Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva za Nedjeljni Vjesnik govori o započetoj privatizaciji poljoprivrednih kombinata koja je počela propalom prodajom PPK Kutjevo. Pankretić objašnjava što donosi model otkupa pšenice ovogodišnjeg roda, kao i rasplet pšenične afere, te kako će biti sanirane posljedice katastrofalne suše na poljoprivrednim usjevima, zbog čega je čak 14 županija proglasilo elementarnu nepogodu.

• Zašto je zapela privatizacija PPK Kutjevo?
- Nije potrebno posebno isticati što znači PPK Kutjevo za cijelu Požeško-slavonsku županiju. Ali, osim tisuću zaposlenih, Kutjevo ima blizu 5000 kooperanata koji su vezani uz sudbinu tog poduzeća jer neki zaboravljaju da su tu i sjemenarstvo, stočarska proizvodnja, ratarstvo, a ne samo vinarska proizvodnja, po kojoj je Kutjevo poznato. Kutjevo je simbol i nositelj razvoja cijele jedne županije i kad je trebalo stati uz Kutjevo, usprkos protivljenju nekih, nisam oklijevao i moja podrška Kutjevu nije bila samo deklarativna, ali je sad bjelodano da si neki drugi nisu baš dali truda. Tim će se problemom morati pozabaviti Vlada jer privatizacija nije išla u smjeru u kojem je bila započeta.

• Što je država učinila za konsolidaciju poslovanja Kutjeva?
- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je zajedno s Hrvatskim fondom za privatizaciju pripremilo financijsku konsolidaciju koju je prihvatila Vlada, a s ciljem izbjegavanja stečaja i buduće lakše privatizacije PPK Kutjevo. U tom postupku provedena je zamjena potraživanja za dionice društva u iznosu 206 milijuna kuna, i reprogramiran je iznos od 112 milijuna kuna u nove kreditne linije. Poduzeće je normalno radilo i redovito isplaćivalo plaće. Postupak financijske konsolidacije za koji su mjerodavni bili Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i ja osobno, okončan je i društvo je time bilo spremno za privatizaciju.
 

• Mogu li se posljednje trzavice u Vladi negativno odraziti na započetu privatizaciju poljoprivrednih kombinata?
- Mnogo je uloženo u konsolidaciju poljoprivrednih kombinata čija privatizacija ne bi smjela biti upitna. Smatram da nema nikakvog razloga odugovlačiti s izborom najboljih pristiglih ponuda jer postoji opasnost da pojedina društva završe u stečaju. Kombinati nikad više neće biti ono što su bili, ali bez prerađivačke industrije domaći poljoprivredni proizvođači nemaju nikakve šanse na otvorenom tržištu.

• Upliće li se politika previše u privatizaciju?
- Hrvatska vlada iza sebe ima dosta projekata koje je vrlo uspješno odradila. Međutim, konsolidacija kombinata jedini je projekt koji je ova Vlada započela od samog početka i privela ga kraju. Dakako, konsolidacija prerađivačke industrije mora završiti njenom privatizacijom. To je vrlo jasno rečeno. Ali, pojavili su se problemi koji se nisu smjeli pojaviti da su svi odradili svoj posao.
Moram kazati da je novac uložen u konsolidaciju kombinata minimalan u odnosu na bilo što drugo. Primjerice, dosta me ljuti kada se financijska konsolidacija u poljoprivredi uspoređuje s brodogradnjom. Mora se znati da gubici na samo dva veća broda iznose kao cijela privatizacija poljoprivrednih kombinata. To brojke jasno mogu pokazati. Osim toga, olako se zaboravlja zašto se uopće ušlo u konsolidaciju kombinata, jer se moglo dogoditi da izgubimo prerađivačke kapacitete.

• Zbog čega je Božjakovina odustala od kupnje Kutjeva?
- Kupac je na kraju čak odustao od koncesije za poljoprivredno zemljište na najduži mogući rok, tj. prihvatio je zakonom predviđene uvjete. Ali, dok se ne počne govoriti o pojedinačnoj odgovornosti za učinjene promašaje, odnosno ako se uvijek budemo vraćali na neku kolektivnu odgovornost, neće biti dobro. Ne mogu se uvjeti natječaja mijenjati »preko noći«.

• Što će biti s privatizacijom PIK-a Vrbovec?
- PIK Vrbovec je imao tu sreću da će se o njegovoj prodaji odlučivati na razini Vlade. HFP će samo tehnički odraditi taj posao za Vladu. Ali, na taj će se način izbjeći neki scenariji. Poznato je da su natječajnu dokumentaciju za prodaju PIK-a Vrbovec uzele neke tvrtke, ali nije bitno koliko ih je uzelo jer je dovoljna samo jedna. O PIK-u je uvijek bilo puno priče, pa se i mene osobno nastojalo dovesti u vezu s PIK-om Vrbovec. No, na primjeru njegove uspješne prodaje pokazat ćemo koliko smo uspješno odradili cjelokupan posao.

• U Belju i IPK-ovu ratarstvu i stočarstvu izbili su štrajkovi nakon što zaposleni više mjeseci nisu primili zarađenu plaću.
- Istina je da se neka poduzeća nalaze u teškoj financijskoj situaciji. No, spomenute poteškoće mogu se rješavati na dva načina. Prva je intervencija vlasnika, odnosno države ili dolazi stečaj. Postoji rješenje za IPK grupu, jer je Vlada otkupila dionice od Slavonske banke, i taj proces će se pratiti do kraja. Za tvrtke kojima nedostaje financijskih sredstva za podmirivanje prispjelih obveza treba premostiti kako bi se proces njihovog financijskog i poslovnog oporavka završio do kraja.

• Kako ste otkrili pšeničnu aferu?
- Još smo u veljači dobili informacije od prošlogodišnjih otkupljivača pšenice da se na domaćem tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda prodaje određena količina pšenice po cijeni od 90 lipa po kilogramu, iako je cijena na tržištu bila od 1,10 do 1,20 kuna. Hrvatska nije velika zemlja i sve se brzo dozna, pa tako i da 26.700 tona sporne pšenice potiče iz državnog Ravnateljstva za robne zalihe. Uz to, pšenica se na tržištu našla bez suglasnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Očekujem da će izvješća Državnog inspektora, MUP-a i Državnog odvjetništva potvrditi ono što smo mi na transparentan način, bez prejudiciranja stvari, pokazali hrvatskoj javnosti.

• Zašto se u Hrvatskoj pšenične afere učestalo pojavljuju zbog čega je već smijenjeno nekoliko ravnatelja Robnih zaliha?
- Takva bi nas situacija trebala zabrinuti, jer ćemo zbog posljedica katastrofalne suše ove godine imati osjetno manje prinose pšenice. Ali, moram reći da nije baš normalno da ministar poljoprivrede ne može ni nakon nekoliko požurnica dobiti odgovor o stanju pšenice u Robnim zalihama. Kako odgovora nije bilo, cijela stvar je dignuta na razinu Vlade te je zatražena interna revizija te uvid u poslovanje Robnih zaliha.

• Što donosi model otkupa pšenice ovogodišnjeg roda?
- Novina u ovogodišnjem modelu otkupa pšenice u odnosu na ovaj prošlogodišnji je u regionalnom pristupu otkupu najvažnije krušarice. Na osnovi predloženog modela raspisan je javni natječaj za svaku pojedinu županiju, gdje će izabrani ponuditelj biti obvezan izvršiti otkup svake ponuđene količine seljačke pšenice, po cijeni ne manjoj od jedne kune po kilogramu, te uz rok plaćanja 30 dana nakon preuzimanja robe, kao i obvezu otkupljivača da snosi troškove otkupa.

• Kako će biti sanirane posljedice katastrofalne suše na poljoprivrednim usjevima?
- Kako bismo stvarno pomogli poljoprivrednim proizvođačima, a ne simbolično, preraspodjelom sredstava u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva izdvojit ćemo 200 milijuna kuna. Donijeli smo 11 poznatih prijedloga za saniranje posljedica suše od kojih su neki prihvaćeni na Vladi, a neke, uz onaj najkonkretniji, treba doraditi. Uz to, pripremamo Prijedlog zakona o izvanrednim državnim mjerama za otklanjanje posljedica suše u 2003. godini s konačnim prijedlogom zakona. Od Vlade očekujemo da se osiguraju dodatna sredstva kako bi se došlo do realnog iznosa koji bi omogućio stvarnu nadoknadu štete.

• Kako radi Povjerenstvo za otklanjanje posljedica suše?
- U rad Povjerenstva koje je već pokrenulo niz inicijativa, osim 14 županija koje su proglasile elementarnu nepogodu od suše, ali i mraza i tuče, uključit ćemo i druga tijela državne uprave, neke banke, osiguravajuća društva i tvrtke kako bi ravnomjerno rasporedili teret posljedica nezapamćene suše. Pokazalo se, nažalost, da bi štete na poljoprivrednim usjevima u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna mogle biti i veće. Suša je, naime, uzela svoj danak, osim u ratarstvu, i kad se radi o stočarstvu i dugogodišnjim nasadima.

• Kada će svi poljoprivrednici dobiti jeftinije gorivo?
- Svi poljoprivrednici, upisani u Upisnik, imaju pravo na neograničene količine plavog dizela te očekujemo u idućih 10 dana prijedlog zakona Ministarstva financija koje je uvažilo ovaj naš zahtjev. Nadalje, kao mjera pomoći slatkovodnom ribarstvu predlaže se izdavanje jamstva za kredite kojima bi se financirao razvoj slatkovodne akvakulture, i tu zagovaramo individualni pristup.

• Što donosi pravilnik o kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu?
- Zbog sporog obrta kapitala u poljoprivredi država se ne izvlači iz sustava kreditiranja poljoprivrede, već se daju bespovratna sredstva u iznosu od 25 posto od vrijednosti kapitala, kako bi se pokrila razlika između komercijalne kamate i one koju može izdržati poljoprivredna proizvodnja, a rizik naplate kredita preuzima banka. Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj godini iznosi 250.000 kuna, a najniži iznos kredita za koji se može odobriti investicijska potpora iznosi 80.000 kuna.

• Zašto ste nakon vašeg prethodno otkazanog službenog posjeta SAD-u, između 18. i 26. lipnja, promijenili mišljenje i ipak otišli u SAD?
- Na osobnu intervenciju premijera Račana pristao sam otići u službeni posjet SAD-u. Na razini dviju Vlada, SAD-a i Hrvatske, rijetke su prilike da se sastanu ministri poljoprivrede. Uz to, bit će ovo prilika za niz bilateralnih sastanaka jer će se u isto vrijeme u SAD-u nalaziti 100 kolega ministara iz drugih zemalja. Nadam se da ću domaćinima imati prilike skrenuti pozornost da u Hrvatskoj nema slinavke i šapa zbog čega se hrvatski proizvodi ne mogu izvoziti u SAD. Uz to ću posjetiti najpoznatije vinarije u SAD-u čiji vlasnici imaju hrvatske korijene. Nadam se otvaranju vrata za mogući izvoz hrvatskih vina na to najveće svjetsko tržište.
Marinko Petković