ZAGREB, 14. travnja - Josip Kregar, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koji je aktivno sudjelovao u izradi zakonskih prijedloga što reguliraju borbu protiv korupcije, za Vjesnik govori o najnovijoj antikorupcijskoj inicijativi koja je potpisana u petak u Saboru i o Prijedlogu zakona o sukobu interesa, koji je u saborskoj proceduri.

• Šest je stranaka u Saboru potpisalo Povelju o suradnji u borbi protiv korupcije s nevladinom Udrugom za društveni razvoj. Mislite li da će od toga biti konkretne koristi?
- Da, jer su se potpisali ljudi koji imenom i prezimenom te političkim kredibilitetom podržavaju određene zakonske projekte. Točno je da je riječ o malim strankama, ali se po tome vidi koliko je problem korupcije važno političko pitanje. Tako ni velike stranke neće moći u predizbornoj kampanji izbjeći dati svoje mišljenje o takvim pitanjima. Izvjestan je nedostatak činjenica da osobe koje su preuzele te zadatke nisu možda potpuno upoznate s problemima koji ih očekuju. Jer, riječ je o političarima koji bi u tome trebali imati pomoć stručnjaka.

• Na koje probleme mislite?
- Nije riječ o jednostavnim zakonodavnim postupcima, jer nije dovoljno samo prepisati neko rješenje nego ga treba i uskladiti s postojećim zakonima i dovesti ih u takav stupanj dovršenosti da ih Sabor može uzeti u proceduru. No potpisivanje Povelje je svakako osvježenje u uobičajenoj političkoj praksi, jer je pokazana politička volja da se krene u borbu protiv korupcije.
 

• No postoji li opasnost da se ta politička volja zadrži samo na deklarativnoj razini, u službi predizborne kampanje?
- Primjetno je da političke stranke odjednom iskazuju veliku pažnju osjetljivim društvenim pitanjima koja su dugo ignorirale. Međutim, nema drugog i boljeg načina nego u predizbornoj kampanji obvezati stranke da se zauzmu za određene stavove, pa ih se poslije, ako se ništa ne učini, za to može prozivati. Potpis nije samo puko dodvoravanje biračima nego i jasna obveza prema svim građanima Hrvatske da se potpisano treba i ispuniti.

• Neki od zakona koje su se predstavnici stranaka obvezali potpisati već su u proceduri, kao zakon o izravnom izboru gradonačelnika i zakon o sukobu interesa. Možete li prokomentirati te zakonske prijedloge?
- Riječ je o vrlo teškom zadatku Vlade da nađe ravnotežu između svih prijedloga koji su upućeni u saborsku raspravu. Ponajprije mislim na zakon o sukobu interesa, koji je dobio veliku podršku u Saboru, međutim, riječ je o tome da u saborsku proceduru trebaju proći konkretna rješenja koja zakon o sukobu interesa predviđa. Ne bi bilo dobro da se hvalevrijedna inicijativa HSP-a pretvori u izbjegavanje konkretnih obveza nositelja državnih funkcija u pogledu sukoba interesa. Pritom posebno mislim na krug dužnosnika na koje se taj zakon odnosi, na načela i obveze koje se tamo specificiraju.

• HSP predlaže moralnu diskreditaciju političara za koje se ustanovi da su u sukobu interesa, a Vladin prijedlog predviđa novčane kazne.
- Nema bolje kazne od novčane, koja je ujedno i moralna diskreditacija. U demokraciji sramota nije samo moralna kategorija, nego ujedno i upozorenje biračima kako da se ponašaju na sljedećim izborima. Naš sustav ne poznaje mogućnost opoziva izabranog zastupnika, ali svaki oblik diskreditacije zbog utvrđenog sukoba interesa izbacit će nekoga iz političke utakmice.
Dada Zečić