ZAGREB, 2. srpnja - U Hrvatsku sljedećeg tjedna dolazi predsjednik Europske komisije Romano Prodi da bi, među ostalim, donio upitnik sa 4000 pitanja na temelju kojeg će Komisija odlučiti je li Hrvatska sposobna za punopravno članstvo u Europskoj uniji (EU). O hrvatskim perspektivama razgovarali smo s ministrom za europske integracije Nevenom Mimicom.

• Je li solunski sastanak donio Hrvatskoj očekivane rezultate? Naime, neki tvrde da Hrvatska u Solunu zapravo nije dobila ništa.
- Od samoga smo početka pokušavali stvoriti realnu sliku očekivanja, pogotovo kad je riječ o novcu. To smo pokušali objasniti i drugim zemljama u regiji. Znali smo i kako je nerealno očekivati da će EU promijeniti status zemalja u regiji iz potencijalnog kandidata u eventualno čak neku vrstu kandidata. To nije način na koji EU funkcionira, statusne se promjene ne mogu rješavati na summitima nego dolaze kao rezultat individualnog rada.
Možemo reći da smo zadovoljni summitom jer je donio jasne političke poruke, iznimno važne posebice za Hrvatsku. Jasno je rečeno da završetka proširenja EU-a neće biti dok se i zemlje zapadnog Balkana ne uključe u članstvo Unije. Prvi je put jasno rečeno da je konačni cilj procesa stabilizacije i pridruživanja članstvo u EU, što zemlje članice nisu bile spremne reći prije dvije godine, i rečeno je da će se proširenje zbivati na temelju individualne procjene svake zemlje.
 

Hrvatska je zemlja koja može napraviti više od drugih. Kad je riječ o financijskoj pomoći, Hrvatska će dobiti desetak milijuna eura više godišnje nego dosad, no čak i kad bi Cards bio bitno povećan, Hrvatska bi u odnosu prema ostalim zemljama dobila najmanje, jer joj je određen najmanji postotak. Hrvatska mnogo više dobiva kad postane kandidat, jer se otvaraju dva najvažnija prijepristupna fonda - za infrastrukturu i poljoprivredu. Nadamo se da je to vrijeme proljeće iduće godine i onda smo u tom korištenju sami, kao jedini kandidat.
 

• Uskoro u Hrvatsku dolazi predsjednik Europske komisije Prodi i donosi 4000 pitanja na koja Hrvatska mora odgovoriti u roku tri mjeseca. Zašto baš Prodi, nije li slanje upitnika tehničko pitanje za Komisiju?
- Prodijev posjet treba promatrati u političkom kontekstu jačanja odnosa Hrvatske i EU-a i jačanja položaja Hrvatske, usudio bih se reći već sada u procesu proširenja, a ne samo stabilizacije. Kada na proljeće sljedeće godine postanemo kandidat, onda o Hrvatskoj već treba govoriti kao dijelu procesa proširenja EU-a. Prodi sigurno dolazi ojačati solunske političke poruke i iskazati povjerenje koje EU ima u naše mogućnosti dostizanja standarda potrebnih za kasnije članstvo. Prodi je već izjavio da je hrvatski zahtjev za članstvo velik dan za Hrvatsku, ali i za EU. Osim toga, uistinu je presedan da predsjednik Europske komisije jednoj zemlji formalno uručuje pitanja. To se dosad nikada nije dogodilo i nosi određenu poruku o pozicioniranju Hrvatske.

• Često kažete da je Hrvatska sposobna ispuniti kriterije za punopravno članstvo, no kad se pogleda kalendar, Hrvatska će za to imati samo dvije godine.
- I dalje smatram da je Hrvatska sposobna do kraja 2006. godine završiti domaći posao, unutarnje reforme, i svaki dan to sve više potvrđuje. Europska komisija neće svoju procjenu dati samo na temelju naših uvjerenja da smo posao završili, nego će to biti dio pregovaračkog procesa. Naš je cilj završiti unutarnje reforme i to je najviše što se od nas očekuje. Mi želimo da trenutak kad će pregovori završiti i kad Unija prizna da je Hrvatska spremna za članstvo bude što bliži kraju 2006., tj. da se ne odvuče predaleko. Koliko će pregovori trajati teško je reći, a u najboljem scenariju mogli bi započeti najesen iduće godine. Ja sam i dalje uvjeren da mi to možemo obaviti za dvije godine. Ako unutarnje reforme završimo do kraja 2006. onda godinu dana više ili manje do formalnog članstva ne bi trebalo predstavljati problem ili razočaranje ni za koga.

• Znači li to da Hrvatska ima šanse u EU ući zajedno s Rumunjskom i Bugarskom?
- Drugi krug proširenja ne mora značiti da tri zemlje, ili koliko god ih bude bilo spremno, moraju istog trenutka ući. Taj drugi krug će biti nešto razvučeniji. Mislim da u EU postoji politička spremnost da Hrvatska, ako odradi svoj posao, ne mora čekati one koje su iza nje. To je nakon solunskog sastanka sasvim jasno. Mislim da ne postoji realna opasnost od umora Unije zbog proširenja. Kad Hrvatska uistinu ispuni sve kriterije i provede unutarnje reforme, Uniji će biti teško reći da i dalje čekamo. Tada će to biti praktički europski, a ne hrvatski problem. Ako je Europa umorna od proširenja, mi smo svi umorni od tranzicije, prema tome, ubrzajmo oba procesa - i proširenje i tranziciju i završimo tu tešku europsku priču što prije.

Bruno Lopandić