ZAGREB, 16. rujna - Ljutit je Vladimir Šeks na medije koji su zdravo za gotovo prihvatili tvrdnju Ivana Aralice da je baš on podnio kaznenu prijavu protiv njega, Ivića Pašalića i Ante Belje. »Ta je teza još vulgarnije iskorištena na skupu Hrvatskoga bloka na kojem Pašalić to naziva spregom drugova Sanadera i Šeksa s Ivicom Račanom«, rekao je Šeks u utorak Vjesniku.
• A što je istina kad Araličina i Pašalićeva teza, bez demantija četiri dana, funkcionira kao točna?
- Priča počinje kad sam izabran za v.d. predsjednika HDZ-a - tumači Šeks novinaru u svojem uredu u sjedištu HDZ-a na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu. - Tad sam se zainteresirao za stanje računa Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Sve potrebne podatke dobio sam od Hrvoja Šarinića. Bilo je to u vrijeme kad je s računa u Švicarskoj tri milijuna maraka preseljeno na poseban račun u Villachu. Još 1998. godine, predsjednik Franjo Tuđman je tražio da taj novac mora ići u državni proračun. HDZ je obvezao trojicu potpisnika tih računa, kasnije i zasebnog računa u Privrednoj banci Zagreb, da taj novac ne diraju. Na sastanku Predsjedništva HDZ-a, kad je to zaključeno, bili su i Ivan Aralica i Ivić Pašalić. Tom je prilikom, pozivajući se na neimenovane pravne stručnjake, Pašalić tvrdio da se »može naći pravno uporište da taj novac bude na raspolaganju Zakladi«. Sastanak je završio neformalnim zaključkom, na prijedlog Ive Sanadera i moj, da taj novac mora u proračun. Riječ je o novcu koji su hrvatski iseljenici poslali Hrvatskoj, a ne stranci.
| Iako formalno knjižen kao novac potrošen za aktivnost Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, praktično je korišten za potrebe unutarstranačkih izbora u HDZ-u, za političku utakmicu Pašalića protiv Ive Sanadera. Zaklada je tako postala paralelan politički centar HDZ-a, štab Pašalićevih pristalica, a sve protivno odlukama HDZ-a. Pašalić se danas, u svojoj obrani, poziva na izvješće financijske policije o tome kako je sve uredno u poslovanju Zaklade. No, financijska policija je u Zakladi bila prije no što je novac od kamata podignut, a ona i nije mogla doći do stanja na tom računu, jer je to bio zaseban račun u Privrednoj banci, tvrdi Vladimir Šeks |
• Što se dogodilo s tim zaključkom Predsjedništva HDZ-a?
- To je pitanje potisnuto u stranu zbog predsjedničkih i parlamentarnih izbora, unutarstranačkih turbulencija u HDZ-u i stranačkih izbora. Nisam siguran u točan datum, ali je Središnji odbor HDZ-a krajem 2001. ili početkom 2002. godine, na moj i Sanaderov prijedlog, Vladi predložio da se tih tri milijuna maraka transferira na zaseban račun državnog proračuna i da se taj novac iskoristi za stipendiranje djece poginulih hrvatskih branitelja i djece iz siromašnih obitelji. Pašalić je toj sjednici prisustvovao kao ravnatelj Zaklade i zna za taj zaključak. Uostalom, HDZ je zakladnik koji je uime stranke povjerio tročlanom Vijeću zaklade (Ivić Pašalić, Ante Beljo i Ivan Aralica) upravljanje Zakladom. Ali, ključne odluke po Statutu i Pravilniku o radu Zaklade pripadaju Središnjem odboru HDZ-a.
• Kad ste doznali da se nad jednom unutarstranačkom temom pojavilo i pravosuđe?
- Bilo je to u lipnju prošle godine. Tad je Općinski sud u Zagrebu podnio zahtjev za privremenom mjerom blokade računa Zaklade, a na zahtjev Državnog odvjetništva. Blokada podrazumijeva zabranu raspolaganja novcem s računa i HDZ-u i Vijeću Zaklade. Deset dana kasnije uslijedila je i tužba protiv HDZ-a u kojoj se od stranke traži da plati u državni proračun tri milijuna maraka plus kamate na tu glavnicu. Za vodstvo stranke, bio je to signal da je netko, mimo odluka stranačkog vodstva, dirao u kamate i stanje na računu.
• Što ste poduzeli prema pravosudnim tijelima nakon te spoznaje?
- Krajem proljeća ove godine bio sam u Uredu glavnog državnog odvjetnika. Mladenu Bajiću sam pokazao odluku Središnjeg odbora o zabrani raspolaganja novcem s računa u Privrednoj banci i prijedlog Odbora da se stranka i država nagode. Nagodba bi obuhvaćala uplatu tri milijuna maraka na poseban račun u proračunu sa spomenutom namjenom. HDZ u toj nagodbi ne bi bio dužan platiti i kamate. Budući da je Bajiću Vlada »poslodavac«, za nekih mjesec dana smo dobili obavijest da Vlada odbija našu nagodbenu ponudu. Otprilike, Vlada je rekla da kao vlasnik tog novca ima pravo i koristiti ga kako ona to odluči, a traženo je da se glavnica i kamate uplate u korist proračuna.
Tad sam od Vlade zatražio prijem kako bih do kraja jasno, a u skladu s odlukama stranačkih tijela, objasnio poziciju HDZ-a u cijelom slučaju. Ta ponuda za razgovor još čeka odgovor. U travnju ili svibnju, nisam siguran, u Tajništvo Sabora stigao je dopis Državnog odvjetništva u kojem se traži odobrenje za policijski obavijesni razgovor sa zastupnicima Pašalićem i Beljom o toj temi. Beljo mi je pokazao taj dopis. Pitao sam ga: »Što ste vi to ljudi radili, kako ste se usudili potajno, bez znanja stranačkih tijela i mimo njihovih odluka, raspolagati novcem od kamata«. Beljo mi je tad rekao da se ne sjeća sastanka Vijeća Zaklade na kojem je odlučeno o korištenju tog novca.
• Znači, vi niste taj koji je podnio kaznenu prijavu protiv Aralice, Pašalića i Belje?
- Naravno da nisam. Obrada Krim-policije nad tim računom krenula je početkom 2002. godine. Iako formalno knjižen kao novac potrošen za aktivnost Zaklade, praktično je korišten za potrebe unutarstranačkih izbora u HDZ-u, za političku utakmicu Pašalića protiv Ive Sanadera. Zaklada je tako postala paralelan politički centar HDZ-a, štab Pašalićevih pristalica, a sve protivno odlukama HDZ-a. Pašalić se danas, u svojoj obrani, poziva na izvješće financijske policije o tome kako je sve uredno u poslovanju Zaklade. No, financijska policija je u Zakladi bila prije no što je novac od kamata podignut, a ona i nije mogla doći do stanja na tom računu, jer je to bio zaseban račun u Privrednoj banci.
Vlado Rajić
|
