Anto Đapić, predsjednik HSP-a, za Vjesnik govori o mogućnosti poslijeizborne koalicije s HDZ-om i o uvjetima pod kojima je njegova stranka spremna pristati na takvu koaliciju, koja će, nada se Đapić, dobiti mandat za formiranje nove hrvatske Vlade.

• Unatoč odluci da na izbore izađete samostalno, HSP u nekim izbornim jedinicama ide u koaliciju sa Zagorskom demokratskom strankom. Zašto ste se odlučili za takav potez?
- Predsjedništvo HSP-a realiziralo je odluku Glavnog stana koja je dva puta potvrđivana, a prema kojoj je za našu stranku najbolje na izbore izaći samostalno. Uvjereni smo, naime, da smo se dosadašnjim radom - ne samo tijekom posljednje tri godine, već od 1993., odnosno od sabora u Kutini - profilirali u izvrsnu konzervativnu stranku europskog usmjerenja i da su ovo izbori koji bi trebali biti kruna desetogodišnjem radu. Nakon brojnih kontakata i razgovora sa strankama sličnog političkog spektra, na kraju se iskristaliziralo da HSP ne treba ići u nikakvu političku avanturu te da HSP koji ima iznimno stabilno biračko tijelo, može očekivati najbolje rezultate na svim izborima od 1990. do danas. Budući da Hrvatska nije jedna izborna jedinica, bilo je logično da u nekim izbornim jedinicama nađemo političke partnere.
 

Njih smo, na obostrano zadovoljstvo, našli u Zagorskoj demokratskoj stranci, s kojom smo snažno ušli u sjeverozapadnu Hrvatsku gdje je HSP, objektivno gledano, dosad imao slabije izborne rezultate. Mi svakako želimo proći u 3 . izbornoj jedinici i zato smo u dogovoru sa ZDS-om sklopili sporazum koji nama jamči ulazak na područje sjeverozapadne Hrvatske, dok ZDS-u preko nas daje mogućnost proširenja njihova utjecaja i na državnu razinu. U svim ostalim izbornim jedinicama, uz 1., u kojoj smo također sa ZDS-om sklopili dogovor, na izbore izlazimo samostalno. Teško da se išta može promijeniti. U dobroj smo mjeri već napravili kadrovsku križaljku i iskombinirali mogućnosti gdje bi se tko mogao kandidirati. Sada smo se u potpunosti posvetili tehničkim pripremama za kampanju. Za nas je kampanja trajala od prvog dana nakon završetka predsjedničkih izbora prije više od tri godine. Tada sam rekao da je tzv. epsko vrijeme HSP-a prošlo i da nam predstoji velik rad kako bismo pokazali sve druge osobine i sadržaje koje imamo u svome programu, a koji zbog percepcije HSP-a kao uglavnom ratničke stranke nisu sasvim dolazili do izražaja.
 

• Kakva će biti predizborna kampanja HSP-a?
- Nećemo se baviti drugima, osim onima koji namjeravaju preuzeti dio našeg programa i prikazivati ga kao svoj, kao što je u posljednje vrijeme slučaj sa zakonom o GMO-u ili s gospodarskim pojasom. Nastojat ćemo naglasiti razlike između nas i svih ostalih stranaka. HSP-ov najjači adut jest činjenica da ne snosimo odgovornost za stanje u državi, jer smo stalno bili u oporbi, ali da zbog toga nismo ništa manje doprinosili razvoju demokracije u Hrvatskoj i stvaranju hrvatske države. Ta činjenica, da se o narod nismo ogriješili, da ga nismo opljačkali te da smo se Hrvatskoj davali bez zadrške i bez ostatka, naš je golemi adut. Nadam se da ćemo se uspjeti približiti biračkom tijelu jer smo stvorili izvanrednu skupinu ljudi od kojih će svatko nositi svoju izbornu jedinicu. Nećemo se, kao na prijašnjim izborima, rastrgavati. Kad počne prava izborna kampanja, ja ću biti samo u svojoj izbornoj jedinici, a to je 4. - Osijek, Virovitica - gdje ću pokušati doći do svakog birača i pokušati mu objasniti što je HSP napravio u odnosu na ostale. Zato se ne treba iznenaditi ako mi zabilježimo rezultat koji će iznenaditi sve osim HSP-a.

• U kojim izbornim jedinicama računate na najveću biračku podršku i koji rezultat za HSP prognozirate na izborima?
- Procjenjujem da ćemo proći bolje nego na prošlim izborima. U stranci vlada vrlo optimistično raspoloženje, no ja pokušavam biti što je manje euforičan. Često smo puno očekivali pa se to nije ostvarilo. Sad je situacija puno čišća i nikad, u smislu kadrova i organizacije, pa ni financijski, nismo bili ovako jaki. U zadnje tri godine imali smo 70-ak zakonskih inicijativa i jasne stavove oko svakog pitanja pokrenutog u Saboru. To nam više ne osporavaju čak ni naši politički suparnici, pa ni neprijatelji. Nikad ni u kakvim anketama nismo dobivali tako dobre rezultate kao sada. Na posljednjim izborima prošli smo u koaliciji s HKDU-om u pet izbornih jedinica, no i bez nje bismo dobili te izborne jedinice. Na izborima 2000. »visili« smo u 2. i 10. izbornoj jedinici, za koje vjerujemo da ćemo sada proći bez problema. Dakle, računamo na sedam izbornih jedinica u kojima ćemo imati najmanje po jednog zastupnika, plus u 3. izbornoj jedinici jedan ili dva zastupnika u koaliciji sa ZDS-om. A privedemo li kvalitetno kraju razgovore sa Slavenom Leticom, vjerujem da ćemo i u 1. izbornoj jedinici osvojiti najmanje jednog zastupnika. Naša su očekivanja u rasponu od minimalno sedam zastupnika, što je realno očekivati, pa sve do 12 zastupnika. Najbolje rezultate očekujemo u 4. izbornoj jedinici, gdje očekujemo borbu i za više od jednog zastupnika, kao i u 6. i u 9. izbornoj jedinici. No, ono što je važnije jest činjenica da se bez HSP-a teško može zamisliti smjena aktualne vlasti. Jer, HSP je nakon HDZ-a, u najmanju ruku ravnopravan, a mogu reći da, po našoj procjeni, imamo čak i blagu prednost pred ostale dvije oporbene stranke koje bi mogle formirati vladu.

• Znači li to da ćete pristati na poslijeizbornu koaliciju s HDZ-om, DC-om i HSLS-om?
- Mi se borimo kako bismo došli na vlast. Godinama smo kao stranka bili u političkom getu, iako to ničim nije bilo opravdano, sve samo zato što se o nama stvorila percepcija kao ultradesničarima i radikalima. Takva se percepcija stvarala kako bi se narod plašilo i kako bi ga se držalo podalje od nas. HSP je svojim političkim i marketinškim radom izašao iz tog geta. Neki naši zastupnici danas su miljenici medija, a svi potezi koje smo povukli, pokazuju da smo sposobni voditi državu. To je prepoznato, pa čak i u HDZ-u. HDZ je svjestan da stabilna vlada, koju bi njihova stranka stvarala, nije zamisliva bez HSP-a. Upravo su zato i logične izjave predsjednika HDZ-a jer Ivo Sanader vrlo dobro zna da snažan HSP daje šansu HDZ-u da dođe na vlast, a jasno, i nama snažan HDZ znači šansu da HSP dođe na vlast. Stalo nam je do vlasti, jer bez obnašanja vlasti i bez instrumenata vlasti ne možemo provoditi program za koji se zalažemo.

• Je li tijekom razgovora između vaše četiri oporbene stranke ovoga proljeća, već bilo govora o podjeli mjesta u vladi u slučaju da osvojite vlast?
- Ne, nije. Bilo je govora o našem zajedništvu kao i o modalitetima kako osvojiti vlast. Možda je u sve to trebalo ići odlučnije i napraviti veliku predizbornu koaliciju. Ja mislim da bi to donijelo sigurnu izbornu pobjedu, no procjene drugih bile su drugačije. Nama to nije smetalo, jer nismo bili pod svaku cijenu za predizbornu koaliciju. HSP sigurno neće biti podbačaj, niti uzrok zbog kojeg današnja parlamentarna oporba eventualno ne bi postala parlamentarna većina. Nismo razgovarali o mogućoj podjeli mjesta u vladi, jer se ponajprije moramo dogovoriti kakvu vladu želimo. Prvo trebamo usuglasiti temelje naše politike. Mislim da će manji problem biti oko podjele pozicija ako osvojimo parlamentarnu većinu, a veći pokretanje stvari s mrtve točke, odnosno način kako biračima u kratkom vremenu pokazati kvalitetne promjene. Što se tiče same vlade, logično je da bi, ako će tu vladu činiti četiri stranke, svakoj stranci trebalo pripasti po jedno državno ministarstvo. No, od toga je još i važnije u kojem bi pravcu vlada funkcionirala - bi li to bilo konsenzusom ili podjelom vlasti? Treba jasno razlučiti pozicije i svaka bi stranka trebala odgovarati za svoje ministarstvo. Ne bih bio za to da vlada u cjelini odgovara za promašaje ili uspjehe, već da svaka koalicijska stranka ima jasnu odgovornost po resorima. Ne može se više događati da jedna stranka uzima ili pluseve ili minuse, kao što je to slučaj s SDP-om, a da se druge, kao HSS, u mnogim situacijama ponašaju kao da su opozicija unutar koalicije, misleći da to biračko tijelo ne prepoznaje.

• HSS je odnedavno zagovornik proglašenja gospodarskog pojasa, kojeg vaša stranka zagovara već nekoliko godina. Kako komentirate novonastalu situaciju?
- Drago nam je kad se naše inicijative uvažavaju. Nije u pitanju samo gospodarski pojas - tu je i Zakon o GMO-u, a sada i novi ministar okoliša praktički podupire stavove HSP-a oko DružbeAdria. Ali, kada je o svemu tome trebalo govoriti prije dvije godine, tada to nije bilo popularno. Nakon što sada proglašenje gospodarskog pojasa podupire HSS, a čini se da ni ostatak vlade nije protiv toga, postavlja se pitanje zašto gospodarski pojas nije proglašen ranije? Što se to radikalnog promijenilo u međunarodnom položaju Hrvatske? Ništa. Proglašenje gospodarskog pojasa nacionalno je pitanje, ali kad se govori o političkim bodovima, ne treba smetnuti s uma da je gospodarski pojas zagovarao upravo HSP, dok nas je Vlada napala govoreći da, bez obzira što je u pitanju dobra inicijativa, ona jednostavno nije izvediva. Vlada, čiji je HSS član, tada nas je »popljuvala«. Sada je riječ o predizbornoj utakmici. Nisam protiv toga, to je čak i legitimno.
 

Osnovni će nam zadatak biti da u sučeljavanjima i u kampanji pokušamo upoznati biračko tijelo s tim problemom, makar mislim da birači taj problem prepoznaju te da nećemo imati većih političkih gubitaka. No, to bi se moglo obiti o glavu onima koji pokušavaju ideje jedne stranke prikazati kao svoje. Podsjećam i na to da su svi došli na naše položaje glede suradnje s Haaškim sudom. Mi smo prije sedam godina upozoravali da nitko u Hrvatskoj ne može prikrivati zločine, ali da se temelji Domovinskog rata mogu dovoditi u pitanje. Haaški sud ne može se koristiti kao instrument političkog pritiska na Hrvatsku i ne može biti kreator hrvatske politike što je, na žalost, bila praksa. Avanturizam je govoriti da se s Haagom ne smije surađivati. Tada nas se tretiralo kao radikalne, ekstremne desničare. Ne moram ni govoriti koliko danas ima onih, koji su bili i na vlasti, a danas brane još oštrije teze.
Upozoravali smo i na moguće incidente u područjima koja su bila okupirana, odnosno na to da abolirani četnici postaju načelnici općina i da će to destabilizirati dio područja. Dio HSP-ovog programa upozorava da je Zakon o oprostu primjenjivan neselektivno, odnosno da je primjenjivan tako da se čak i ratni zločin u praksi abolirao, što će se prije ili poslije Hrvatskoj obiti o glavu. Sad, eto, i dolazimo u tu situaciju.

• Međunarodna zajednica percipira HSP kao izrazito desnu, radikalnu stranku. Kako to mislite promijeniti?
- Takav se stav može zadržati samo do izbora. Onda kada će HSP umjesto pet imati deset zastupnika, više se neće moći govoriti o ekstremizmu, jer će se onda morati reći da je ekstreman narod. Treba znati da ovakav stav prema HSP-u nije jedinstven u cijeloj EU niti je to stav svih veleposlanika u Hrvatskoj. S predrasudama se teško boriti, ali mi nemamo tih kompleksa. Činjenica da sutra doista možemo biti dio vladajuće koalicije, vrlo će brzo promijeniti i odnose zemalja EU prema nama. Imamo puno kontakata i s ostalim zemljama, ne samo sa zemljama EU-a.
 

Mi u HSP-u i inače smatramo da se Hrvatska ne smije kao flaster prilijepiti samo za EU i pritom zanemariti goleme potencijale ostalih država svijeta. To će biti dio naše vanjskopolitičke strategije. Razumijem pojedine članice EU-a koje preko svojih korporacija imaju interese u Hrvatskoj, jer znaju da smo mi tvrdi branitelji nacionalnih interesa u smislu sprječavanja rasprodaje našega bogatstva. Logično je stoga što pokušavaju izbjeći da HSP bude dio pregovaračkog stola s hrvatske strane.

Dada Zečić