ZAGREB, 9. travnja - Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a i predsjednik zastupničkog kluba te stranke, za Vjesnik govori o mogućem datumu izbora, eventualnoj promjeni granica izbornih jedinica i o razlozima zbog kojih bi hrvatski građani trebali ponovno dati povjerenje garnituri na vlasti.
• Mediji su objavili dva moguća datuma izbora. Jesu li barem približno točni?
- Među koalicijom nije dogovoren fiksni datum izbora. Više se o toj temi nagađa u stilu babe Vange nego što se stvarno odlučuje kad će biti izbori. Važno je da ne uđemo u parlamentarnu i proračunsku krizu prije odlučivanja o našem zahtjevu za ulazak u Europsku uniju. Dinamika izbora, pa i odluke o datumu izbora, bit će vezana uz to pitanje, ali se moraju u obzir uzeti i ustavni rokovi. Zato još ne isključujem mogućnost da izbori budu održani čak i u rano proljeće iduće godine, jer sve ovisi o tome kad ćemo i u kojoj mjeri moći ostvariti preduvjete za donošenje proračuna.
Ako se mogu organizirati i provesti izbori krajem listopada ili u prva dva tjedna studenoga - te u roku i bez posebnih poteškoća konstituirati Sabor i nova vlada, da se na prvoj sjednici započne, a na izvanrednoj prije nove godine donese proračun - onda mislim da bi ti termini bili prihvatljivi i poželjni. Donošenjem proračuna u roku izbjeći će se bilo koji prigovor financijske krize, a tako se otvara mogućnost da komisija EU-a bez problema procjeni zahtjev Hrvatske za primanje u EU, bez tereta.
Važno je da ne uđemo u parlamentarnu i proračunsku krizu prije odlučivanja o našem zahtjevu za ulazak u Europsku uniju
Još ne isključujem mogućnost da izbori budu održani čak i u rano proljeće iduće godine
Ne vidim nužnu potrebu da se mijenja zakon o izbornim jedinicama, no smatram da se neke njegove nelogičnosti moraju otkloniti, kaže Mato Arlović
|
• Ako se proračun ne usvoji u roku, postoji i mogućnost tzv. privremenog financiranja.
- Čim je riječ o privremenom financiranju, sve upućuje na to da postojeća vlast novoj vlasti otežava program, jer nije usvojen proračun. Stoga ne treba razmišljati postoji li takva mogućnost, jer ona je ustavno-pravna, nego o tome da bi međunarodna zajednica, odnosno EU, privremeno financiranje posebno pažljivo promatrala. Jer, u slučaju privremenog financiranja država nema proračun za sljedeću godinu, a jedan od važnih kriterija za procjenu gospodarske stabilnosti je proračunski deficit, stopa rasta i planiranje javne potrošnje. Stoga bi bilo daleko bolje da se proračun donese prije nego što počne sljedeća proračunska godina.
• Granice izbornih jedinica očito se neće mijenjati. Postoji li mogućnost da se koalicija dogovori i ipak izmijeni zakon o izbornim jedinicama?
- Postojeći zakon o izbornim jedinicama sadrži niz nelogičnih rješenja koja zapravo izražavaju tzv. izbornu geometriju i pokazuju da je u HDZ 1999., kada se stvarao zakon, njime pokušao sebi osigurati što bolji prolaz na izborima. Izborni zakon s takvim izbornim jedinicama trebalo bi bitno korigirati, no on je, sukladno Ustavnom zakonu o provedbi Ustava, sastavni dio izbornog zakonodavstva.
Ako se želimo držati izbornog roka, doduše instruktivnog, moramo prihvatiti da se granice izbornih jedinica neće mijenjati. Osim, naravno, ako ne postoji dogovor ili pokušaj dogovora u vladajućoj većini, te s opozicijom, što mislim da je dosta teško postići, jer upravo postojeći zakon sadrži izbornu geometriju koja odgovara desnom centru i desnici.
No, neovisno o tome, pokazalo se da lijevi centar i ljevica mogu pobijediti na izborima. Ne vidim nužnu potrebu da se mijenja zakon o izbornim jedinicama, no smatram da se neke njegove nelogičnosti moraju otkloniti. Ako se takva inicijativa pojavi, SDP će je podržati, ali ako se ne pojavi, SDP je sam neće davati.
»Vjerujem da će neka slična koalicija biti i nakon sljedećih izbora«
• Ljevica je pobijedila na izborima 2000. Mislite li da će se to dogoditi i na ovim izborima, s obzirom na neprestane nesuglasice u koaliciji?
- Da, vjerujem u to. Koalicija nije jedna stranka nego stranke koje su se našle na dijelu svojih programa. Vjerujem da će neka slična koalicija biti i nakon sljedećih izbora. Zato jer ova vlada i vladajuća koalicija imaju još pokazati što su napravili u privatizaciji, rješavanju socijalnih pitanja, u razvoju i prometnoj povezanosti Hrvatske, a osobito u pitanjima koja su međunarodno važna, kao što je zahtjev za ulazak u EU.
Tako se otvara cijeli niz novih pitanja i programa koje treba napraviti. Oni su jamstvo da se ispuni strateški cilj o kojem se 80 posto javnosti pozitivno izjasnilo, a to je da Hrvatska 2007. postane članicom EU-a. To ova koalicija, na čelu sa SDP-om, može napraviti.
Na žalost, pri donošenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju pokazalo se da dio opozicije na čelu s HDZ-om ne daje odgovarajuća jamstva za ostvarivanje tog strateškog cilja. Manji je problem što oni ne jamče ostvarenje tog cilja građanima - već time što su izašli iz dvorane kad se glasalo o Sporazumu nisu dali jamstvo onima u čije redove mi želimo ući. Zato sam uvjeren da će građani o tome voditi računa i pažljivo procijeniti što je dobro napravljeno, što je propušteno, a što se može izgubiti ako se promijeni vlast.
|
Dada Zečić
|
