Oporba je počela zbijati redove i pripremati se za iduće parlamentarne izbore, na koje će, kako nam je u razgovoru za “Glas Slavonije” rekao Radimir Čačić iz HNS-a, izići u koaliciji. Čačić je odgovorio i na pitanje imamo li već vladu u sjeni, te koje bi mjesto želio za svoj HNS.
 

Što je motiv početka razgovora HNS-a, SDP-a i IDS-a, i što je cilj vaših okupljanja?
- Početak naših razgovora bio je sastanak u Kastvu, koji je bio prvi sastanak oporbenih stranaka nakon porečke inicijative i koalicija koje su nakon toga formirane - četvorka, pa zatim i šestorka, koja je izišla na parlamentarne izbore 2000. godine i, kao što znamo, pobijedila. Nakon toga, od 2000. godine pa do 2009. godine, znači punih devet godina, nije bilo sastanka oporbenih stranaka s kojeg bi oporba poslala poruku o zajedničkom nastupu. To je, dakle, ta ključna točka i za hrvatske građane jasna poruka - da najjače stranke oporbe na nacionalnoj razini, SDP i HNS, te na regionalnoj IDS, kao stranka koja kontinuirano i stabilno drži svoj politički prostor, pošalju poruku da u zemlji postoji politička alternativa vladajućoj koaliciji. I da postoji netko tko se može uhvatiti u koštac s gospodarskim i moralnim kolapsom države. Da postoji netko tko ima viziju izlaska iz krize u koju je dovela HDZ-ova vlast, koja i dalje ide u istom smjeru. Nakon toga smo imali sastanke u Šibeniku s posebnim temama u gospodarstvu, pa u Lepoglavi i Labinu, gdje se razgovaralo o decentralizaciji, odnosno regionalizmu i pretpostavkama korištenja europskih fondova, što su povezane stvari... Bilo je riječi o projektima kojima bi se taj novac preuzeo.

Regionalni fondovi

O regionalizaciji i europskim fondovima govori se još od 2003. godine, ali uglavnom sve ostaje na riječima...?
- Taj problem centralizirane Hrvatske je nešto što se dogodilo kao nužnost rata u kome se zemlja našla, s jedne strane, a s druge strane, kao želja političke elite vlasti koje je HDZ tada držao, a drži i danas, uz intermeco od četiri godine koalicijske vlasti. Jer, naravno da je pretvaranje političke moći u materijalna dobra (u dobrom dijelu začinjeno korupcijom) najlakše činiti na taj način. Jedina zemlja u Europi koja ima veću centralizaciju od Hrvatske je Grčka, gdje su snažno prisutni nepotizam i korupcija, a rezultate vidite i sami. Kad u zemlji više od 50 posto BDP-a završava u državnim rukama, a od tih 50 posto samo oko 10 posto završava u lokalnim zajednicama, onda je potpuno jasno da nekoliko ljudi bez ikakve kontrole raspolaže svim onim što mi svi stvaramo. Naravno da naši sastanci govore i o aktualnoj političkoj situaciji koja se mijenja, o različitim mjerama koje bi trebalo poduzeti, i sasvim sigurno da u javnosti potiču svijest o tome da se ključne stranke oporbe neće dovesti u situaciju da zbog partikularnih interesa izgube dobivene izbore. Jer kao što je poznato, oporba bi, da je izišla zajedno, dobila izbore i 2003. i 2007. godine. A nije dobila ni jedne ni druge. Ali još jednom ponavljam: tada nije bilo ni ovakve komunikacije ni razgovora o ključnim temama i jednog intenzivnog odnosa između ključnih ljudi. Naše delegacije sastoje se od pet-šest ljudi iz vrha stranaka - predsjednik, potpredsjednici, regionalni lideri itd., pa je to komunikacija šira od kruga predsjednika stranaka.

SDP-ova inicijativa

Tko je dao ključnu inicijativu?
- Nikakva inicijativa bez SDP-a ne bi bila moguća, pa nije čudo da je poticaj za prvi sastanak dao SDP, a sljedeći sastanci održani su na inicijativu HNS-a i IDS-a.
Jeste li već razgovarali o vladi u sjeni?
- Moje uvjerenje oduvijek je bilo da se odgovorna oporba mora pravovremeno i operativno pripremiti za preuzimanje vlasti, ne može se to raditi nakon preuzimanja vlasti. Vlada u sjeni je, po mom mišljenju, najbolja forma za tako nešto. Međutim, ovdje nije bilo riječi o formiranju vlade u sjeni, ali postoji naznaka koja ide k tom cilju - na svakom od tih sastanaka određene stranke su imale vodeću riječ pa su, recimo u segmentu koji se odnosi na gospodarsku strategiju, to imali SDP i HNS. U to smo s naše strane bili uključeni Dragan Kovačević i ja, a s njihove strane Slavko Linić i Branko Grčić. A oko regionalnog se IDS potrudio da pripremi određene materijala. I važno je reći da ni po jednom strateškom pitanju nismo imali nikakav prijepor ni dvojbu koja bi izazivala konflikte. Stvar je sazrela do toga da imamo jasne pozicije.

No, premijerka je na sve to rekla da nema vremena komentirati sastanke oporbe jer mora raditi...?
- To je jedna dosta isforsirana i nategnuta, prejaka izjava. Svatko tko je bio u izvršnoj vlasti zna da ni najljeniji ministar ili premijer ne mogu raditi manje od 16 sati dnevno. Jednostavno, to vam je kao na pokretnoj traci! Dakle, ja uopće ne sumnjam u to da premijerka mora krvavo raditi. Pitanje je samo što su rezultati tog rada? Ako je rezultat skok nezaposlenosti (samo u veljači s 309.000 na 316.000 nezaposlenih) i ako nastavimo tim tempom, onda nam se ne piše dobro.

Kakve bi mjere trebalo odmah poduzeti kako bi se postigle uštede i spriječilo neodgovorno rasipanje državnog novca?
- Objava popisa branitelja, da se vidi tko je tko i tko zaista ima pravo na mirovinu i beneficije. Druga velika stavka je socijalna politika i socijalni budžet, koji je vrlo velik u europskim razmjerima i njegov problem nije da treba dati više. Problem je što taj novac ne dolazi do cilja, a osim toga, masa ljudi koji su na toj “socijalnoj sisi” uopće nema temelja za to. Sve to ljudi jako dobro znaju.

Na koga, konkretno, mislite...?
- Tu mislim na lažno nezaposlene, lažne socijalne slučajeve i slično. Vlada, međutim, nije pokazala spremnost da se uhvati rješavanja ovih problema. Ona je jedino pokazala spremnost da optereti sektor rada kako bi izvršavala sve ove obveze, pa i prema ljudima koji to ni po čemu ne zaslužuju. Zanimljivo je da je, bez obzira na to što je doveo do narastanja proračunskog balona, Ivo Sanader bio jedini koji je u budžetu napravio rez od šest milijardi kuna. U javnosti je danas s razlogom najomraženiji političar u zemlji, ali je činjenica da je ipak imao snage za neki proračunski rez. Nakon toga, svi rebalansi i proračun vlade gđe Kosor samo povećavaju trošak države. Problem je nedostatak hrabrosti za odlučne rezove, a drugi je problem što nema sposobnosti da se prepoznaju strategije, definiraju projekti, odrede ljudi i rokovi koji mogu izvući zemlju iz krize. To je ta razvojna komponenta, a za to ova Vlada nema znanja ni sposobnosti. Mi samo smanjujemo proizvodnju i realni sektor, a povećavamo broj nezaposlenih. Kad dođemo do zida, onda više nećemo imati kud.

Okrutna istina - tonemo sve dublje

S obzirom na takvo stanje, kao sadašnja oporba, kako mislite izići pred birače? Bit ćete bolno iskreni ili što?
- Mislim da sad više nitko u oporbi ni ne pomišlja na bilo kakav drugi pristup. Treba jasno i glasno reći da je zemlja u kolapsu, dovedena do dna padom industrijske proizvodnje, zaduženjem i padom zaposlenosti, te da se to bez bolnih rezova neće riješiti.

Gdje u svemu tome vidite ulogu HNS-a?
- Posebno u gospodarstvu i vanjskim poslovima, a ti sektori su kroz europske fondove i povezani. Sposobna vlada s vizijom i u ovako, nažalost, centraliziranoj zemlji, može pomaknuti stvari naprijed. Tijekom idućih desetak dana javnosti ću predstaviti HNS-ove strateške poluge za izlazak iz krize. Naravno, i Vladi, ako je u stanju nešto od toga realizirati. To se ne može riješiti u godinu i pol, koliko još Vlada ima mandata, ali može se pokušati napraviti barem nešto.

Očekujete li izvanredne izbore?
- Izvanredni izbori nisu naša realnost. S tim da su redovni izbori svi izbori od 1. siječnja pa nadalje. Za to vrijeme će se završiti pregovori o poglavljima, nadam se da će i poglavlja biti zatvorena, a i ući će se u proces ratifikacije. To može kod javnosti dati neki pozitivan poen Vladi i premijerki, dok će na drugoj strani biti sve ove goruće teme pojačane krahom i drugog kruga privatizacije brodogradilišta... Sve to skupa premijerku može potaknuti da iziđe na izbore tijekom 2011., ne čekajući zadnji rok u jesen.

Što mislite o Vladinih 200 eura kredita za kupnju stanova?
- Vlada je iz HNS-ovog modela “POS plus”, koji sam predložio, uzela samo jednu mjeru i pokušava je predstaviti kao rješenje. Možda je i to bolje nego ništa, ali sigurno nije pravo rješenje. Procjenjuje se da na tržištu ima oko 10 tisuća neprodanih stanova i u njima je zarobljeno oko 8 milijardi kuna za gospodarstvo i 1,2 milijarde državi od nenaplaćenog PDV-a. Ovakva parcijalna mjera kakvu Vlada predlaže može se na kraju pokazati i kao štetna. HNS je zato u saborsku proceduru uputio zakonski prijedlog koji omogućava cjelovito rješenje problema tržišta stanova - i za građane i za gospodarstvo i za državu i za banke.

Treba li pustiti strane firme da u Hrvatskoj grade važne objekte po principu javno-privatnog partnerstva?
- Svi investitori, uz uvjet transparentnog ugovaranja, su dobrodošli. Pri tome naše, ionako ograničene, resurse trebamo usmjeravati u projekte koji stvaraju novu vrijednost i otvaraju radna mjesta.

Vesna KLJAJIĆ