doista ocjenjuju u ulozi mogućih partnera u međunarodnim ustanovama, i prepoznaju kao odgovorne partnere - kao ljude koji izvršavaju obveze koje su preuzeli. Nadam se da ćemo uspjeti osvijestiti naše partnere da je to najbolji kurs, jer mislim da drugog izbora doista i nema.

• No tom se kursu suprotstavlja i jedan dio javnosti koji nije za to da se hrvatski građani izruče Haagu.
- Mislim da se nismo uhvatili u koštac s tim mišljenjem. Umjesto da se javno raspravlja o tim pitanjima, te da ljudima koji, zbog predrasuda ili neznanja, žele prekinuti suradnju s Tribunalom objasnimo kako doista rade protiv interesa države. Jer što bi bila perspektiva Hrvatske ukoliko bismo prekinuli surađivati s Haaškim tribunalom, na što nas uostalom obvezuje i vlastiti Ustavni zakon? Perspektiva bi bila potpuna izolacija. To znači da bi otišli u neku vrstu gospodarske autarkije, što bi značilo posvemašnju propast zemlje. Ne mislim da itko ozbiljno zastupa takvu mogućnost. Upravo suprotno - oni koji su za tvrđi stav prema Haagu misle da se može postići nekakav dogovor koji bi bio kompromisan. No, međunarodna zajednica nam jednoglasno poručuje kako to ne dolazi u obzir i da će u tom slučaju uslijediti konsekvence. Moramo se suočiti s potrebom mijenjanja javnog mijenja, a na tomu ova koalicija na žalost uopće nije radila.

• Uz Haag EU zahtijeva još i revidiranje odnosa prema BiH, ubrzanje povratka izbjeglica, reformu pravosuđa, državne uprave.
- Na sva ta pitanja trebamo naći brza i proeuropska rješenja. Neće biti prostora za neku naročitu originalnost. Ukoliko ova Vlada želi opstati, ukoliko želi u svojim strankama biti utjecajna na izbornima, mislim da taj posao treba odraditi što prije, jer naša budućnost je proeuropska.

• Planirate li ta pitanja pokrenuti na jednom od koalicijskih sastanaka?
- Upravo tako. Pitanje o izbjeglicama je točka koja je izuzetno važna. Vlada tu nije mnogo napravila. To je bitan preduvjet za ulaz u EU, ali to je i pitanje od nacionalnog interesa, jer se odnosi u BiH neće promijeniti ukoliko i Hrvatska ne pridonese povratku svih izbjeglica.

Dada Zečić