ZAGREB, 24. kolovoza - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić za Vjesnik govori o najnovijoj mogućnost da se riječko remontno Brodogradilište »Viktor Lenac« spasi od stečaja tako da se aktiviraju poslovi Ine, koja u »Lencu« ima više od 30 milijuna dolara ugovorenih poslova. Prema Linićevom mišljenju, nova investicija koja se radi u »Lencu« najviše je i okrenuta off-shore poslovima, poslovima remonta brodova i manjim novogradnjama.

• Što mislite o ideji da »Viktor Lenac« aktivira Inine poslove i tako nastavi poslovanje?
- Na Inine poslove u sjevernom Jadranu, a to su plinska polja, »Viktor Lenac« je i računao kad je investirao u dok 11. Sve veći poslovi Ine i Rossetija na tim poljima su i te kako važni za povrat sredstava za nove investicije. Najvažnije je da se ta investicija završi, da kreditori završe ulaganje i da se vrati novac koji je potrošen u posljednjih šest-sedam mjeseci, u nedostatku posla. Rekao bih da je taj novac potrošen uglavnom na osposobljavanje novog doka i na troškove za investicije. Prema tome, slučaj »Lenac« je specifičan po tome što je brodogradilište stvaralo gubitke ulaganjem bez sredstava. Sada je najvažnije tko će dovršiti investicije. Po meni, investicija je u opasnosti ako zajmodavci ne dovrše kreditiranje, jer teško da će bilo tko drugi ući u završetak investicija. Tako bi se brodogradilište vratilo na osnovnu djelatnost, a to je samo djelatnost remonta.

• Znači li to da bi Inini poslovi i ulaganja kreditora mogli »Lenac« spasiti od stečaja?
- Tri stvari se moraju napraviti: kreditori moraju završiti investiciju, a dobavljači, koji su sada također značajni vjerovnici, morali bi s »Lencem« dogovoriti reprogram svojih obveza. Sigurno je da i sindikat, kao jedan od vjerovnika, mora postići dogovor s upravom o načinu isplate plaća. S obzirom na stvaranje dubioze o »Lencu«, nužna je suglasnost svih vjerovnika, pod kojima smatram i radnike i dobavljače i kreditore. Ako toga ne bude, stečaj je neizbježan. Dosad, nažalost, toga nije bilo.
 

• Vjerujete li da će dogovor banaka, koji bi trebao zaživjeti u listopadu, tada stvarno stupiti na snagu?
- Teško je reći - to osobno mislim - je li to realno ili nije. Mnogo znači što su bankari potpisali uvjete daljnjeg financiranja, no nisu samo kreditori bitni. Još nisu završeni razgovori uprave s dobavljačima. Prema tome, mnogo je poslova koje u slučaju »Lenca« treba načiniti. Neke mogućnosti postoje, ali koliko su one stvarne, to će se vidjeti. Ne želim biti ni optimist niti pesimist. To je bitka za investicije, jer ako toga nema, cijela investicija će nestati. Investicije neće biti dovršene, a sumnjam da će netko financirati nove investicije. Sve bi se onda svelo na remont i spašavanje ostalih djelatnost remonta »Lenca«, koji bi bio u stečaju, a svi oni koji su vjerovnici, na žalost, gube.

• Kako komentirate informacije da su poslovi u vezi s platformom »Labin« precijenjeni, odnosno da je ta platforma precijenjena za čak četiri milijuna dolara?
- Ne znam ništa o tome. Polazim od toga da su poslovi na off-shore konstrukcijama ipak nešto specifično i da su cijene uvijek nešto drukčije. Kada govorimo o »Labinu«, govorimo o Ininoj investiciji, ali ostali poslovi su rađeni i sa stranim kompanijama, posebice talijanskim. Radi se i o zajedničkim poslovima s talijanskim tvrtkama. Tako da je teško realno procijeniti cijenu poslova.

Bitka za bolje rezultate izvoza i smanjenje uvoza

• Procjenjuje se da će vanjski dug narasti na čak 22 milijarde dolara. Što mislite o tome i kako komentirate sastanak bankara i članova Vlade u Vili Prekrižje, u petak?
- Narodna banka, koja prati rast inozemnog duga, odlučila je krenuti s nekim mjerama da zaustavi rast duga. Ono što je najvažnije jest da su i monetarna i izvršna vlast ocijenile da smo nezadovoljni deficitom na tekućem računu platne bilance. To je podatak koji nas na neki način zabrinjava i tjera da se zajednički protiv toga borimo. Visina inozemnog duga ne bi bila toliko zabrinjavajuća kada ne bi bilo i deficita.
Prema toma, zajednička borba mora biti u cilju smanjenja deficita i njegovog dovođenja na veličine koje smo planirali, a to je ispod pet posto bruto domaćeg proizvoda. Evidentno je da je to dugoročan posao. Ne radi se samo o bici za izvoz i bolje rezultate izvoza, nego i za jačanje domaće proizvodnje i domaće konkurencije. Prema tome, radi se i o bici za smanjenje uvoza. S druge strane, jasno je da je Hrvatska uvijek imala važnu ulogu u međunarodnim uslugama, odnosno u jačanju uslužnog sektora. Govorim o tranzitu, prijevozu, uslugama luka - sve su to aktivnosti gdje se nešto mora poduzeti. Time bi se poboljšalo stanje platne bilance i smanjio bi se deficit. Kad razmišljamo koje su sve mjere potrebne i u fiskalnoj politici, koja je na neki način također problem, zajedno s mjerama monetarne politike u brizi o visini duga, evidentno je da mogućnosti ima i da gospodarstvo može povećati izvoz i smanjiti uvoz. Atmosfera na sastanku je bila pozitivna, jer smo ocijenili da mogućnosti ima i da je potrebno poduzimati mjere koje ne moraju biti samo kratkoročne nego i dugoročne i da se i u tom makroekonomskom indikatoru možemo stabilizirati.

• Je li bilo govora o poskupljenju kredita i kako će se to odraziti na građane?
- Mjere monetarne politike bi možda mogle imati utjecaja na cijenu kredita, ali pitanje je da li u ovom trenutku. Opet, s obzirom na to da su sada najniže kamate i u Europi, ocijenilo se da će određeni rast kamate imati usporeni utjecaj na zaduženje građana. Pitanje je hoće li to imati tolikog utjecaja na eventualnu zaduženost građana, no evidentno je da je važno da pokušamo ojačati prisutnost domaćeg kapitala u financiranju projekata. Samim time bismo imali manju vanjsku zaduženost.
Dada Zečić