ZAGREB, 25. lipnja - Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a, za Vjesnik komentira nedavni Osmi sabor HDZ-a te oštre kritike koje je predsjednik LS-a Ivo Banac uputio vladajućoj koaliciji.

• Kako komentirate nedavni Sabor HDZ-a i nastup predsjednika te stranke Ive Sanadera?
- Neuobičajeno je da jedna stranka održi konvenciju na koju ne dođu predstavnici stranaka pozicije i opozicije. Iz toga se može iščitati da HDZ nije poželjan koalicijski partner. Moguće je da HDZ na sljedećim izborima bude prva stranka po broju glasova, ali će vrlo teško moći uspostaviti odnose koji bi doveli do koalicije s drugim strankama. Očito da opozicija smatra kako je s HDZ-om vrlo teško surađivati. Treba uočiti i da neke poruke, koje su na neizravan način stizale iz svijeta, nisu naišle na plodno tlo kada je u pitanju HDZ. Upravo se jedna od velikih zamjerki HDZ-u - vezana uz suradnju s međunarodnom zajednicom, voljom za europskim integracijama, suradnjom s Haagom - očitovala u umjerenom govoru Doris Pack, koji je dočekan zvižducima neodobravanja, čime je jasno iskazan stav stranke da pod takvim uvjetima ne želi surađivati s međunarodnom zajednicom.
Time je dana argumentacija ne samo onima koji nisu skloni HDZ-u nego i onima koji su im skloni, da je to stranka koja želi surađivati s međunarodnom zajednicom, ali samo pod svojim uvjetima. Što međunarodna zajednica ne prihvaća. Treba se osvrnuti i na novu programsku orijentaciju HDZ-a, vezanu uz razvitak i smanjenje poreza, što je za pozdraviti, no takve želje može svatko izraziti. Problem je samo što za to nije dana nikakva argumentacija. A i sam oblik Sabora HDZ-a pokazao je da se stranka nije promijenila.
 

• Mislite da reorganizacija stranke nije urodila plodom?
- Čini mi se da su svi napori koje je u posljednje tri godine uložio u reorganizaciju tek osnova, a da pravih rezultata nema. Stoga mislim da će HDZ-u biti potreban barem još jedan parlamentarni mandat da se transformira u stranku narodnjačko-demokršćanskog tipa.

• Kažete da HDZ želi surađivati s međunarodnom zajednicom samo pod svojim uvjetima. No, stranka obećava da će uvesti Hrvatsku u EU. Može li to ostvariti?
- HDZ je u proteklih deset godina pokazao da to ne može učiniti. Jer da su mogli, onda bi Hrvatska ostvarila sve one pretpostavke koje su ostvarile Slovenija i Mađarska, i Hrvatska bi danas bila u EU. U vrijeme HDZ-ove vlasti mnogo toga nije učinjeno u vezi s EU-om i nadam se da je stranka nešto naučila. Međutim, po reakcijama članstva na Saboru vidi se da nisu mnogo naučili. To pokazuje i sukob unutar samog HDZ-a u vezi s programskom koncepcijom, što se pokazalo i kod glasanja u parlamentu o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj sabor HDZ-a je pokazao da nije bilo slučajno da je stranka napustila vijećnicu kada se glasalo o SSP-u, što pokazuje da HDZ nije spreman ići u EU po uvjetima i kriterijima koji tamo vrijede.

• Kakav bi bio stav EU-a prema Hrvatskoj, ako bi HDZ došao na vlast?
- U ovakvoj situaciji je jasno da bi se, ako bi HDZ pobijedio na izborima, odnos međunarodne zajednice ohladio prema Hrvatskoj te da bi se hrvatska službena politika ponovo stavila na test. Jasno je, dakle, da bi odabir HDZ-a kao nositelja politike europskih integracija bio pogrešan. Pokazalo se to i u trenutku kada se službena američka politika ogradila od govora svog bivšeg kongresnika, sada profesionalnog, plaćenoga govornika. A to pokazuje opasno stajalište unutar HDZ-a da je još moguće voditi dvostruku politiku, što međunarodna zajednica ne prihvaća.

• Predsjednik LS-a oštro je kritizirao vladajuću koaliciju. Kako to komentirate, s obzirom da je riječ o stranci koja sudjeluje u vlasti?
- To je uobičajeni stil kojim se s jedne strane pokušava izazvati sablazan, a s druge simpatije biračkog tijela kada se želi promijeniti vlast. No, to onda rade ljudi koji nisu u vlasti. Zanimljivo je da je takav stil preuzela stranka koja sudjeluje u koaliciji. Njezin čelnik ne bira riječi, tražeći prostor za bolju poziciju nego što je sad ima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Objektivno gledajući, LS ima daleko povoljniju poziciju u vladajućoj većini nego što bi to trebao imati po snazi svog biračkog tijela.
U tom pogledu postoji nerazmjer između Bančevih kritika u odnosu na argumente kojim raspolaže. Čini se da on svjesno ili nesvjesno radi protiv koalicije. Ako je svjesno, nije pošteno, jer bi to trebao raditi kad napusti koaliciju, a ako je nesvjesno, onda je zalutao u politiku.

• Ivo Banac je rekao da će stranka napustiti koaliciju ako Vlada ne imenuje kandidata te stranke na mjesto ministra zaštite okoliša. Što bi se dogodilo ako se ta prijetnja ostvari?
- Ne bi se dogodilo ništa. No, daleko je važnije da čelnik koalicijske stranke optužuje svoje partnere za mito, korupciju i kriminal, a istodobno postavlja takve zahtjeve koji pokazuju da je riječ o stranci koja za sebe želi ostvariti veću korist nego što joj to omogućuje biračko tijelo. Zabluda je kako bi se nešto bitno dogodilo da LS napusti koaliciju. Dogodit će se nešto drugo, o čemu Banac nije vodio računa, a to je da će imati više problema u svojoj stranci nego što bi vladajuća većina imala problema u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti da je LS napusti. Takav bi potez mogao dovesti do raskola u LS-u.

Dada Zečić