Nije istina da smo s predmetom u kojem se tereti riječkog gradonačelnika upoznati 15 godina. Taj smo slučaj dobili od Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci 2007. Dakle, na njemu radimo nepune tri godine. Kad smo prikupili dovoljno dokaza, podnijeli smo kaznenu prijavu

U Beogradu su se u četvrtak sastali predstavnici hrvatske i srbijanske policije u povodu ubojstva Cvetka Simića. Što je zaključeno na sastanku?

- Najvažniji zaključak sastanka dviju policija jest da će se na slučaju rješavanja ubojstva Cvetka Simića raditi zajednički te da ćemo zajedničkim snagama ući u trag ubojicama i naručiteljima ubojstva. I ovaj slučaj upućuje nas na neposrednu policijsku suradnju kada je u pitanju nadzor nad kriminalnim skupinama u regiji. One se, zahvaljujući otvorenosti granica, sada kreću i djeluju još slobodnije, što znači da i mi moramo premostiti eventualne barijere u suradnji.

Simićevo ubojstvo dokaz je da se kriminalci osjećaju kod kuće u bilo kojem dijelu regije, a zapravo se tako uopće nigdje ne bi smjeli osjećati. Činjenica da je, već dan nakon identificiranja Cvetka Simića, održan sastanak u Beogradu i da su razmijenjene važne informacije govori u prilog dobre suradnje policija dviju država.

Je li to krivnja jedne i druge policije kojima kriminalci očito izmiču kontroli?

- Ne. U demokratskim društvima nije moguća apsolutna kontrola nad pojedincima. Kriminalistička kontrola koju smo koristili za nadzor pripadnika kriminalnog miljea ukinuta je reformom kaznenog i policijskog zakonodavstva 1998. g. Ono što mi možemo učiniti, i na čemu upravo radimo, jest bolja regionalna suradnja i stvaranje zajedničkog centra u borbi protiv organiziranog kriminala. To činimo izvan tzv. političkog terena i ta se suradnja sve bolje odvija.

Najjače oružje u borbi protiv organiziranog kriminaliteta je informacija na temelju koje se može proaktivno djelovati, a ne ići korak iza kriminalaca. Podizanju razine kvalitete informacija o kriminalnim skupinama, njihovim pripadnicima i aktivnostima trebao bi pridonijeti centar koji sam spomenuo. Rekao bih da je to pokazala i istraga u ubojstvu Ive Pukanića i Nike Franjića, a vjerujem da će tako biti i dalje. Cilj je da zločinačkim skupinama smanjimo prostor djelovanja i tom cilju moramo podrediti naše daljnje aktivnosti.

Kako to mislite ostvariti?

- Upravo radimo na zajedničkim procjenama prijetnje organiziranog kriminaliteta na području Hrvatske i Srbije. Takve procjene predstavljaju snažan alat uz pomoć kojeg možemo smanjiti manevarski prostor za djelovanje kriminalnih skupina.

Je li Cvetko Simić pripadao zločinačkom kartelu koji je, među ostalim, opskrbljivao kokainsko tržište Hrvatske i Zagreba?

- Teško mi je o tome govoriti u ovoj fazi istrage. Postoje neka nagađanja u tom pravcu, ali mi se nadamo da ćemo tijekom obrade doći do više podataka. Ono što vam mogu potvrditi jest da je on pripadnik srpskog narkomiljea, relativno visoko pozicioniran, koji je često tranzitirao kroz Hrvatsku. Dopustite mi da neke, nama važne informacije ne podijelim s vama.

Stječe se dojam da policija i tužiteljstvo, u euforiji oko javnih poduzeća, zaboravljaju na klasični organizirani kriminal. Ili se on već toliko legalizirao da ga i ne primjećujete?

- Mislim da je to samo privid. Mi i dalje obrađujemo organizirani kriminal, i to, kao što se vidi, i na regionalnoj platformi. Pitanje je, zapravo, akcenta medijskog interesa. On je trenutno na antikorupcijskim istragama i obradama koje se vode u pojedinim javnim poduzećima. Taj je interes opravdan, jer takvih obrada ranije nije bilo, pa su policija i tužiteljstvo optuživani da ne ciljaju dovoljno visoko, da progone sitni kriminal itd. Ali moram primijetiti i to da se sada, kada konačno otvaramo pitanje sistemske korupcije, pojavljuju teorije da vodimo političke istrage, da nemamo nikakvih dokaza i da će svi naši napori pasti u vodu.

Takve optužbe i sumnje stižu, prije svega, iz miljea odvjetnika optuženih, ali i nekih krugova koji su se osjetili ugroženima, te nekih starih struktura kojima depolitizacija policije nije u interesu i koje žele održati status quo. Mi se na to ne obaziremo. Najbolji odgovor nam je sve veće povjerenje građana u policiju i u antikorupcijsku politiku ove vlade i njene premijerke. To je naš jedini test. Pohvale za naš rad sve su češće i u međunarodnim krugovima, dobre ocjene stižu iz Interpola, kao i iz Europske komisije.

Ta nas tema vodi do kaznenih prijava koje je policija podnijela protiv tri člana SDP-ova predsjedništva u samo tridesetak dana. Pokazuje li to namjeru da se HDZ i SDP izjednače u korupciji ili vam se, doista, tajming tih obrada slučajno poklopio?

- Zašto me ne pitate o tajmingu prijava koje smo nedavno podnijeli protiv pojedinih članova drugih političkih stranaka? Odgovor bi bio isti. Tajming diktiraju podaci prikupljeni u kriminalističkoj obradi i ništa više. Zanimljivo je da se većina političara protiv kojih podižemo kaznene prijave ponaša slično, uvijek optuže policiju za politizaciju. Čini se da neki politički krugovi i dalje smatraju kako ne podliježu kaznenoj odgovornosti kao drugi građani... U tome ćemo ih razuvjeriti. Moram vas podsjetiti da sam na početku svog mandata obećao depolitizaciju policije i da za policiju više neće biti nedodirljivih. I to se, kao što vidite, ostvaruje.

Zbog čega ste kaznenu prijavu protiv riječkog gradonačelnika Obersnela podigli nakon 15 godina?

- Mi na tom predmetu ne radimo 15 godina. Taj smo slučaj dobili od Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci 2007. To znači da na njemu radimo nepune tri godine. Kada smo prikupili dovoljno dokaza, nakon konzultacija sa županijskim državnim odvjetnikom, podnijeli smo kaznenu prijavu.

Zbog čega su neki mediji raspolagali podacima iz kaznene prijave prije nego što je nju na uvid dobio gradonačelnik Vojko Obersnel?

- Gospodin Obersnel o svemu je informiran tijekom obavijesnog razgovora u riječkoj Policijskoj upravi na temu Tržnica Rijeka. Dao je iskaz upravo na te okolnosti. Dakle, ne može se reći da nije znao za što ga se tereti.

Bojite li se Slavka Linića?

- Zašto bih se bojao gospodina Linića?

On tvrdi da ga niste optužili jer se bojite. I dodaje da ste obična špijunčina.

- Ne bih komentirao takve izjave. Reći ću samo da su pojedina kaznena djela iz predmeta Tržince Rijeka otišla u zastaru, i to je razlog zbog kojeg nismo podigli još neke prijave.

Kako komentirate burne političke reakcije SDP-a na račun glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića i vas osobno zbog kaznene priojave podnesene protiv riječkih čelnika?

- Moram priznati da su me takve žestoke reakcije uistinu iznenadile. Bio sam uvjeren da je vrijeme takvih reakcija daleko iza nas. Hrvatsko društvo i država prolaze kroz katarzu i pročišćenje koje se očituje u autentičnoj i realnoj borbi protiv korupcije. Neki se nisu spremni nositi s tim.

I nakon što je ravnateljstvo u svom priopćenju odbacilo političke prozivke nakon kaznenih prijava u Rijeci, uslijedile su nove kritičke reakcije SDP-a. Je li policija, kako sugerira dio političke i medijske javnosti, zloupotrijebila svoje ovlasti u riiječkom slučaju?

- Sasvim je sigurno da nismo zloupotrijebili svoje ovlasti u tom slučaju. Naime, da nismo podnijeli kaznenu prijavu, tada bi se moglo govoriti o zloupotrebi ovlasti. Zakon o kaznenom postupku je jasan, jer kad se utvrdi osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela, obavezni smo podnijeti kaznenu prijavu bez obzira na to o kome se radi. A da smo bili u pravu, pokazuje i podnesena kaznena prijava Grada Rijeke protiv Tržnica Rijeka. Tom prijavom oni koji su nas napadali demantiraju sami sebe. Međutim, dobro je poznato da kada u nekoj državi policija dobro radi svoj posao, onda oni kojima to ne odgovora idu na diskvalifikaciju njezinih čelnika. Upravo se to danas događa i kod nas.

SDP-ovci navodno žele da Vladimira Fabera vratite na čelo policije. Kako to komentirate?

- Suludo je i potpuno neodgovorno da ravnatelja policije predlaže politička stranka i tako ga povezuje sa svojom političkom opcijom. To za profesionalca kalibra Vladimira Fabera nije dobro jer se i on osobno uvijek zalagao za depolitizaciju policije. Samo je depolitizirana policija mogla pokrenuti ovako snažnu borbu protiv korupcije. Naravno, započeta depolitizacija teče i dalje, a završit će donošenjem naših ključnih dokumenata, Uredbe o zvanjima i Zakona o policiji u kojem će, među ostalim, biti jasno definirano da policijski službenici ne mogu biti članovi političkih stranaka, niti politički aktivni.

U povodu slučaja Hypo Alpe Adria Bank u Klagenfurtu osnovan je mješoviti tim od 17 tužitelja iz Njemačke, Hrvatske, Lihtenštajna i Austrije. Je li policija RH već dobila neke rezultate te istrage?

- Riječ je o ozbiljnoj suradnji nekoliko tužiteljstava koja će pridonijeti kvalitetnijoj istrazi u tom predmetu za koji smo, dakako, i mi zainteresirani iz niza razloga. Imamo dobru suradnju s domaćim tužiteljstvom i to je sve što vam u ovom trenutku mogu reći.

U javnosti se spekulira o tome da se odustalo od istrage u povodu neracionalne kupnje i prodaje struje u HEP-u. Je li to istina?

- Ne. Mi i dalje ozbiljno radimo na tom slučaju.

Kako napreduju istrage o zloporabama u Podravki i Ini? Jesu li vam pomogli podaci mađarskog tužiteljstva koji upućuju na odgovornost Damira Polančeca?

- Suradnja između našeg i mađarskog tužiteljstva odvija se dobro i u Hrvatsku stiže sve više korisnih podataka o tim predmetima. Mi ćemo ih znati upotrijebiti.

Znači li to da bi uskoro mogle biti podignute nove kaznene prijave? Je li moguće da na informativni razgovor uskoro bude pozvan i bivši premijer Ivo Sanader?

- Ostavimo istražiteljima da profesionalno odrade svoj posao, te da oni donesu odluku s kime i kada treba razgovarati.

Pripremaju se kadrovske promjene na čelu nekoliko policijskih uprava?

- Postoji nekoliko većih policijskih uprava, poput osječke i zadarske, u kojima će se vjerojatno promijeniti čelnici, a glavni razlog za to je intenziviranje procesa borbe protiv korupcije u svim dijelovima Hrvatske.

Autor: Gordan Malić