ZAGREB, 31. ožujka - Ako Hrvatski sabor do srijede, 2. travnja, ne donese novi izborni zakon ili ne promijeni postojeći, Hrvatska bi mogla odsklizati u ustavnu krizu. Mandat današnjem sazivu Sabora, naime, istječe 2. travnja 2004., što znači da se dotad moraju održati novi parlamentarni izbori, ali prema izbornim pravilima koja moraju biti poznata godinu dana ranije. Tako barem propisuje Ustav.
Međutim, kao i o mnogo čemu drugome, i o ustavnim odredbama postoje dvije oprečne »škole mišljenja«. Za jedne, među koje spadaju glavne vladajuće stranke SDP i HSS, 2. travnja je samo »instruktivni« rok, pa se bez problema može i probiti. Za druge, taj je rok obvezujući. Zagovornik toga je i Vjesnikov sugovornik, potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajin, s kojim smo razgovarali o mogućoj ustavnoj krizi i o predstojećim izborima.
Zajedno sa Zlatkom Kramarićem (LS), Kajin je nedavno predložio izmjene važećeg izbornog zakona. Učinio je to svjestan i vremenskog tjesnaca u koji se dovela vladajuća petorka i činjenice da ni SDP-ov ni HSS-ov prijedlog novih izbornih pravila ne mogu dobiti dovoljnu potporu u Saboru. Međutim, parlamentarna većina glatko je odbila taj prijedlog. Na pitanje prijeti li nam ustavna kriza, Kajin odgovara:
»Ustavni sud neće dovesti u pitanje normalno funkcioniranje države makar i zbog nepoštivanja ustavnih rokova za održavanje izbora. Izbori se moraju održati iako još ne znamo po kojim pravilima. Prema svemu sudeći, zadržat će se postojeći izborni zakon, uz nužne korekcije zbog promjena Ustava i Ustavnog zakona o manjinama. Bilo bi i najpravičnije da barem dvaput idemo na izbore po istim pravilima«.
Pokuša li SDP kroz izmjene postojećeg izbornog zakona progurati poluotvorene liste i manji broj zastupnika, vidjet ćemo se na Ustavnom sudu
Izborni zakon je »zakon svih zakona«, jer će onaj tko dobije izbore biti u poziciji pisati sve druge zakone
SDP u Istri solira već tri godine, ali razvojne projekte nitko nema pravo zaustaviti. Ako se izgubi ovakva prilika, strani će kapital otići u Bugarsku ili Rumunjsku, Mađarsku ili Slovačku, a mi ćemo se lupati po glavi i pitati gdje nam je pamet bila, kaže potpredsjednik IDS-a Damir Kajin
|
l Ali, SDP najavljuje amandmane kojima traži manji broj zastupnika i poluotvorene liste?
- Pokuša li SDP to progurati kroz izmjene postojećeg zakona, vidjet ćemo se na Ustavnom sudu! Uvođenjem poluotvorenih lista i smanjenjem broja zastupnika, promijenio bi se duh Zakona iz 1999. Taj je zakon donesen gotovo konsenzusom, samo je Đapićev HSP bio protiv. Njega nije pisala politika, nego struka, ekipa stručnjaka na čelu s dr. Mirjanom Kasapović. Iako je HDZ tad imao većinu i mogao je donijeti zakon kakav je htio, ipak je, zbog stajališta stručne javnosti i međunarodne zajednice, pristao na zakon po kojem je kasnije skinut s vlasti.
l Kome odgovaraju te političke i vremenske petljancije s novim izbornim pravilima?
- Odgovaraju malim političkim kalkulantima kojima nije stalo do toga da na izbore idemo barem s minimalnim konsenzusom. Riječ je s jedne strane o demonstriranju političke snage, a s druge o površnosti koja nam se, i inače, u mnogim stvarima osvećuje. Izborni zakon je »zakon svih zakona«, jer će onaj tko dobije izbore biti u poziciji pisati sve druge zakone. Dakle, ako negdje treba postojati ozbiljnost, onda je to kod donošenja izbornih pravila. Međutim, u zemlji u kojoj je moguće dvaput u šest mjeseci mijenjati Ustav, u kojoj su moguće i takve improvizacije koje jednostavno »zbrišu« Županijski dom Sabora, u takvoj zemlji nisu čudne ni političke igre u vezi s izbornim zakonom.
l S kim će u koaliciji IDS na iduće izbore?
- Sa strankama lijeve političke orijentacije, što praktički znači sa SDP-om i drugima iz vladajuće koalicije.
l Znači li to i s HSS-om?
- Teško da ćemo s HSS-om. Uostalom, Tomčićeva je stranka najavila da će sama na izbore.
l Jesu li pregovori o koaliciji s HNS-om, LS-om i Librom daleko odmakli?
- Ma kakvi, tek su na početku. To su još razgovori, ne i pregovori, koji su uvjetovani izbornim zakonom. Prejudicirati koalicije u ovom času bio bi pretjerani luksuz. U Hrvatskoj se sve zbiva u zadnji tren, pa se tako slažu i izborne koalicije.
l Hoće li stalna sporenja IDS-a i istarskog SDP-a utjecati na moguću koaliciju? Najnoviji sukob vezan uz mogući posao s Izraelcima nije nimalo bezazlen.
- Lokalni SDP nema nikakva legitimiteta za osporavanje nacionalnog razvojnog projekta, a u ovom se slučaju radi o takvom projektu. S jednom se izraelskom tvrtkom pregovara o velikom ulaganju u poslovnu zonu pokraj pulske zračne luke, gdje bi se dotrajali putnički zrakoplovi prenamjenjivali u teretne. Pulski SDP imputira IDS-u da želi graditi vojnu industriju. To je netočno i krajnje drsko, ali je točno da se dolaskom stranog kapitala dovodi superiorna tehnologija koja bi trebala potaknuti tehnološki razvoj ovog dijela Hrvatske. Taj projekt podržavaju i predsjednik države i Vlada i nadležna ministarstva.
l Ako ga podržava premijer Ivica Račan, otkud onda soliranje njegova SDP-a u Istri?
- Soliraju oni već tri godine! Ali, razvojne projekte nitko nema pravo zaustaviti. Ako se izgubi ovakva prilika, strani će kapital otići u Bugarsku ili Rumunjsku, Mađarsku ili Slovačku. A mi ćemo se lupati po glavi i pitati gdje nam je pamet bila! Stalno ćemo se samo pitati zašto nema napretka i novih radnih mjesta, zašto nam je standard iz dana u dan sve niži. Takvo ponašanje nikud ne vodi!
l U čemu je bit sukoba IDS-a i SDP-a u Istri?
- U konkretnom slučaju, SDP-ovcima smeta što je na čelu te kompanije umirovljeni izraelski general. Pa u Izraelu nema čovjeka koji cijeli život nije bio vojnik! Sve to lokalni SDP-ovci znaju, nisu oni ni neinformirani niti naivni. Ali radi se o njihovoj zlobi koja ljudima izravno uzima radna mjesta!
»Ovoj zemlji nedostaje minimum korektnog političkog ponašanja«
l Kako komentirate to što su najprije odbijene Vaše i Kramarićeve izmjene postojećeg zakona, da bi potom praktički to isto predložio Arlovićev Odbor za Ustav?
- To je i smiješno i apsurdno. Umjesto da se prihvati ono što je logično u određenom trenutku, ma tko to predložio, stalno se ide na dezavuiranje »onih drugih«. Ovoj zemlji nedostaje minimum korektnog političkog ponašanja, što podrazumijeva i priznanje vlasti za ono što je dobro učinila, ali i kritiku za ono loše. Niti je sve idealno od 3. siječnja 2000., niti je sve bilo loše do 3. siječnja. Istina je uvijek negdje u sredini, samo se treba izdići iznad tog dnevnog politikantstva.
|
Ivka Bačić |
