Jedan od glavnih problema s kojima se SDP mora nositi u predizbornoj kampanji je kritika da je izgubio značajke socijaldemokratske stranke. Potpredsjednik Vlade i član predsjedništva SDP-a Slavko Linić glavna je meta tih kritičara, ne samo onih u opoziciji nego i u vlastitoj stranci.

• Kako komentirate kritike da je SDP zanemario neke od glavnih socijaldemokratskih značajki, na primjer zaštitu prava radnika i socijalnu osjetljivost.
- Pitanje je da li su ti kritičari shvatili razliku između komunizma i socijaldemokracije. SDP je ove tri godine dokazao što je europska socijaldemokracija. Imao je hrabrosti provesti reforme koje su ojačale gospodarstvo. Samo jako gospodarstvo, koje ima filozofiju ulaganja, razvoja i projekata, znači veću sigurnost radnika, koja je osnovni cilj socijaldemokrata. Svjesni smo da to još uvijek znači veliko odricanje radnika. Jer, koliko god se borili za stabilno i konkurentno gospodarstvo, koje radniku jamči sutrašnjicu, još uvijek izdvajanja za plaće i sigurnost radnika ne zadovoljavaju, jer su ispod razine normalnih potreba građana. Još uvijek radnici plaćaju rat, pljačku i 12 godina neuspjeha u tranziciji.

• Dakle, niste zadovoljni ni tranzicijom u posljednje tri godine?
- Da. Još uvijek su brodogradilišta neuspješna a u godinu dana se može puno promijeniti ako smo uspješni. Mi to nismo uspjeli ni u PIK-ovima. Možemo govoriti i o dvije sanacije TLM-a... Dakle, još uvijek imamo ponašanja za koja ne možemo reći da su stručna i profesionalna. To znači da još uvijek trošimo novac građana i odlažemo trenutak u kojem će radnici moći reći da su zadovoljni sa svojim primanjima. Umirovljenicima smo djelomično vratili dugove, djelomično pokušavamo popraviti njihov standard, ali je istina da još uvijek bitno zaostaju za prosjecima isplaćenih plaća.
Da bi mirovinska reforma donijela rezultate trebat će određeno vrijeme jer je prosjek godina umirovljenika 52 godine, što znači da imamo veliki broj i mlađih umirovljenika, koji će uvijek biti problem jer nisu ušli u osobno životno osiguranje koje mirovinska reforma nosi.
Nismo uspjeli poboljšati ni položaj seljaka, bez obzira na to koliko pokušavamo ulaganjima dobiti efikasniju poljoprivredu i potrebne kulture.
 

• Zašto Vlada, u kojoj značajnu ulogu ima HSS, nije uspjela obaviti barem neke temeljne poslove u poljoprivredi na primjer, načiniti bilancu proizvoda.
- Zato što smo rješavali problem seljaka a ne proizvodnje.

• Ali bez dobro organizirane proizvodnje nema ni seljaka koji dobro živi.
- Kao što sigurnost radnika ovisi o konsolidaciji gospodarstva, tako nećemo imati sigurnog seljaka dok ne završimo poljoprivrednu reformu. Socijaldemokracija u tržišnoj ekonomiji znači pokušati konsolidirati bazu koja će stvoriti sigurnost i radniku i umirovljeniku i seljaku. Ali i pored toga se ulaže u znanost, školstvo, zdravstvo i kulturu.

• Neki SDP-ovi partneri, na primjer HSS, s podrškom zabrani rada prodavaonica nedjeljom, ulaze u predizbornoj kampanji baš u taj prostor socijaldemokracije. Ne bi li SDP to moglo skupo stajati na izborima?
- To je pitanje povjerenja ili nepovjerenja u biračko tijelo. SDP ima vrlo jasan program: provesti reforme i stabilizirati Hrvatsku. To nam, nažalost, odnosi dio glasova jer se stabilizacija provodi na račun ljudi koji žive u Hrvatskoj. Ali, koliko god to bilo nepopularno, SDP vrlo jasno poručuje da je bitno stvoriti stabilne uvjete života u Hrvatskoj, jer je to dugoročno najbolje. Mislim da je stranački rad dugoročan a pitanje je da li oni koji žele nešto postići na brzinu razmišljaju dugoročno. Sigurni smo da će to birači znati prepoznati i da će stabilno biračko tijelo uvijek biti uz SDP.

• Pregovori o izmjenama Zakona o radu su pri kraju a sindikati su i dalje nezadovoljni. Može li SDP, kao i na prošlim izborima, moći računati s njihovim podrškom?
- SDP je ocijenio da ima odgovornost konsolidirati gospodarstvo kao uvjet za sigurnost radnika s pristojnom plaćom. Sindikati mogu reći da će taj cilj ostvariti i netko drugi. Mi nismo odabrali put koji je popularan i lako shvatljiv. Ali su rezultati evidentni. Ponekad me zaprepaštava što imamo daleko pozitivnije podatke o poslovanju gospodarstva nego prije tri godine - ima više poduzeća, veći su prihodi od poreza jer je sve više tvrtki s pozitivnim poslovanjem, imamo rast gospodarstva, rast plaća... što god gledali od indikatora, od mikro do makro ekonomskih, sve je pozitivnije - a govori se o tragediji.
Nitko ne želi govoriti o brojkama. Svi govore o osjećaju kako žive. No mi smatramo da ćemo uspjeti prezentirati te rezultate biračkom tijelu, pa će ono ocijeniti da li je osjećaj bitan ili se ipak pažnja mora pokloniti i brojkama. Znamo da nam neće biti lako na izborima, ali će SDP osvojiti najviše glasova.

• Ankete trenutačno govore da je HDZ u prednosti.
- Ja sam proteklih 13 godina stalno u vlasti, bilo na lokalnoj bilo državnoj razini, i nisam se bitno promijenio. I u Rijeci su me optuživali da sam uništavao privredu, da sam nemilosrdan u skupljanju poreza, da sam neosjetljiv.., ali brojke i vrlo jasan i transparentan rad su omogućili da je SDP u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji stalno na vlasti.
To pokazuje da stabilnost politike, čvrstina i rezultati onemogućavaju prijevaru birača. Birači znaju čitati brojke, 13 godina su u tranzicijskim procesima nešto naučili i ne vjerujem da će ih netko uspjeti obmanuti.

• Često ste posljednjih godinu dana dokazivali da ova Vlada nije rasprodavala Hrvatsku, ali ste pri tome uvijek dodavali da ste nezadovoljni što se nije više privatiziralo. S druge stane i vaš glavni partner HSS se zalaže za privatizaciju, ali se stječe dojam da bi se pokušalo privatizirati tako da što više kupe naši građani a manje stranci. Kakav privatizacijski model SDP želi u sljedeće četiri godine?
- Za SDP nema bitnijeg značenja da li se radi o domaćem ili stranom vlasniku. Osobno, uvijek ću rado podržati domaće investitore i razočaran sam što domaći investitori ne pokazuju dovoljno interesa iako je danas lako doći do kredita ako postoji dobar poslovni plan. Zašto se jače ne angažiraju, a za vrijeme HDZ-ove vlade su svi htjeli kupovati? Zato jer je koalicijska vlada postavila ozbiljnije uvjete, traži jamstva, bankama treba dokazivati ozbiljnost i stručnost.
Svi ćemo mi rado dati prednost domaćem investitoru, a to nam omogućava i postojeći zakon. Ali ako ga nema, bolje je prodati strancu nego da vlasnik bude država.

• Vlada se nedavno hvalila uspjesima u upravljanju 22 tvrtke u vlasništvu države koje su pod direktnom kontrolom Vlade, a HSS se u svom programu privatizacije zalaže za model po kojem bi država dobrim upravljanjem i ulaganjima najprije oporavila poduzeće, a tek ga potom, po većoj cijeni, eventualno prodala. Može i Hrvatska to financijski podnijeti?
- To je, ja bih rekao, nedovoljno stručno elaborirano jer u isto vrijeme ti isti ljudi govore o prezaduženosti. Slažem se da je naše zaduženje visoko i da treba gledati za što se zadužujemo, utvrditi prioritete. Prioriteti su infrastruktura u prometu i energetici i neke monopolne djelatnosti.
Ne moramo biti prisutni tamo gdje postoji konkurentnost jer, ako se i tu previše angažiramo, imat ćemo samo državne investicije a to je vrlo rizično. Zato je i važno reći što treba biti obveza vlade. Vlada je jasno rekla da su obveze Vlade tamo gdje neće biti privatizacije - u infrastrukturi, cestama, željeznici, lukama, nema privatizacije obale, pomorskog i vodnog dobra.
Nikada se ne piše o tome, a to je dosta zanimljivo, da je SDP nevoljko pristao na privatizaciju poljoprivrednog zemljišta jer smatramo da je to bogatstvo koje je opasno privatizirati, jer poljoprivredno zemljište mora biti u funkciji proizvodnje. HSS je tražio privatizaciju i mi smo ju podržali ali uz strah da bi poljoprivredno zemljište mogli kupiti oni koji će ga koristit za špekulacije i preprodaje, a ne zbog proizvodnje hrane. SDP je, dakle, vrlo jasno rekao gdje ne može biti privatizacije a Vlada je pokazala uspjeh u upravljanju tim djelatnostima.

• Nakon afere 'Sunčani Hvar', prva sljedeća prodaja u turizmu - »Vodičanka« opet je postala afera. Sada se čak i iz Vaše stranke može čuti da je birokracija Fonda prevarila članove Upravnog odbora. Zar je doista moguće da birokratski aparat fonda može tako lako »preveslati« sve članove odbora?
- Mi živimo u čudnom društvu. Nezadovoljne strane uvijek otvaraju priču o kriminalu i lopovluku, a privatizacija je posebno opterećena tom hipotekom s obzirom da ju ni sudski nismo uspjeli sankcionirati. Ta priča - je li postojala garancija, je li to bio original, je li postojao plan - pokazuje gdje se nalazimo u Hrvatskoj. Mi koji odlučujemo, izvrgnuti smo agresivnim napadima nezadovoljnih strana, koje nas optužuju za kriminal ili ispada da smo, u ovom slučaju slušajući mog kolegu Ivana Ninića, bedaci. Ja sam pročitao zapisnik javnog bilježnika, u kojem je priložen i plan i kopija garancije. Ali što to znači ako se netko usuđuje reći da sam ja glup, jer me netko prevario. Valjda je sve te dokumente netko falsificirao. Mi možemo govoriti o ljudima u Fondu, ali da li mi sada rušimo i instituciju javnih bilježnika? Moja dilema je bila: da li vjerovati desetorici ljudi koji su već ušli u tvrtku ili dvojici koji su dali nešto povoljniju ponudu? Osobno, uvijek ću radije podržati one koji su već u tvrtki, ali ja nešto znam o tim ljudima, znam kako je promijenjeno bivše rukovodstvo, je li za to postojala suglasnost vlasnika... Jedan od članova Nadzornog odbora je lani pravio cirkus oko ACI-a. Dakle, neki od nas nešto znaju o povijesti tih ljudi koja i nije jako kvalitetna, ali su im prednost rezultati Vodičanke u zadnjoj godini. I sve su to elementi za odlučivanje. Ali, mi želimo oduzeti pravo čovjeku da odlučuje. Moja poruka je: niti se bojim, niti sam bedak, niti me tko može varati.
Uvijek odvagujem više elemenata. Žao mi je što nisam mogao podržati te ljude, ali mi nisu bili dovoljno uvjerljivi zbog hipoteke bivših vremena. To je kod mene prevladalo. A kao član Upravnog odbora Fonda pitam: imam li pravo na odluku? Tragedija je što s ovakvim ponašanjem gubimo povjerenje građana, stvaramo zazor i sumnju.

• Vlada je odlučila da Croatia osiguranje od čije se privatizacije mnogo očekivalo, neće biti privatizirana. Istovremeno u nekoliko je navrata naglašeno nezadovoljstvo Upravom zbog presporog restrukturiranja tvrtke i sporosti u osvajanju tržišta životnog osiguranja.
- Vlada je odlučila da neće biti privatizacije sa strateškim partnerom iz branše. Ponudili smo jaku kompaniju, koja ima izvanrednu mrežu, što znači da bi i u životnom osiguranju bila najjača na tržištu, a dobili smo, po mom mišljenju, uvredljive ponude od uglednih europskih tvrtki, izuzev ponude slovenskog Triglava koji je otpao zbog problema sa svojom vlasničkom i rukovodnom strukturom. No Vlada nije odustala od privatizacije nego će se ići s privatizacijom više sa financijskim partnerima a u ovom sazivu vlade većinski paket će ostati u vlasništvu države. Nastavit će se s jačanjem CO-a da bi mogao biti efikasniji u osvajanju tržišta životnog osiguranja a želimo da uđe i u BiH, te Srbiju i Crnu Goru, jer osiguranje se mora razvijati na što većem tržištu. Sve to traži moderan mlad management i mi smatramo da treba dovršiti obnovu kadra. Croatia osiguranje je dobra, solidno organizirana tvrtka.

• Uprava je, dakle, sigurna barem do izbora.
- To je pitanje, jer je ova uprava premala da bi odgovorila ovim izazovima. Ona treba biti daleko veća i pomlađena.

Sanja Kapetanić