Andro Vlahušić |
|---|
 |
ANDRO VLAHUŠIĆ, MINISTAR ZDRAVSTVA “Našli smo nepravilnosti u vukovarskoj bolnici. Razgovarao sam s vukovarsko-srijemskim županom, koji je predsjednik Upravnog vijeća bolnice, i dogovorili smo da se poduzmu određeni potezi. Pritom će se poštovati sve što je dr. Bosanac dosad napravila, ali tko god je činio nepravilnosti, mora snositi sankcije”
* Kakav je vaš stav o megalomanskom projektu izgradnje 36 novih operacijskih dvorana i brojnih drugih medicinskih i nemedicinskih sadržaja na Rebru? - Idejni nacrt koji se pojavljivao u novinama meni ne znači ništa dok ne vidim studiju isplativosti tog projekta, a ona treba uključivati sadašnje stanje na Rebru i razloge izgradnje novih dvorana. Studiju, osim toga, treba izraditi nezavisna skupina stručnjaka, a na tome, koliko znam, rade predstavnici jedne izraelske grupe. Mi u Zagrebu ne možemo dopustiti da jedna bolnica bude vrhunska, a da druge budu loše, pa se upravo sad ulažu značajna sredstva u opremanje nekih drugih bolnica u glavnom gradu. Početkom iduće godine Vladi ćemo dostaviti snimku stanja u svim našim bolnicama i predložiti model infrastrukturnog obnavljanja hrvatskih bolnica. Pritom nikome nećemo dopustiti da bude toliko velik da “pojede” sve ostale oko sebe.
* Neće li se upravo to dogoditi ako Rebro izgradi 36 novih operacijskih dvorana?
- Ne znam hoće li se dogradnja Rebra uopće dogoditi. No, važno je reći da dobre medicinske rezultate ne donose velike dvorane, nego veliki liječnici. Pa, ni Hajduku Poljud nije donio neke rezultate! Dvorane samo stvaraju uvjete, a ostalo je na ljudima.
* U novinama ste nedavno izjavili da će se kredit za obnovu Ortopedije na Šalati preusmjeriti za dogradnju Rebra, ako taj projekt bude prihvaćen. Možete li i smijete li preusmjeravati namjenski kredit koji je dala Europska banka za obnovu i razvoj?
- Vijeće Europe nama je, u okviru tog kredita, uvjetovalo samo da novac bude upotrijebljen upravo u onim bolnicama kojima je namijenjen i da imamo riješeno zbrinjavanje otpada. U tom projektu piše da su novci namijenjeni Ortopediji KBC-a Rebro, a ako se ide u investiciju na Rebru, meni se čini logičnim tamo izgraditi Ortopediju i preseliti je sa Šalate, jer Ortopedija zahtijeva i druge prateće medicinske sadržaje. To je, naravno, samo moje osobno mišljenje.
* Idealno da na Šalati niknu neki novi, nezdravstveni, sadržaji, primjerice, kuće i stanovi za elitu...
- Tamo ne mogu, i dok sam ja ministar, neće biti nikakvi nezdravstveni sadržaji. Ako se postojeće klinike odsele sa Šalate, tamo bi, po meni, trebalo razvijati medicinski obrazovni centar koji bi bio ključna medicinska točka u ovom dijelu Europe i u koji bi dolazili studenti i stručnjaci iz cijeloga svijeta. Šalata bi bila idealna lokacija za vodeće regionalno središte za obrazovanje liječnika. To bih ja volio.
* Za izgradnju takvog centra potrebno je puno novca, kojeg u državnom proračunu kronično manjka?
- Treba dosta novca, ali zašto bismo se opterećivali da to moramo napraviti u roku od dvije-tri godine. Treba napraviti projekt, a ako je projekt dobar i ako se u tom centru budu obrazovali vrhunski liječnici, novac neće biti teško pronaći ni u inozemstvu. Mi imamo šanse jedino ako se otvorimo prema regiji i svijetu, a stvaranje takvog obrazovnog centra i proizvodnja znanja najbolji su model otvaranja.
* Koliki je trenutačni višak zaposlenih u hrvatskom zdravstvu i u kojim je segmentima zdravstva višak ljudi najizraženiji?
- Hrvatska ima 120 domova zdravlja i do Nove godine taj broj treba svesti na dvadeset i tri. U upravama domova zdravlja mi sad imamo 1142 čovjeka i oko petsto članova upravnih vijeća. To će se svesti na dvjesto do tristo članova uprava i izgubit ćemo petsto članova upravnih vijeća. Drugo područje gdje će biti kadrovskih viškova jesu lječilišta, no njih ćemo tretirati kao trgovačku djelatnost i oni neće biti problem Ministarstva zdravstva, jer lječilišta imaju svoje vlasnike i mogu biti na tržištu, te mogu na tržištu dobro funkcionirati. Mi ćemo njima plaćati tržišnu cijenu za pacijente koje im budemo slali, a oni neka sami odlučuju o broju zaposlenika. Odlučili smo da će u kliničkim bolnicama biti zaposleno 2,1 do 2,5 zdravstvenih radnika po krevetu: sad su u nekim bolnicama i više od tri zaposlena po krevetu. Neće, međutim, biti otpuštanja liječnika, ali će biti preraspodjele posla i pojačanih kontrola rada. U bolnicama će biti oko dvije tisuće ljudi viška, ali će se voditi računa o tome da ti ljudi budu zbrinuti.
* Kanite li uvesti reda u enormna bolovanja kojima pribjegava veliki broj zdravstvenih radnika?
- Zaista postoji neprimjereno veliki broj bolovanja i ta bolovanja najčešće daju sami liječnici, ne shvaćajući da davanjem neopravdanih bolovanja sami sebi oduzimaju od plaće. Tu se mora napraviti reda, ali to je najviše stvar bolničkih uprava i njihove savjesnosti.
* Jesu li završene inspekcijske aktivnosti u vukovarskoj bolnici, gdje je bilo govora o nepravilnostima u poslovanju tamošnje ravnateljice dr. Vesne Bosanac?
- Da, našli smo nepravilnosti u vukovarskoj bolnici. Razgovarao sam s vukovarsko-srijemskim županom, koji je predsjednik Upravnog vijeća bolnice, i dogovorili smo da se poduzmu određeni potezi. Pritom će se poštovati sve što je dr. Bosanac dosad učinila, ali tko god je činio nepravilnosti, mora snositi sankcije.
* Hoće li doktorica Bosanac biti smijenjena?
- O tome će odlučiti Upravno vijeće vukovarske bolnice. Imaju nalaze inspekcije koji su vrlo jasni i nadam se da ja neću morati intervenirati.
* Dr. Miro Morović, ravnatelj zadarske bolnice, izišao je u javnost s dosta oštrom kritikom prijedloga o financiranju bolnica. Taj je prijedlog sastavni dio sanacije bolničkog sustava. Kako ste doživjeli njegovu kritiku?
- Zadarska bolnica ima standarde, broj zaposlenika i broj liječnika koji su čak iznad kliničkih standarda. Ti standardi, primjerice, znatno premašuju standarde splitske bolnice.
* Zašto je to tako?
- Zadarska bolnica razvijala se kao regionalna bolnica i nije bilo nikakvih ograničenja u njezinu razvoju, a sad smo vidjeli da Zadar, jednostavno, ne treba bolnicu kakvu su neki tamošnji liječnici nakanili uspostaviti. Ta će bolnica u budućnosti dobiti status subregionalne bolnice, ali unatoč tome, tamo će biti oko devedeset zaposlenih viška. Uvođenje standarda u hrvatsko zdravstvo za neke će možda biti bolno, no ne možemo dopustiti da se u nekim područjima razvijaju sasvim nerealne projekcije potreba i onoga što njihove bolnice trebaju sadržavati.
* Ne mislite li, ipak, da bi bolnicama u jadranskome pojasu trebalo dati veća sredstva s obzirom na značajno povećan broj ljudi tokom turističke sezone?
- Slažem se s time, ali pod uvjetom da se tokom ljetnih mjeseci u jadranskim bolnicama ne koriste godišnji odmori. Pogledajte bilo koju od tih bolnica i vidjet ćete da je broj medicinskih usluga tokom srpnja i kolovoza znatno manji nego u ostalim dijelovima godine. Uostalom, bio sam ravnatelj dubrovačke bolnice i dobro znam o čemu govorim...
* Što još, osim otpuštanja viška ljudi, spada u racionalizaciju poslovanja bolnica?
- Jedan od najvažnijih naših zadataka jest utvrđivanje realnih cijena u bolnicama: jedna operacija, recimo, košta šest tisuća kuna ma koliko se u bolnici ležalo, bilo dva dana ili dva tjedna; ako nastupe komplikacije, plaćamo i više. No, ako splitska bolnica ili Rebro, zbog napuhavanja cijene, prijave da svaka četvrta operacija žuči ima komplikacije, s tim bolnicama nećemo ugovarati zahvate. Sastavili smo tako listu od trideset i tri dijagnoze, od kojih su većina kirurške i kardiološke, s jasnim cijenama. Osim toga, donosimo pravilnik o radnom vremenu i u svim će bolnicama radno vrijeme biti od 8 do 16 sati, te ćemo strogo kažnjavati bolnice u kojima utvrdimo nepoštivanje tog radnog vremena. Nas ne zanima konkretni liječnik, mi ćemo bolnicama skidati dio proračuna ako utvrdimo da se neki zaposlenik ne drži propisanog radnog vremena. Pa, neka onda ravnatelj svojim djelatnicima objašnjava da će svi ispaštati zbog nekoga tko ne voli raditi. Uostalom, pojavit će se ubrzo neko drugo osiguranje, koje će vam jamčiti da pregled u bolnici možete obaviti u 16 ili 17 sati i vi ćete odlučiti da svojih 16 posto od bruto plaće dajete tom osiguranju, a ne da plaćate one kod kojih u 14 sati ne možete nikoga naći.
AUTOR: Ivica ĐIKIĆ
|
|||||
