savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1632&ako-do-2008-zelimo-u=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1632&ako-do-2008-zelimo-u=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1632&ako-do-2008-zelimo-u=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1632&ako-do-2008-zelimo-u=

Željko  Bačić

../intervjui/intervjui.php?osoba=6009&zeljko-bacic

Bačić Željko
Datum:
19.10.2003
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

U Zagrebu je prošli tjedan prvi put održan trodnevni međunarodni skup Međunarodnog udruženja za fotogrametriju i daljinsko pronicanje (ISPRS) pod nazivom »Geoinformacija u primjeni«. Skup je održan pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a organizirali su ga Državna geodetska uprava i Hrvatsko geodetsko društvo. O važnosti i odjecima tog međunarodnog skupa razgovaramo s ravnateljem Državne geodetske uprave - Željkom Bačićem.


• Zašto je skup održan baš u Zagrebu?
- Zato što je jedan od ciljeva skupa međunarodna suradnja i transfer tehnologije, a to je nešto u čemu smo mi u Hrvatskoj ovog trenutka izuzetno aktivni. Osim što smo provodimo sređivanje zemljišnih knjiga i katastra, istovremeno radimo na sedam međunarodnih projekata. Švedska nam pomaže u obuci djelatnika, Norveška u skeniranju, s Nijemcima smo razvili model katastarskih podataka, Britanci su nam pomogli u pripremi zajma Svjetske banke, Nizozemci u uvođenju digitalnog ortofota u katastarske izmjere itd.


• Što su zapravo geoinformacije i koliko su one važne za društvo?
- To su sve informacije koje su prostorno određene. U Europskoj uniji danas 60 posto svih dokumenata sadrži u sebi geoinformacije. One su nevidljiv ali bitan dio funkcioniranja bilo kojeg sustava. Mi radimo na temeljnoj prostornoj evidenciji na koji se nadograđuju podaci, npr. o zaštiti okoliša, prostorni podaci, podaci o prometu, turizmu itd.).
 

Općina Vir primjer je koristi koju će gradovima i općinama donijeti sređeni zemljišni podaci. Kada su 1996. počele katastarske izmjere, općina je imala 1500 evidentiranih kuća i proračun od oko milijun kuna. Kada je 1999. proces završio, općini je predana sređena evidencija sa 5400 kuća, a proračun je narastao na 8,5 milijuna kuna!

• U kakvom su stanju hrvatske geoinformacije?
- Pa, možemo reći u šarenom. S jedne strane, raspolažemo s puno informacija koje nisu dovoljno ažurirane, a s druge strane, dio informacija nam nedostaje jer su bile proizvod institucija prethodne države, kao što je npr. Vojno-geografski institut, dakle cijela kartografija. I treće, ipak smo mi država koja još uvijek izgrađuje svoje institucije.
A potreba za prostornim informacijama je golema. Ilustracije radi, prije 18 mjeseci jedini smo u državi nabavili ravni skener koji omogućuje skeniranje prostornih planova i karata i odonda smo iskenirali 12.400 listova. Stroj nam radi u dvije smjene, samo da zadovoljimo potrebe općina i gradova za prostornim planiranjem, te raspolaganjem državnim poljoprivrednim zemljištem, javnim sustavima (šumama, vodama itd.).
Prije nego je nabavljen skener, stanje je bilo ekscesivno i bilo je strahova, da ako damo podatke da nećemo imati što raditi, što se pokazalo potpuno neopravdano, jer potražnja za prostornim informacijama enormno raste - svake godine je ona bar 50 posto veća nego godinu prije.


• Zašto su prostorni podaci sve traženiji?
- Gradovi i općine danas pokušavaju srediti svoje zemljišnog stanje. Ne možete upravljati gradom ako nemate jasnu sliku kako on izgleda, od čega se sastoji, što je u njemu gradsko vlasništvo itd. Kada smo se prije dvije godine spremali za katastarske izmjere na moru, anketirali smo deset gradonačelnika. Prema njihovim procjenama, barem 25 posto objekata u tim gradovima nije dobro evidentirano u komunalnim uredima.
Uzmimo primjer otoka Vira. Kada smo 1996. godine počeli s katastarskim izmjerama tog otoka, općina Vir imala je evidentiranih 1500 kuća i proračun od oko milijun kuna. Kada smo im 1999. predali sređenu evidenciju sa 5400 kuća s poznatim vlasnicima, proračun je narastao na 8,5 milijuna kuna!


• Što će projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra donijeti Hrvatskoj i njezinim građanima?
- Modernizacija katastra i zemljišnih knjiga osnovni je preduvjet za gospodarski razvoj Hrvatske. Njega, naime, neće biti bez sređenih registara o vlasništvu. Najbolje se to vidi na primjeru Švedske. Vrijednost njenih nekretnina procijenjena je na 2,2 milijarde švedskih kruna, a istovremeno je visina hipoteka na te nekretnine dodatnih 2,1 milijardi. Znači da su nekretnine zapravo postale novac koji se koristi za gospodarski razvoj.
Nadalje, u svim zemljama zapadne Europe i većini tranzicijskih zemalja postoji porez na imovinu, koji je osnovni prihod jedinica lokalne samouprave. Riječ je o golemom novcu, koji će omogućiti razvoj lokalne zajednice. Na kraju krajeva, postoji pravna sigurnost nad nekretninama, što vam omogućava da ih, istog trenutka kada to poželite, prodate, kupite ili dignete hipoteku, a ne da, kao što je to nažalost danas, godinama čekate da se takva transakcija provede.


• Koliko vrijede hrvatske nekretnine?
- Puno, ali nitko sa sigurnošću ne može točno reći koliko. Budući da nemamo porez na nekretnine i sustav procjene tih nekretnina, zapravo to ne možemo ni znati. Prema podacima koje smo prikupili prije nekih godinu i pol iz Ministarstva financija, radi se o milijardi i pol američkih dolara. To bi se moglo udvostručiti, ako bi zemljišni podaci bili sređeni.
Zato je sada bitno uspostaviti bazu zemljišnih podataka, odnosno funkcionalno jedinstvo između zemljišne knjige i katastra. Prva faza petogodišnjeg projekta vrijednog 37,2 milijarde dolara je prevesti te podatke u digitalni oblik.


• Kada će početi oporezivanje imovine?
- Iako je to u nadležnosti Ministarstva financija, mogu reći da će se zakon o porezu na imovinu vrlo skoro morati donijeti, jer je to jedan od preduvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU). On će zamijeniti četiri ili pet postojećih zakona. Nama je također neophodan, jer je on glavni motivator pravovremene registracije promjena vlasništva. Onaj tko prodaje nekretninu htjet će tada sa sebe što prije skinuti porezni teret. Registracija u gruntovnice, naime, više nije obveza, već je dobrovoljna.


• Vratimo se na sređivanje zemljišnih podataka. Jeste li zadovoljni realizacijom projekta?
- Trenutačno je ugovoreno poslova ili raspisano natječaja za poslove vrijedne 4,2 milijuna eura, što je 12 posto vrijednosti projekta. S tog aspekta projekt ide izuzetno uspješno. Što se tiče katastra, postavili smo cilj da ćemo ono što je najteže digitalizirati - katastarske planove, digitalizirati do 2010. godine. Riječ je o 57.000 planova. O digitalizaciji podataka iz zemljišnih knjiga ne mogu govoriti, ali ako zadržimo ovaj tempo, bit će to i prije te godine.
Pred potpisivanjem smo ugovora s HT-om o uspostavi VPN mreže za cijelu geodetsku upravu, što će omogućiti internetski uvid u baze podataka. Već će sljedeće godine najmanje dvije baze biti na uvidu putem Interneta - ona katastarskih podataka, te baza geodetskih točaka, što će prije svega posao olakšati geodetima. Ako želimo do 2008. godine ući u EU, pomaci u reformi pravosuđa moraju biti vidljivi.
Ključno je, međutim, promijeniti ljude, odnosno shvaćanje kako naših djelatnika, tako i građana. Oni moraju shvatiti pravo na vlasništvo podrazumijeva i obvezu. Dakle, briga je građana a ne države da brine o granicama svoje parcele. Stoga uskoro počinje kampanja osvješćivanja javnosti (građana, odvjetnika, geodetskih tvrtki) putem medija, brošura i uputa, kako riješiti svoje zemljišne probleme. Za kampanju će se izdvojiti oko milijun dolara.


• I za kraj, s obzirom na problematiku, koji je položaj Hrvatske spram susjednih i tranzicijskih zemalja?
- S izuzetkom Slovenije, korak smo ispred ostalih tranzicijskih i nama susjednih zemalja u pogledu sređivanja zemljišnih podataka. Srbija se, na primjer, tek sprema za zajam Svjetske banke za sličan projekt, i to je odlična poslovna prilika za naše geodetske tvrtke, koje sada na nama treniraju spoznaje međunarodnih projekata. Imamo se čime pohvaliti i to jedan od razloga, bit ću neskroman, zbog čega je sazvan regionalni okrugli stol o registraciji zemljišta.
Marina Majić
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.05.1980  Novinščak Petra
29.05.1965  Faber Vladimir
29.05.1962  Labus Goran
29.05.1959  Mornar Vedran
29.05.1957  Ožić Bebek Marko
29.05.1954  Šimunović Ivan
29.05.1949  Mendrila Nikola
29.05.1947  Dehin Stjepan