ZAGREB, 20. svibnja – Katastrofalna suša gotovo je uništila poljoprivredne usjeve u cijeloj Hrvatskoj te proizvođači s pravom očekuju naknadu štete. Osim toga, otkrivena je još jedna pšenična afera u Državnom ravnateljstvu za robne zalihe. O posljednjim događajima koji su potresli hrvatsku poljoprivredu razgovarali smo s ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem.

• Kako ste otkrili pšeničnu aferu?
– Još u veljači smo dobili informacije od prošlogodišnjih otkupljivača pšenice da se na domaćem tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda prodaje određena količina pšenice po cijeni od 90 lipa po kilogramu, iako je cijena na tržištu bila od 1,10 do 1,20 kuna. Hrvatska nije velika zemlja i sve se brzo dozna pa tako i da skoro 30.000 tona sporne pšenice potiče iz Ravnateljstva za robne zalihe. Osim, toga, pšenica se na tržištu našla bez suglasnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

• Zašto se pšenične afere učestalo ponavljaju?
– Moram reći da nije baš normalno da ministar poljoprivrede ne može ni nakon više požurnica dobiti odgovor o stanju pšenice u Robnim zalihama. Odgovora nije bilo ni kad sam to pitanje postavio ministru gospodarstva Ljubi Jurčiću pa smo odlučili cijelu stvar dići na razinu Vlade. Zatražena je interna revizija te uvid u poslovanje Robnih zaliha.
No, moram reći i da se u zamjeni stare pšenice novom nije išlo u skladu s Vladinom odlukom nego je taj posao ugovoren s tvrtkama koje čuvaju državnu pšenicu. No, nažalost, zbog neprovođenja kontrole pri ulasku pšenice u silose svako malo imamo novu pšeničnu aferu.
 

• Hoće li Hrvatska dogodine uvoziti pšenicu?
– Takva bi nas situacija trebala zabrinuti, jer ćemo zbog posljedica katastrofalne suše ove godine imati osjetno manje prinose pšenice. Hrvatske potrebe za pšenicom su oko 50.000 tona mjesečno, odnosno 650.000 tona godišnje s prijelaznim zalihama. Na zasijanih 156.000 hektara, štete iznose između 30 i 50 posto. Riječ je o vrijednosti proizvodnje po hektaru od 4500 kuna, odnosno štetama u iznosu od 1800 kuna. Ukupne se štete na zasijanim površinama pod pšenicom procjenjuju na 282,425.400 kuna.

• Kad će biti poznate štete od suše na poljoprivrednim usjevima?
– Nitko nema pravo na ovoj katastrofalnoj suši skupljati političke poene. Nismo laici u procjeni šteta od elementarnih nepogoda, pa i suše, iako štete od suša na poljoprivrednim usjevima osiguravajuća društva ne žele osigurati.
Prve procjene šteta na ozimskim i proljetnim kulturama napravili su stručnjaci, i one iznose oko 1,4 milijarde kuna. To je, međutim, procjena stanja do 12. svibnja, pa bi, nažalost, konačne štete od suše mogle biti i veće, jer kiše dosad nije bilo.

• Kako radi Povjerenstvo za otklanjanje posljedica suše?
– U rad Povjerenstva, koje je već pokrenulo niz inicijativa, osim županija koje su proglasile elementarnu nepogodu od suše, a takvih je dosad 13, uključit ćemo i druga tijela državne uprave i tvrtke kako bi ravnomjerno rasporedili teret posljedica nezapamćene suše. Riječ je o Hrvatskim vodama, osiguravajućim društvima, nekim bankama...

• Kako ćete osigurati sredstva za pomoć poljoprivrednim proizvođačima?
– Smatram da ovaj put naknada za posljedice suše mora biti konkretna, a ne da se ona kao dosad mjeri u promilima. Krenuli smo od sebe te smo Vladi predložili 11 točaka za saniranje posljedica suše. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva napravit ćemo preraspodjelu sredstava, a razgovarat ćemo i s Ministarstvom financija. Ako bude trebalo, u SAD-u postoje sukcesijska sredstva bivše države do kojih možemo doći i bez sporazuma o njihovoj podjeli.

• Je li moguća alternativna sjetva?
– Optimalni agro-tehnički uvjeti su, nažalost, prošli te oni koji su se odlučili na ponovno sijanje šećerne repe nisu dobili očekivane rezultate. Presijavanje bi moglo pomoći kod kukuruza, ali je za šećernu repu kasno jer se ne može više dostići odgovarajuća digestija za proizvodnju šećera.

• Zašto ste na sjednici Vlade odbili glasovati za zaključke o predstavljanju rada Vlade javnosti.
– Nisam htio pristati na to da nas se sve trpa u isti marketinški koš stranačke samopromocije. I dalje smatram da Vladini zaključci u vezi s tim nisu dobri, iako je prihvaćeno da se radni resursi i Vladina sredstva ne smiju koristiti u stranačke svrhe. Osobno nikad nisam zlorabio poziciju u stranačke svrhe.

• Mogu li se posljednje trzavice u Vladi negativno odraziti na privatizaciju poljoprivrednih kombinata?
– Mnogo je uloženo u konsolidaciju poljoprivrednih kombinata čija privatizacija ne bi smjela biti upitna. Smatram da nema nikakva razloga da se odugovlači s izborom najboljih pristiglih ponuda, jer postoji opasnost da pojedina društva završe u stečaju. Kombinati nikad više neće biti ono što su bili, ali bez prerađivačke industrije domaći poljoprivredni proizvođači nemaju nikakve šanse na otvorenom tržištu.
Marinko Petković