ZAGREB, 13. studenoga – Povjerenik Europske komisije za proširenje Günter Verheugen došao je u službeni posjet Zagrebu samo 10 dana prije parlamentarnih izbora. O razlozima njegova posjeta razgovarali smo s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.

• Kako ocjenjujete Verheugenov posjet Zagrebu i njegove poruke, 10 dana prije izbora?
– To samo dokazuje da Europska unija tretira Hrvatsku kao zemlju u procesu. Verheugen se dosta laskavo odredio prema reformskim naporima ove vlade u posljednjih nekoliko godina, koji su doveli do toga da danas imamo ugovorne odnose s EU-om.

• Nije li Verheugen došao u Zagreb da bi podržao koalicijsku vlast prije izbora?
– Blizina izbora može pomutiti javnu percepciju o razlozima Verheugenova dolaska u Hrvatsku. On je na to pitanje i sam odgovorio, kazavši da je tu da bi objašnjavao, a ne vodio kampanju: I am here to explain, not to campaign. Naravno, on se i predstavio Vladi koja je dominantno pod utjecajem socijaldemokrata i koalicijskih partnera i to je činjenica koju ne treba preskakati. Upravo je ova vlada omogućila da Verheugen bude nazočan sjednici Vlade.

• No Hrvatska, kako je naglasio Verheugen, ima još mnogo posla u ispunjavanju političkih i ostalih kriterija?
– Naravno da je to nešto čime ne možemo biti zadovoljni i moramo učiniti korak-dva dalje, sve do punopravnog članstva. Zato je važno imati Güntera Verheugena koji, je zajedno s Chrisom Pattenom, suodgovoran za procjenu o tome je li naša kandidatura za EU vjerodostojna. Mnogo je razloga Verheugenova dolaska u Zagreb, jer se, uostalom, do kraja godine dinamika razgovora između Zagreba i Bruxellesa intenzivno nastavlja.
Verheugen je došao da bi napravio neku vrstu rekapitulacije i kategorizacije onoga što je napravljeno i da se najave nove obveze. Zato je to snažna podrška europskim ambicijama Hrvatske iza kojih stoji više od tri četvrtine odrasloga stanovništva. Započete su reforme besmislene ako se ne nastave. To vam je kao s izgradnjom autocesta ili modernizacijom željeznica. Sve je to lijepo, no te ceste i željezničke pruge moraju voditi nekamo izvan Hrvatske i biti spoj sa susjedstvom. U nekim smo reformama uspjeli, s nekima smo malo posustali, no posao ni izdaleka nije završen. Diskontinuitet na ovim izborima bi se vrlo brzo odrazio na brzinu pristupanja Hrvatske euroatlantskim integracijama.

• Kakav je stav Hrvatske kad je riječ o inicijativama za stvaranje zajedničkog tržišta na jugoistoku Europe?
– Riječ je o ideji koja se dulje pokušava artikulirati da bi se olakšalo trgovanje na jugoistoku Europe, da se nacionalne ekonomije otvore jedna drugoj i da se usvoje određeni standardi koji će dovesti do povećanja robne razmjene. To, naravno, nije lako postići. Velike su razlike između Hrvatske i Bugarske i Rumunjske te zemalja koje tek moraju naučiti sricati abecedu oslanjanja gospodarstva na neke modernije osnove. To limitira plemenite planove da se uvedu zajednički standardi, no od toga ne treba odustati.
Hrvatska svakako podupire ideju i praksu slobodne trgovine na ovome prostoru kao gospodarstvo koje treba imati više izvoznu orijentaciju. U posljednjem izvješću Europske komisije Hrvatska, čije stanovništvo čini 20 posto stanovništva regije, proizvede gotovo polovicu ukupne vrijednosti u regiji. Prema tome, Hrvatskoj odgovaraju otvorene granice i što intenzivnije trgovanje. Govorimo o slobodnoj trgovini. No, sve ostalo – kao što su carinska ili neka monetarna unija – nije realno. U regiji ima zemalja koje imaju problema s trgovanjem unutar vlastitih granica. Još nije zaključen set međusobnih sporazuma o slobodnoj trgovini, a to je nešto što će ovu ideju na neki način ograničavati. Ali kao ideja je dobrodošla.

Bruno Lopandić