Dragutina Lesara web publika poznaje kao nezavisnog zastupnika u Hrvatskom saboru koji na svojem blogu ažurno objavljuje svoje stavove na aktualna politička i društvena pitanja. Ovaj bivši član HNS-a jučer je pred novinarima u Europskom domu u Zagrebu predstavio svoju novu stranku – Hrvatski laburisti – Stranka rada. Treba li Hrvatskoj još jedna, stotinu i neka stranka? Treba, uvjereni su Lesar i njegovi stranački kolege. Bio je to povod ovome razgovoru.

Monitor.hr: Vaša stranka u programu ima borbu za radnička prava. Po čemu ćete se razlikovati od drugih stranaka koje to također obuhvaćaju svojim programom?

Dragutin Lesar: Mi smo program postavili puno šire od radničkih prava i obuhvaćamo sve koji žive od svog rada. Osnovne vrijednosti naše stranke su društveno prihvaćene u demokratskom svijetu –sloboda demokracija, istina, pravda, društvena solidarnost... Razlikujemo se od drugih hrvatskih stranaka po tome što smatramo da u Hrvatskoj konačno treba uvesti i neposrednu demokraciju o najvažnijim nacionalnim pitanjima gdje bi građani putem referenduma mogli odlučivati na teme kao što je ulazak u NATO, arbitražni sporazum o granicama ili ustavne promjene. Podsjećam da u Hrvatskoj, osim referenduma o osamostaljenju, nijedna politička elita građanima nikad nije dozvolila da odlučuju o bilo čemu.

Političke elite ne dozvoljavaju građanima da odlučuju

Monitor.hr: Zbog čega je tome tako, po Vašem mišljenju?

Lesar: Zato što političke elite trebaju ljude samo kada su izbori. Oni se na građane ove države, na demokraciju, pozivaju samo na dan izbora. A onda kažu da je odgovornost političkih elita da donose teške odluke. Time potjecjenjuju sposobnost naroda da odlučuje o svojoj sudbini.
Razlikujemo se i u tome što EU vidimo kao sredstvo, a ne kao cilj u građenju pravednijeg i boljeg društva. Ne treba hrliti u EU ako je ona samo cilj, jer je cijena previsoka.
Konačno, strahovito se razlikujemo u tome što smatramo da država može biti dobar gospodar društvenog dobra i smatramo da bi trebalo staviti svojevrstan moratorij na daljnju privatizaciju resursa poput poljoprivrednog zemljišta, šuma, vode, prometne i komunalne infrastrukture i ono malo što je ostalo u energetici.

Monitor.hr: Sve češće se govori da se nalazimo u situaciji gdje je država pred drastičnim rezovima, što podrazumijeva zadiranje u postojeća socijalna prava. Kako vi gledate na to?

Lesar: Prvo moram podsjetiti da krize nije bilo kada je bilo profita i ekstraprofita. Onda su zasluge za to sebi pripisivali vladajući, poduzetnici, poslodavci, menadžeri... Dakle, jednom riječju, kapitalisti. U njihovu korist išao je taj profit. Sada kada je kriza, teret izlaska iz te krize trebali bi nositi zaposleni, oni koji žive od svog rada. Sada su oni višak, treba ih smanjiti, otpustiti, radničke plaće treba smanjiti, kolektivne ugovore raskidati, ukidati regrese za godišnji odmor, putne troškove, praktično većinu materijalnih prava koja su vezana uz plaću... Neisplata plaća, mirovinskih i zdravstvenih doprinosa postalo je poželjno ponašanje. Dakle, naprosto jedna suluda situacija da u dobra vremena vrhnje bere vladajuća politička elita i vlasnici kapitala, a kad je kriza teret moraju snositi oni koji rade.

Monitor.hr: No, često čujemo poruke da je potreba za rezovima i diranje u postojeća socijalna prava zahtjev EU, u kontekstu prilagođavanja Europskoj uniji?

Lesar: To su laži i obmane. Gospođa Kosor je najavila da je vrijeme velikih čišćenja, ali su nastavili sa vremenom velikih obmana i laži. Problem je u tome da je Hrvatska ostala bez financijskog suvereniteta rasprodajom banaka stranim bankama koje zapravo diktiraju smjer gospodarskog razvoja i brzinu tog razvoja. Jednostavno su nas najprije učinili ovisnima o svom kapitalu i sada domaćim nesposobnim političkim elitama taj njihov diktat služi samo kao izgovor. Nitko Hrvatskoj ne bi mogao ništa diktirati da ona sama kontrolira svoje financije.

Lopovi i bitange

Monitor.hr: Koji bi bili ključni potezi vaše stranke da se ona sada, hipotetski, nađe na vlasti? Kako biste rješavali sveopću krizu?

Lesar: Mi smo formirani prije četiri tjedna. Dakle, kada bismo u ovom trenutku mogli odgovoriti na sve izazive Hrvatskem onda bi vjerojatno zatražili da odmah sutra budu izvanredni izbori. Treba nam nekoliko mjeseci da kroz stručne timove pripremimo detaljne programe pojedinih sektora i područja. Međutim, primjenili bismo model koji je primjenio Obama u Americi i ostali europski lideri. Gdje god je država ulazila u pomaganje, sanaciju, dokapitalizaciju i financiranje, zauzvrat je ulazila u vlasničku strukturu. Prema tome, zašto to ne napraviti i u Hrvatskoj? Francuzi, Britanci, Nijemci, Amerikanci, pomagali su svoje banke i ulazili u vlasničku strukturu i većina tih banaka danas su zapravo državne banke. Oni su praktički izvršili nacionalizaciju banaka.

Monitor.hr: Kada govorite o tome da su financijski instrumenti zapravo izvan naših ruku, imamo primjer jedne banke koja je u državnom vlasništvu i taj se primjer, nažalost, pokazao neuspješnim...

Lesar: To nema veze sa vlasništvom, to ima veze s lopovima i bitangama. Postavljam pitanje zašto kompletne državne financije, lokalne i regionalne uprave, državnih i javnih poduzeća, od žiro računa do dnevnog poslovanja i državne riznice, ne bi išao kroz domaću banku?
Naravno da postoji odgovornost vlasti za vođenje banke, to mi nalikuje kao da je postavljanje takve rukovodeće strukture u toj jedinoj domaćoj banci bilo okrenuto tome da se pokaže da smo doista totalno nesposobni da upravljamo i tom jednom jedinom našom domaćom bankom. To nema veze s vlasništvom, nego s lopovlukom.

Monitor.hr: Tko su članovi vaše stranke i na kakve članove ciljate?

Lesar: Među osnivačima najviše je radnika. Ali ima i seljaka koji žive od poljoprivrede, umirovljenika, nezaposlenih, novinara, liječnika, obrtnika, malih poduzetnika, zanatlija, sveučilišnih profesora... doista širokih slojeva ljudi koji žive od svog rada.

Monitor.hr: Vi ste od 2008. godine nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru. Vaša se pozicija sada mijenja?

Lesar: U ovom se trenutku ništa ne mijenja i još sam nezavisni zastupnik. Treba dovršiti proces registracije stranke i tek tada mogu Saboru prijaviti svoj mandat kao stranački. No, želim naglasiti da time stranka ne stiče nikakva materijalna prava.

Piše: Goran Šikić