Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatko Tomčić sugovornik je Vjesnika na kraju burnog tjedna, što su ga obilježile tvrdnje HDZ-a o navodnom prisluškivanju, upozorenje Hrvatskoj iz Bruxellesa da »dobro razmisli« hoće li proglasiti gospodarski pojas na Jadranu, SDP-ova ponuda najjačim partnerima da i predizborno koaliraju...

• Lider HDZ-a Ivo Sanader optužio je SDP i HSS da, po njihovu nalogu, tajne službe prisluškuju vodeće oporbenjake i novinare. Kako ste doživjeli te optužbe?
- Optuživati nije zabranjeno, ali iza toga moraju stajati i dokazi. Sanaderove su optužbe, po mojim spoznajama, potpuno neutemeljene. Posrijedi je njegov i HDZ-ov pokušaj mračne manipulacije. Stvari su, međutim, već otišle predaleko, optužbe se ponavljaju i dopunjuju tehničkim detaljima, »bubicama« i »krakovima« za prisluškivanje. Zato sve ne može više ostati na razini trača i nepotkrijepljenih tvrdnji. Ili će HDZ tvrdnje dokazati, ili će zbog neosnovanih optužbi odgovarati! Ako pak uspiju potkrijepiti optužbe, odgovarat će oni koji su prisluškivali, odnosno zapovijedili prisluškivanje. Netko mora odgovarati, jer Hrvatskoj ne treba da se za predizbornu kampanju priprema u ozračju neosnovanih optužbi o zloporabi tajnih službi. Zato sam kao predsjednik Sabora poduzeo ono što je u mojoj nadležnosti - naložio sam glavnoj tajnici Sabora da angažira neovisnu agenciju koja će pregledati prostorije Kluba HDZ-a. Na moj je prijedlog šef Odbora za nacionalnu sigurnost sazvao izvanrednu sjednicu na kojoj se raspravljalo o »aferi prisluškivanja«. Hoće li, i kako, reagirati Vlada, Državni odvjetnik ili netko treći, to u ovom času ne mogu komentirati. Ali, optužbe su jako ozbiljne i zato se sve mora raščistiti. Javnost mora znati što je istina, a što laž.
 

• Ivo Sanader tvrdi da ima pouzdane informacije i o tome da se prisluškuju pojedinci iz vladajuće koalicije. Imate li Vi kakvih spoznaja o tome?
- Ta je Sanaderova izjava smišljena zato da se među stranke koalicije posije nesigurnost, možda i netrpeljivost. Ali, i optužba da netko nekog prisluškuje u koaliciji vrlo je ozbiljna, kao i optužba da netko prisluškuje njega i HDZ. Ni ja ni drugi u HSS-u nismo, inače, opterećeni time prisluškuje li nas se. Trenirao sam tu »disciplinu« u vrijeme HDZ-ove vlasti, ali nisam tome pridavao previše pozornosti. Iako sam i ja tad imao ozbiljne indicije da me se prisluškuje, nisam s tim izlazio u javnost. Samo sam im poručivao da im se na mene ne isplati trošiti vrijeme i novac, jer sve što saznaju prisluškivanjem, to kažem i javno.

• Dvije godine su se predsjednik države i premijer natezali s imenovanjem šefova tajnih službi, godinu i pol dana odugovlači se s formiranjem Vijeća za njihov civilni nadzor. Nije li to ipak otvorilo prostor za političko manipuliranje tajnim službama?
- Niti su se predsjednik i premijer trebali toliko nadmudrivati oko toga tko će voditi tajne službe, niti je Odbor za nacionalnu sigurnost trebao toliko čekati s formiranjem Vijeća za civilni nadzor. Tu smo nepotrebno i neodgovorno izgubili puno vremena. I meni je pomalo zagonetno zašto se od travnja 2002. pa do svibnja ove godine nije ni pokušala donijeti odluka o formiranju Vijeća. Možda dio odgovora treba potražiti kod Đurđe Adlešić, koja je do lanjskog studenog bila na čelu Odbora za nacionalnu sigurnost.

• A od tad je na čelu odbora Ante Markov, koji je i član najužeg vodstva HSS-a.
- Razgovarao sam o tome s Markovom, koji tvrdi da je nekoliko mjeseci prošlo u natezanju saborskih odbora o tome treba li poseban zakon ili odluka o Vijeću za civilni nadzor. To je u svibnju ipak okončano odlukom koja je predložena Saboru. Vrijeme od svibnja do danas ne bih stavljao pod kritičko povećalo, jer je trebalo raspisati javni poziv i provjeriti kandidate za članove Vijeća. To je sad pri kraju.

• Je li točno da Hrvatska pod pritiskom izvana odustaje od proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu?
- Osobno se zalažem za proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa, ali neću biti tvrdoglav u korištenju izvornog prava Hrvatske da taj pojas i proglasi. Postoje i druge mogućnosti, poput proglašenja ekološke i ribarske zone. Istodobnim donošenjem, te bi dvije odluke pokrile 95 posto prava koje bi potpalo pod gospodarski pojas. Ako je to pomoć Hrvatskoj da premosti nesporazume s međunarodnom zajednicom i susjedima, onda sam za taj »mekši« pristup.

• To što ste rekli praktički znači odustajanje od gospodarskog pojasa.
- Možemo birati između maksimalnog, a to je proglašenje gospodarskog pojasa, i minimalnog, a to je istodobno proglašenje ribolovne i ekološke zone. Ispod tog minimuma Hrvatska ne smije ići. Treba ipak sačekati prijedlog Vlade koja to mora cjelovito razmotriti, vodeći računa i o mogućim lošim posljedicama za Hrvatsku u slučaju proglašenja gospodarskog pojasa bez prethodnih konzultacija.

• Odluči li se Hrvatska za taj minimum, bit će to velik uzmak naše diplomacije, ali i HSS-a. Cijelo ste nas ljeto uvjeravali u nešto drugo, a sad i Vi pripremate javnost na to da »zaboravi« gospodarski pojas.
- HSS se zalaže za proglašenje gospodarskog pojasa, pa ne možete reći da pripremam javnost na nešto drugo. Ali, ako smo dio međunarodne zajednice, jasno je da se u nekim svojim isključivim pravima moramo i prilagođavati. Međunarodna zajednica želi da se tako krupne odluke donose u suglasju svih zainteresiranih. Na Hrvatskoj je da odvaže. Ne isključujem ni jednu ni drugu mogućnost, pa zato još i ne govorim o reteriranju.

• Ova će vlast ostaviti iza sebe golemi vanjski dug od gotovo 21 milijarde dolara. Hoće li HSS, kao dio te vlasti, u svojoj kampanji reći građanima kako ćemo te dugove vraćati?
- Gleda li se samo iznos vanjskog duga, on je neosporno visok, pa i zabrinjavajući. O tome govore i ljetošnji sukobi između izvršne i monetarne vlasti. Gleda li se, međutim, struktura vanjskog duga, mislim da ipak ne treba davati prestroge ocjene o prezaduženosti zemlje. Središnja je država zadužena na tolerantnih 52 posto BDP-a. Građani koji imaju ušteđevine u bankama registriranim u Hrvatskoj, a radi se o milijardama dolara, imaju i značajna zaduženja koja sudjeluju u ukupnom vanjskom dugu. Svoj dug građani uredno podmiruju i on ne može ugroziti državni proračun.
Najspornije je zaduženje trgovačkih društava i banaka. Monetarna i izvršna vlast moraju naći odgovarajući model kako taj dug ne bi prenabubrio i kako se, u slučaju nemogućnosti otplate, ne bi prevalio na državu. Dugovi banaka i trgovačkih društava su potencijalna opasnost i zato ih treba »držati na oku«. Tu ne smije biti nagodbenjaštva između monetarne i izvršne vlasti, želi li se zadržati monetarna stabilnost. Iz toga vidite i kakvo će stajalište HSS imati u kampanji. Vjerojatno ćemo ići i na redefiniranje uloge HNB-a, kako bi se devizne rezerve mogle koristiti za izravno kreditiranje u zemlji. Ne vidim zašto bismo na depozitima deviznih rezervi, zapravo, gubili, ako možemo zaraditi plasiramo li ih u zemlji.

• Koji su glavni aduti s kojima će stranke vladajuće koalicije, pa i HSS, pokušati uvjeriti birače da im još jednom daju povjerenje?
- Zajedništvo ove koalicije traje do 23. studenog i sve ono što smo dobro ili loše napravili, svim će strankama biti u kampanji plusevi, odnosno minusi. Iako i tu treba napraviti distinkciju, jer je u ovoj koaliciji netko imao više utjecaja, a netko manje. Nije pravo pitanje što će stranke koalicije učiniti u kampanji, jer ova koalicija neće, barem što se tiče HSS-a, u kampanji činiti ništa zajedno. HSS će samostalno voditi svoju kampanju. Analizirat ćemo svoje dobre i loše poteze dok smo bili na vlasti, ali fokus našeg interesa neće biti prošlost, pa ni sadašnjost, već vizija razvoja Hrvatske.

• Što će biti glavne teme HSS-ove kampanje?
- Za nas je temeljno pitanje može li Hrvatska postići gospodarski razvoj po visokim stopama, od sedam i više posto. HSS upravo priprema ekonomski program po kojem bi se hrvatsko gospodarstvo razvijalo po tako visokim stopama. To, međutim, neće ići bez otklanjanja kočnica u funkcioniranju cijelog sustava. Tih je kočnica jako mnogo. Spomenut ću tek sivu ekonomiju, neodgovarajući porezni sustav, preglomaznu javnu upravu, korumpiranu birokraciju...

• Niste li, uz štošta drugo, to obećali i na izborima 2000.
- Spremni smo i na takve kritike. S nekim od tih kočnica pokušavali smo se uhvatiti u koštac u ovom mandatu, a o nekima spoznaje imamo tek danas. Birači će na izborima tražiti među strankama onu političku snagu kojoj će povjerovati da može zemlju izvući iz ove gospodarske i financijske situacije i omogućiti svima bolji život. Ali, s jasnim vizijama, a ne s tvrdnjom da je već bolje, samo što to građani još ne osjećaju. Ne živim u iluziji da je to lako postići. Ali, onaj tko se ne uhvati u koštac s kočnicama sustava, a to su i netransparentna privatizacija i korupcija i kriminal, taj neće moći ponuditi razrješenje ključnog pitanja - kako da se naše gospodarstvo digne do razvojnih stopa od sedam, pa i deset posto.

• Pored niza drugih zakona obećanih 2000., na kraju mandata donosite i Zakon o sukobu interesa dužnosnika koji će vrijediti za novu vlast. Zar mislite da birači neće »naplatiti« brojna pogodovanja političara svojim tvrtkama ili onima koje su prenijeli na odvjetničke urede?
- Mislim da su naši građani inteligentni i da dobro razumiju što se događa. Ne može se, međutim, o sukobu interesa govoriti općenito, nego uvijek s imenom i prezimenom. Ne može to biti stvar nagađanja, nego konkretne istrage i dokaza. A prije svega se mora definirati što je to sukob interesa. Za mene je to zloporaba političkog položaja radi pribavljanja poslova i materijalne koristi. U ovom je zakonu bitno kontrolirati, a manje propisivati. Time što će netko svoja upravljačka prava prenijeti na nekog drugog, ne postiže se ništa.

• Aludirate li na ministra graditeljstva Radimira Čačića?
- Nemam informacije o tome što ministar Čačić ima ili što je prenio na nekog drugog. Ne želim o tome razgovarati, jer nisam istražitelj. Ako je i prenio svoja upravljačka prava na odvjetnički ured, nije to morao, jer takvog propisa u Hrvatskoj nema. Nije rješenje u prenošenju upravljačkih prava, jer to ne znači automatski i da nema sukoba interesa. Mora se razlučiti što je vlasništvo, a što business. Nitko nikome ne može zabraniti da bude vlasnik, ali se može političarima zabraniti bavljenje businessom, izravno ili neizravno.

• Nećete o ministru Radimiru Čačiću, ali valjda hoćete o »svom slučaju«?
- Hoću, pa i po stoti put. Sa 22 posto udjela jedan sam od šest suvlasnika male projektantske tvrtke. Tvrdim da nikad nisam bio niti sam sad u sukobu interesa. Dokaz: 11 godina ne radim u toj tvrtki i 11 godina s nikim nisam prozborio o njenu poslovanju. To se može provjeriti. Ako se dokaže suprotno, spreman sam odgovarati, ali se suvlasništva neću odreći.

• Kako i od koga ta tvrtka dobiva poslove? Zna se da neke poslove dobiva i od države.
- To pitajte one koji u njoj rade, a ne mene koji tamo ne radim već 11 godina. Ako dobiva poslove od države, treba provjeriti je li to legalno ili nelegalno, te govoriti na temelju činjenica, a ne dojma.

• Vaši partneri SDP i HNS predizborno uvjeravaju građane da Hrvatska može zaboraviti na ulazak u EU dođe li HDZ na vlast. Dijeliti li i Vi njihovo uvjerenje?
- Članstvo u EU-u nacionalni je interes Hrvatske, s ovom ili nešto izmijenjenom koalicijom na vlasti, ili s nekom sasvim novom. Nitko tko će sutra upravljati neće smjeti zaboraviti da je to nacionalni interes zemlje, a ne projekt ove ili one vlasti. Istina, Račanova je vlada inaugurirala to kao strateško nacionalno pitanje, ali su ga u Saboru prihvatile sve stranke. Bez obzira na to gdje će HSS biti nakon izbora, na vlasti ili u oporbi, s malim ili velikim utjecajem, zalagat ćemo se za što brži ulazak u EU, po mogućnosti već 2007.

• HDZ je kampanju počeo sloganom »Glas za HSS je glas za SDP«, što je u većem dijelu javnosti ocijenjeno kao izrazito negativna, pa i prljava kampanja. Namjeravate li odgovarati Sanaderu u svojoj kampanji?
- Nikome u HSS-u, pa ni meni, ne pada ni na kraj pameti odgovarati na »slogane« drugih stranaka. HSS se time neće zamarati.

• Otkud tolika »koncentracija« HDZ-a baš na HSS? Osjeća li se Sanader možda prevarenim, s obzirom na to da se proljetos nagađalo o mogućoj koaliciji HDZ-a i HSS-a
- Nagađanja i stvarnost često nemaju nikakvih dodirnih točaka. Nitko s nikim o tome nije razgovarao, ništa se nije dogovaralo niti dogovorilo, bar što se mene i HSS-a tiče. A je li Sanader možda razočaran zato što se neke njegove želje nisu ostvarile? To morate njega pitati.

• Jeste li prošlog tjedna razgovarali s potpredsjednikom njemačkog CDU-a i je li Vam »sugerirao« da nakon izbora koalirate s HDZ-om, a ne sa SDP-om?
- Nisam razgovarao s potpredsjednikom CDU-a, ali sam razgovarao s jednim zastupnikom te stranke koji je i potpredsjednik zastupničkog kluba CDU-CSU u Europskom parlamentu. Nije bilo sugestija, ali je bilo propitkivanja o tome kakva je naša izborna strategija i što namjeravamo nakon izbora. Jasno sam rekao kolegama parlamentarcima iz iste europske frakcije - jer je i HSS u članstvu Europske narodne stranke - da će HSS sam odlučivati o mogućim partnerima nakon izbora.

• Je li ranije bilo pritisaka na HSS?
- Bilo je poluprivatnih i privatnih razgovora, ali nikad nije bilo pritisaka s razine Europske narodne stranke. Uvijek su to bili pojedinci iz stranaka članica Europske narodne stranke. Bilo je u zadnjih godinu dana u više navrata i pokušaja da se utječe na HSS. Ali, uvijek sam to doživljavao kao razmjenu mišljenja, jer se HSS, pristupom Europskoj narodnoj stranci, ni na što nije obvezao kad se radi o ponašanju u vlastitoj državi.

»HSS može mirno spavati«

• Birači će tražiti i objašnjenje o obećanoj, a neobavljenoj reviziji pretvorbe, o nastavku privatizacijske pljačke, o pumpanju državnog novca u privatni »Viktor Lenac«, o brojnim primjerima sukoba interesa političara...
- Vlada je pogriješila što, u vezi revizije pretvorbe, nije predočila zbirni prikaz svih dosadašnjih revizija koje je napravio Ured za državnu reviziju. Vlada griješi i što ne daje analizu razloga zbog kojih, na osnovu tih revizija, nadležna tijela nisu odradila svoj posao, zašto se, dakle, nije išlo do kraja i zašto nema kažnjenih za brojne nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji. Tu HSS nema nikakva kompleksa. Uvijek smo na tome »jahali«, pa se ne osjećamo nimalo krivi. Isto se odnosi i na nastavak privatizacijske pljačke. Ne bih to baš nazvao pljačkom, jer je toga u privatizaciji od 2000. do danas bilo puno manje nego u vrijeme HDZ-a.
Bilo je promašaja, a neki su bili na obzoru, ali ih je HSS uspješno zaustavio. Spomenut ću primjer ACI-ja, koji danas ne bi bio hrvatska nautička kompanija, nego bi bio prodan. Isti je slučaj i sa »Sunčanim Hvarom«. Kod prodaje PIK-ova nismo podlegli nastojanjima nekih da ih se proda bilo kome i uz bilo koju cijenu. Trpjeli smo zato optužbe da usporavamo privatizaciju, što nije točno. Mi usporavamo rasprodaju, a zalažemo se za sustavnu privatizaciju koja će imati dva cilja - da država kvalitetnije upravlja svojom imovinom i da daljom privatizacijom zadržimo razinu zaposlenosti.

• Ispada da HSS ni za što nije kriv, kao da i niste bili u vladajućoj koaliciji! Nećete valjda reći i da vaši ministri nisu glasovali za davanje tolikih državnih jamstava privatnom »Lencu«?
- Bili smo u koaliciji, i te kako smo bili. A »Lenac« nije dobivao samo državna jamstva, već i značajne kredite preko HBOR-a. Uvijek smo bili protiv toga, nekad suzdržani, nekad nadglasani. Ali, ne može, primjerice, ministar prosvjete ne vjerovati kolegi u Vladi zaduženom za gospodarstvo. Mora među ministrima postojati povjerenje. Dogodilo se, nažalost, to da nekoliko godina velika investicija u »Viktor Lenac« nije bila pod nikakvim državnim nadzorom, nitko se nije pitao na što se troši golem državni novac preko kredita i jamstava. Sve dok stvar »nije pukla«! Ne mogu reći ništa drugo no da je za to odgovoran onaj tko je u Vladi zadužen za gospodarstvo. A je li ministar poljoprivrede za to glasovao, to je manje važno. Zato HSS, kad se radi o »Lencu«, može mirno spavati.

Bit ćemo uteg, ne jezičac

• SDP je upravo ponudio HSS-u i HNS-u zajednički izlazak na izbore u nekim jedinicama, a potom i prijeizborno »obećanje« o poslijeizbornoj koaliciji. Hoćete li prihvatiti SDP-ove ponude?
- Ništa od toga nije ponuđeno HSS-u. A radi zadržavanja nekakve ozbiljnosti, svakom tko s HSS-om ima ikakvih ambicija mogu samo reći neka poruke ne šalje preko medija. HSS neće ni razmatrati te ponude. Na izbore ćemo sami, što je odluka naše skupštine iz prosinca. O tim sam »ponudama«, inače, razgovarao s premijerom Račanom. Rekao mi je da one i nisu odaslane HSS-u, a ni HNS-u.

• Ivica Račan i Vesna Pusić u više su navrata izjavili da će nakon izbora sigurno doći do koalicije SDP-a, HNS-a i HSS-a. Otkud im ta sigurnost, zna li se da se HSS još nikome »nije obećao«?
- Znam za takve izjave gospođe Pusić, ali mi je promaklo da je i premijer Račan o tome govorio. A otkud im ta sigurnost? Bilo bi dobro da to njih pitate. Sa mnom o tome nisu razgovarali, a takve razgovore ne bih ni prihvatio sve do objave izbornih rezultata. U vezi konstatacije da se HSS još nikom nije obećao - bojim se da će se nakon izbora morati pitati tko se sve nama obećao. Moram upozoriti i na to da HSS »ne slijedi« razmišljanja kojima se puni naš medijski prostor, a po kojima postoje dvije jake stranke i HSS koji balansira između njih...

• Koji je svojevrsni jezičac na političkoj vagi?
- Mi obično kažemo: ako ćemo već biti odlučujući čimbenik, onda ćemo biti uteg, ne jezičac. I sebe i javnost pripremamo na to da HSS bude odlučujuća i najvažnija stranka kod sastavljanja nove koalicije. Hoćemo li to i biti, odlučit će birači.
Ivka Bačić