ZAGREB, 11. srpnja – Na tajnom sastanku u jednom selu kod Pitomače čelni ljudi SDP-a i HSS-a, dviju najjačih stranaka vladajuće koalicije, ovoga su tjedna još jednom pokušali pomiriti velike međusobne razlike u gledanju na daljnji tijek privatizacije. Jesu li u tome i uspjeli ili ćemo svjedočiti novim privatizacijskim aferama, pitali smo Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskoga sabora i HSS-a.

• Jeste li u srijedu s premijerom Ivicom Račanom napokon sklopili »pakt o nenapadanju« kad se radi o privatizaciji? Što je konkretno dogovoreno na sedmosatnom sastanku?
– Nismo sklapali nikakav pakt, jer ja i nisam čovjek koji sklapa paktove. Radilo se o potrebi da se privatizacija, koja je očito upala u slijepu ulicu, pokuša pokrenuti još za ovoga mandata. Mislim da smo oko toga postigli određenu suglasnost. Ponovili smo, zapravo, ono što smo zaključili i prije devet mjeseci, pa onda opet prije četiri mjeseca, a to je da nužno treba mijenjati koncept privatizacije, donijeti novi zakon o privatizaciji te preustrojiti Hrvatski fond za privatizaciju.
Otvoreno sam rekao premijeru Račanu da ne vjerujem da će od novih zakonodavnih poteza biti ikakve konkretne koristi za ovu vlast. Izbori su nam pred vratima, pa vjerojatno po tim zakonima nećemo ništa ni moći raditi. Ali, unatoč cijelome nizu pogrešaka koje smo napravili u dosadašnjoj privatizaciji, dužnost nam je ostaviti iza sebe barem korektna zakonska rješenja.
 

• U čemu se taj dogovor razlikuje od onoga iz studenoga? I tada ste se čvrsto dogovorili o novoj privatizacijskoj koncepciji i o preustroju Fonda.
– Novi se dogovor ni u čemu, pa ni u detaljima, ne razlikuje od staroga! Tada dogovoren posao oko dalje privatizacije, na žalost, nije odrađen, što je i bio glavni razlog nezadovoljstva HSS-a i mene osobno. Nismo svoje nezadovoljstvo krili od glavnoga koalicijskog partnera, nego smo ga otvoreno iznosili, a to ćemo raditi i ubuduće.

• Priznajete da su se HSS i SDP o istome dogovarali triput u devet mjeseci?
– Potpuno isti dogovor postigli smo lani u studenome, pa u ožujku, pa ovoga tjedna. A zašto u međuvremenu ništa od dogovorenoga nije napravljeno, ne bih to sada komentirao.

• HSS je pristao da država još jednom pomogne privatnom brodogradilištu »Viktor Lenac«. Jeste li dobili jamstva da Vlada neće za nekoliko mjeseci opet morati podmetnuti leđa?
– Nije HSS ni na što posebno pristao. To i ne može biti stvar međustranačkoga dogovaranja, jer je to konkretan problem izvršne vlasti. Saslušali smo cjelovitu informaciju o situaciji u »Lencu«, čuli smo i što članovi Vlade misle zašto je »Lenac« dospio gotovo pred stečaj. Stajalište je HSS-a da je o »Lencu« još ranije trebalo pokrenuti ozbiljniju raspravu. Međutim, sad smo tu gdje jesmo. Banke će, ipak, u »slučaju 'Lenac'« najviše potegnuti mačka za rep.
Vjerujem da je ovo zadnji znak dobre volje države prema tom brodogradilištu. HSS neće više ni na koji način opet raspravljati o »Lencu«, ako ne uspije ovo što sada činimo. Ubuduće će se morati postupati isključivo po propisima koji određuju što s tvrtkama koje su u financijskim teškoćama. Ipak, s obzirom na iznimnu nesigurnost zaposlenih, kao i na naznake vlasnika, odnosno banaka da će se mijenjati i menadžment u »Lencu«, mislim da se isplati pokušati još jednom pomoći toj tvrtki.

• Znači li to da niste postavili pitanje odgovornosti za dosadašnje olako odobravanje državnih jamstava privatnoj tvrtki čije je vodstvo na čelu s Damirom Vrhovnikom donosilo pogrešne poslovne odluke?
– Nisam postavio pitanje odgovornosti, jer sam od članova Vlade dobio obrazloženje da se radi i o nekim vrlo nespretnim potezima samoga menadžmenta »Viktora Lenca«. Takve poteze, međutim, hrvatska vlada neće više tolerirati.

• Jeste li optimist nakon novoga dogovora sa SDP-om? Možete li javnosti poručiti da do kraja mandata neće više biti privatizacijskih afera?
– Suzdržat ću se od izravnoga odgovora. Imam vrlo loša iskustva kad se radi o dogovorenome u privatizaciji, posebno u zadnjih devet mjeseci, pa je teško jamčiti da će daljnja privatizacija ići glatko.
Ivka Bačić