Nakon što je osvojio još jedan mandat na mjestu direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, s Nikom Bulićem razgovarali smo o mogućim razlozima zbog kojih se na natječaj za to atraktivno mjesto nisu javili protukandidati, o ispreplitanju političke i poslovne funkcije, o njegovim iskustvima s aktualnom vladom, najavi da ćemo sezone produživati dolaskom turista s dalekih tržišta, pozivu potpredsjednika Vlade Slavka Linića da turistička poduzeća kupuju domaći ljudi, te vjerojatnom ulasku politike Europske unije i u naš turizam.

• Tvrdite da je privatizacija turističkih objekata politika i ne želite je komentirati u predizborno vrijeme. Je li kompletna privatizacija sektora isključivo u rukama politike?
- Ne želim komentirati privatizaciju jer na nju ne mogu utjecati, a nije ni primjereno da je komentiram iz funkcije koju profesionalno obnašam.

• Rekli ste da Vas u prvom redu zanima struka tj. turizam, a tek onda politika. Koliko HDZ može računati na Vas u predizbornoj kampanji?
- Pitajte HDZ. Mislim da će me u predizbornoj kampanji koristiti za opći image normalnog djelovanja ljudi u struci.

• Došla je samo jedna ponuda za direktora Glavnog ureda HTZ-a, iako se radi o atraktivnom radnom mjestu. Jesu li drugi kandidati odustali misleći da se već unaprijed zna da ćete Vi biti izabrani?
- Ne znam tko su uopće bili drugi potencijalni kandidati. Još od srpnja, kada smo objavili natječaj, ljudi se me pitali je li sve u redu i hoću li se kandidirati. Rekao sam da hoću i mene ishod nije iznenadio.
 

• Nije iznenadio nikoga, ali neobično je da se nitko osim Vas nije javio na natječaj.
- Kada smo radili natječaj za direktora predstavništva u Amsterdamu nije bilo previše ozbiljnih kandidata. Nije bilo mnogo kandidata niti kada smo radili natječaj za direktore ostalih inozemnih predstavništava. Možda su već naši uvjeti koji tamo profiliraju, da ljudi moraju biti iz struke, neka odrednica koja definira tko se može javiti. Drugo, mi smo visoko decentralizirani sustav koji pravilnikom omogućuje zapošljavanje u turističkim uredima u zemlji, predstavništvima u inozemstvu i u Glavnom uredu. Vjerojatno je dio ljudi odustao od kandidature gledajući koji su sve uvjeti potrebni. Uvjeti, među ostalim, zahtijevaju da kandidati moraju biti iz struke. U dosadašnjim izborima nije bilo nikakvog političkog arbitriranja.

• Na Danima hrvatskog turizma u Cavtatu, provlačila se teza da sezone možemo produžiti isključivo dolaskom turista iz dalekih zemalja poput Indije, Kine, Koreje i Japana. Znači li to da su do kraja iscrpljene sve mogućnosti europskog tržišta?
- Jedan od dodatnih izlaza je u očekivano rastućim rezultatima dalekih tržišta, od SAD-a do Indije, Koreje, Japana i Kine, ali nam je, u strateško-marketinškom planu i po svim našim spoznajama, stvarno emitivno tržište Europa. I mi u Europi još imamo prostora za rad. Pozitivne pomake očekujemo iz Francuske, Velike Britanije, Nizozemske, iz cijele Skandinavije i iz Švicarske. Iz dojučerašnje Nove Europe očekujemo sanaciju u nekim zemljama koje zbog životnog standarda i ulaska eura nemaju snage u cjelini prepoznati hrvatsko profiliranje prema kvalitetnom turizmu, a ne više pod svaku cijenu dovođenju gostiju u jeftinijim aranžmanima. Ne možemo konkurirati nekim drugim zemljama na Mediteranu kad je riječ o jeftinoći. Europa ostaje naše domicilno i primarno emitivno područje.

• Zašto nakon tolikih godina nije prošao paket turističkih zakona?
- Teško je donijeti zakon kada ga jedan sastav priprema, a drugi ga samo u određenim trenucima želi dubinski razmatrati. Postoji podijeljenost interesa unutar sustava. Kada taknete pitanje raspodjele sredstava dirate u samo žarište problema. Svijest unutar Hrvatske na svim drugim problemima nije toliko sazrela da bi se lako na makroekonomskom planu mogli dogovoriti oko državnih prioriteta. Recimo, što su prioriteti za hrvatski izvoz? Ja držim da je turizam sigurno jedan od takvih prioriteta. Kada bismo mi rekli da je turizam prioritet, prijavilo bi se najmanje još deset drugih koji bi to isto rekli za svoj sektor. Svatko će, u zavisnosti s koje pozicije gleda problem, tvrditi da je prioritet sektor u kojem se ta osoba nalazi. U takvom suprotstavljenom stavu interesa, kada ne možete unutar sustava donijeti odluku, nego resorno ministarstvo mora proći vladinu i saborsku proceduru, sve se prepušta dogovoru ili političkoj odluci. A takve situacije nisu jednostavne. Radi se o suprotstavljenim interesima.

• Što će sada biti s prijedlozima turističkih zakona?
- Ako ostane ista struktura koalicijskih odnosa, onda se to vrlo brzo može privesti kraju - dogovorom, ponovnim stavljanjem u raspravu i donošenjem odluke. Ako se vlast izmijeni na način da drugi koalicijski odnosi budu presudni u donošenju odluka, onda će novi akteri vidjeti što će s tim zakonima. Oni su, inače, povučeni iz procedure.

• Jeste li u protekle četiri godine došli u situaciju da problemi prolaze mimo Vas - da na nešto morate utjecati, ali ste nemoćni? Naravno unutar svog sustava.
- Treba detaljno iščitati zakon. Postoji jedan pristup stvarima u sustavu turističkih zajednica i HTZ-a da se razmišlja da Glavni ured treba snositi odgovornost za ukupno djelovanje. To je kao da netko pita premijera zašto mu ne funkcionira gradska uprava u jednom od njegovih gradova. A on, naravno, nije nadležan za nju. Na nižim razinama članstvo bira skupštinu, skupština bira tijela turističke zajednice, tijelo bira izvršne organe - direktore i druge profesionalce. Teško je očekivati da netko drugi iz Zagreba odgovara za njihovo ponašanje i razinu odluka.

• Slijedom toga što ste rekli, slažete li se da na pojedinim više rangiranim mjestima u turizmu sjede ljudi koji te funkcije nisu zaslužili?
- Ni više ni manje nego u drugim područjima.

• Kada će plaće zaposlenih u turizmu, a koje su ispod prosjeka u gospodarstvu, napokon porasti?
- Nažalost, to je nešto što se vuče iz vremena prije hrvatskog osamostaljenja, kada se 'pozitivna nula' u turizmu i hotelijerstvu jednim dijelom ostvarivala i na račun plaća zaposlenih. Sazrijet će vrijeme da se prepoznaju profesionalci i da se prepozna da je zadovoljan čovjek temelj dugoročnog uspjeha. Nažalost, mi u određenim fazama prolazimo stadije ranog kapitalizma kada se sve gleda po sistemu eksploatacije, a ne usmjeravajućeg razvoja.

• Zašto Vlada, konkretno njen potpredsjednik Slavko Linić, tek sada, na kraju četverogodišnjeg mandata, poziva domaće uprave da zajedno sa svojim radnicima otkupe turistička poduzeća u kojima rade? Je li razlog u trajnom manjku interesa stranaca za ulazak u naš turizam?
- Ne može se jedan mandat vlade stavljati u poziciju da odlučuje što je trebalo učiniti u turizmu. U turizmu su neke okolnosti trebale sazrijeti. Mislim da nije bilo primjereno da se ide u privatizaciju u vrijeme rata kada je cijeli sektor stagnirao. Uopće nije presudno je li nešto trebalo učiniti na početku ili kraju mandata. Bitno je da smo sada u poziciji da se vratila u turizam. Sjedio sam u Vladi kada nije bilo vjere u turizam, kada se govorilo da turističke devize nisu potrebne državi, a sada se pokazalo da su i te kako potrebne. Šteta je, međutim, što smo i privatizaciju u turizmu definirali kao cilj, a ne kao instrument ostvarenja cilja. Trebali smo, podvlačeći crtu pod to što je rat ostavio prije svega hrvatskom hotelijerstvu, imati snage pronaći načina kako to hotelijerstvo što prije vratiti u funkciju, ne prepuštati se čekanju Godota i spasitelja iz svijeta.

• Je li Vam u proteklom radu i suradnji s koalicijskom Vladom odmogla činjenica što ste član HDZ-a?
- Ne, njihov je komentar bio - pustimo čovjeka da radi, očito zna svoj posao. Niti jednog trenutka nisam imao problema.

• Što se događa s predstavništvom u Nizozemskoj?
- Već šest mjeseci čekamo suglasnost nizozemskih vlasti kako bismo postavili novog direktora hrvatskog turističkog predstavništva. Nakon redovne procedure, misleći da je nizozemska suglasnost samo formalnost, uključili smo i naše diplomatsko predstavništvo. Sada smo kontaktirali i veleposlanstvo Nizozemske u Zagrebu. Želimo razjasniti o čemu se radi, gdje je problem i zašto nam ne daju tu suglasnost. Ne želim niti pomisliti da nas se promatra mikroskopski i da će se suzdržanost Nizozemske prema Hrvatskoj zbog nekih drugih razloga odraziti i na dobivanje suglasnosti za direktora turističkog predstavništva.

• Koliko će se politička netrpeljivost Hrvatske i Slovenije odraziti na sljedeću sezonu?
- Mislim da se neće odraziti jer ta netrpeljivost nije spuštena duboko među ljude, već se odražava na nekoj dnevno-političkoj razini.
Davor Verković