DUBROVNIK, 10. kolovoza – U privatnom trotjednom posjetu Dubrovniku od subote boravi jedan od najbogatijih ljudi svijeta, omanski sultan Qabos bin Said al Said. Sultan te najstarije samostalne arapske države, 63-godišnji Al Said, pohađao je najbolje škole u Velikoj Britaniji. Sa 16 je godina završio privatni koledž, a 1960. godine školovanje je nastavio na jednoj od najpoznatijih vojnih škola u svijetu, londonskoj »Sandhurst Royal Military Academy«. Potom je godinu dana služio u britanskom pješačkom bataljunu na području Njemačke, a zatim ponovno u Velikoj Britaniji upisao i završio studij lokalne samouprave. Sultan je nakon toga godinu dana putovao svijetom, a vrativši se u svoju zemlju šest je godina studirao islam i povijest Omana. Godine 1970. od oca je preuzeo vlast u dotad nerazvijenoj zemlji. Došavši na čelo Omana Al Said – koji voli sport, prirodu i glazbu – proveo je niz reformi pružajući priliku mladim stručnjacima da ubrzaju razvoj ne samo industrije nafte i plina, nego marikulture, poljoprivrede, ribarstva, turizma, a posebice malog i srednjeg poduzetništva, što je toj zemlji omogućilo status jedne od najbogatijih arapskih zemalja.
 

O Omanu, Njegovu Veličanstvu Qabosu bin Saidu al Saidu te odnosima Hrvatske s tom i drugim zemljama arapskog svijeta razgovarali smo s hrvatskim veleposlanikom u Egiptu dr. Ivicom Tomićem, čije veleposlanstvo pokriva regiju 13 zemalja među kojima je i Oman. Tomić je, zbog sultanova posjeta, trenutno u Dubrovniku.
 

• Kakvi su odnosi Hrvatske i arapskih zemalja?
– Odnosi Hrvatske i arapskog svijeta su tradicionalno vrlo dobri. To potvrđuje i jedan detalj iz daljnje povijesti. Utemeljitelj najstarijeg arapskog sveučilišta je Cavtačanin Blaž Vodopić, a još niz imena iz bogate povijesti islamskog svijeta potječe iz naših krajeva. U novijoj povijesti u tim je odnosima svakako važno razdoblje nesvrstanosti, kad je suradnja s arapskim zemljama bila na visokoj razini.
Danas je Hrvatska u fazi revitalizacije i rekonstrukcije upravo takvih odnosa s arapskim svijetom, posebice nakon posjeta predsjednika Stjepana Mesića Egiptu i njegovih razgovara s predsjednikom Mubarakom. Uslijedio je i posjet hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule koji je obišao četiri zemlje te regije, te niz posjeta naših ministara i gospodarstvenika. Danas sa sigurnošću možemo reći da su Hrvatskoj otvorena vrata u arapskom svijetu, a skori posjet predsjednika Mesića Libiji to će samo potvrditi. U tom kontekstu treba promatrati naše prijateljske odnose s Omanom.

• Zašto je omanski sultan za privatni odmor odabrao Hrvatsku i koliko značenje za našu zemlju ima njegov posjet Dubrovniku?
– I ovaj privatni sultanov posjet govori o prijateljskim odnosima Hrvatske i Omana, a njegov će boravak u Dubrovnik te dobre odnose dviju zemalja sigurno još produbiti. Treba imati na umu da je uz sultana u Dubrovniku i desetak omanskih ministara, a za ovaj posjet naša su veleposlanstva u Kairu i Rimu izdala čak 600 viza za članove izaslanstva. Jedno je omansko izaslanstvo već dulje u Hrvatskoj, sultanovi su brodovi bili u Splitu pa u Dubrovniku i svakako smo sretni da je sultan izabrao upravo Hrvatsku, odnosno Dubrovnik za mjesto odmora. Članovi njegova izaslanstva, posebice ministri, ovih dana putuju okolicom Dubrovnika, a sve ukazuje da su oduševljeni prirodnim ljepotama, povijesnim spomenicima i vrlo zadovoljni odnosom domaćih ljudi. Ovaj posjet otvara perspektivu jačanja gospodarskih odnosa Hrvatske i Omana. Naša tvrtka »Crosco« sudjeluje u istraživanjima nafte i plina u Omanu, a moguća je suradnja u malom i srednjem poduzetništvu. Ne treba zaboraviti ni kulturnu suradnju. U Omanu se dvaput godišnje održava folklorni festival pa je moguća razmjena folklornih ansambla.

• Oman je nakon 1970. godine doživio velik gospodarski napredak.
– Oman je najstarija samostalna arapska zemlja koja, dolaskom na vlast sultana Qabosa, koji je vrlo obrazovan i napredan, svjetski ugledni državnik, postaje jednom od najmodernijih arapskih država s vrlo razvijenom infrastrukturom. U 30 godina vladanja od Omana je napravio razvijenu državu zbog čega je cijenjen i u domovini. Modernizirao je državnu upravu, diverzificirao gospodarstvo tako da nafta i plin više nisu jedini izvori prihoda u Omanu. U Omanu živi oko tri milijuna stanovnika na površini nešto većoj od Rumunjske. Danas su razvijeni i poljoprivreda i ribarstvo, jer Oman leži na obali Indijskog oceana. Ta se zemlja brine o zaštiti ribljeg fonda, a razvijen je i turizam, jer se uz omansku obalu proteže jedan od najljepših koraljnih podvodnih grebena u svijetu, a neki od tamošnjih hotela pripadaju najljepšim svjetskim hotelima s pet zvjezdica. Sindbad moreplovac je na put oko svijeta krenuo iz Omana koji je u to vrijeme bio pomorska sila.

• Postoji li mogućnost da naše tvrtke sklapaju poslove u Omanu i žele li tvrtke iz Omana možda ulagati u Hrvatsku?
– Iako je infrastruktura te zemlje vrlo razvijena, postoje mogućnosti suradnje u malom i srednjem poduzetništvu i interes za našim stručnjacima u naftnoj industriji. Izgledna je suradnja u ribarstvu. Najvažnije je da postoji interes omanske gospodarske komore da pošalje svoje stručnjake u Hrvatsku kako bi ispitali mogućnost poslovne suradnje s hrvatskim tvrtkama. Dvije će zemlje uskoro potpisati i ugovore o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te o trgovini i gospodarskoj suradnji... Time će se otvoriti i mogućnosti za ulaganja omanskih tvrtki u Hrvatsku, za što već postoji zanimanje.

• Kakav je odnos Omana prema posljednjim događajima na Srednjem istoku i ratu u Iraku?
– Oman vodi umjerenu i nezavisnu vanjsku politiku. U dobrim je odnosima sa svim arapskim zemljama i s ostalim zemljama svijeta.

• Sultan je u privatnom posjetu Hrvatskoj: postoje li mogućnosti za susrete na državnoj razini?
– U dogovorima uoči posjeta obostrano je izražena želja za susretom sultana s predsjednikom Mesićem i za susrete na ministarskim razinama. No kako je sultan tek stigao, sve će ovisiti o njegovu i programu našeg predsjednika. U toku su i konzultacije o mogućem posjetu predsjednika Mesića Omanu u sklopu njegova posjeta regiji krajem ove ili početkom iduće godine.
Anton Hauswitschka