Govorila je ostat ću šest mjeseci, ostala četiri godine. Napravila je mnogo na promociji zemlje u inozemstvu, jedna je od najzaslužnijih što je hrvatski turizam vraćen na staze uspjeha. U Hrvatskoj je uglavnom manje cijenjena nego u inozemnim stručnim krugovima, gdje ima status jednog od vodećeg svjetskog stručnjaka s područja turizma.
U protekle četiri godine, Pave Župan-Rusković, ministrica turizma u Račanovom kabinetu, imala je svoje uspone i padove. Radikalne, naravno, jer je Hrvatska poznata po tome da nema sredine. Doživjela je, primjerice, vrhunsku čast kada je predvodila predstavljanje Hrvatske na posljednjem berlinskom sajmu, gdje smo bili zemlja-domaćin otvaranja, ali i teško 'gaženje', kada su je u Saboru nekoliko dana »prali« zbog posredovanja u propaloj prodaji 'Sunčanog Hvara' Slovencima.
 

Ostat će upamćena kao stručna ministrica resora koji je iz godine u godinu bilježio uspjehe. To je bio i glavni razlog što su, istinabog tek pred kraj mandata, političari iz bivše vlasti turizmu priznali vrhunski status.
Sada se, guranjem pod patronat kulture, ili tko zna čega, sve vraća na staro, turizam se ponovno baca u zapećak. S ministricom turizma analizirali smo protekle četiri godine, ali i procijenili što bi se s turističkim sektorom moglo događati u budućnosti.

• Je li vam budući predsjednik Vlade Ivo Sanader ponudio ostanak na funkciji kako su to prenijele jedne dnevne novine?
– Vi novinari uvijek nešto konstruirate i rekonstruirate. Sa Sanaderom sam isključivo razgovarala o turizmu i turističkim problemima, ništa drugo.
 

• Da vam je ponudio tu funkciju biste li ju prihvatili da je uvjet opstanak samostalnog ministarstva?
– Mislim da sam bila sasvim jasna, ja sam jednom napravila grešku kada sam rekla da ću ostati šest mjeseci, a ostala sam četiri godine. Tada sam izjavila da ću ostati pola godine, jer nisam imala namjeru ostajati u Zagrebu. Nisam to mjesto prihvatila zato što sam to htjela, već nakon silnih uvjeravanja sa strane i sa željom da pomognem turizmu.
Ni dandanas nije mi svejedno što će sa sektorom biti sutra. S premijerom Račanom tada sam dogovorila da ću na ovome mjestu ostati dok ne nađemo adekvatnu zamjenu, no kako nisam osoba koja posao ostavlja napola dogotovljen, htjela sam završiti ono najosnovnije.

• Ostavljate li posao nedovršen?
– Ni slučajno, turizam se vratio tu nema dileme: Hrvatska je vani hit destinacija. Ostaju, međutim, neke neriješene stvari u zemlji, ali ne zato što to nismo htjeli ili mogli riješiti, nego zato što smo u tome bili spriječeni.

• Ali činjenica je da neke stvari ostavljate napola riješene?
– Koje?

• Pa recimo privatizaciju.
– Privatizacija nije ni počela, odnosno ono što se napravilo najvećim dijelom je promašaj. Ali tu je Ministarstvo turizma bilo marginalizirano. Mi, recimo, damo jedan prijedlog, a donese se sasvim druga odluka. Ministarstvo turizma uopće nije imalo utjecaj na privatizaciju. Nas se pitalo iz formalnih razloga, a zapravo se odlučivalo drugačije. Sada je nova konstelacija snaga i možda se te stvari promijene na bolje. No da zaključim - mislim da sam svoj zadatak u potpunosti obavila jer se turizam vratio na međunarodnu scenu, a to nam je bio glavni cilj. Iskreno rečeno, na početku mandata bila sam uvjerena da će vraćanje turizma na međunarodnu scenu biti teži posao, a rješavanje unutardržavnih problema lakši, a ispalo je obrnuto.

• Ivo Sanader vam je rekao da je svjestan važnosti turizma za državu, ali vam resor ipak spaja s kulturom. Ima li to logike?
– Gospodinu Sanaderu sam predložila da razgovaramo o važnosti turizma na što me odmah upozorio da o tome ne treba razgovarati, da je on toga svjestan, što mi je bilo drago čuti. Međutim, nakon toga mi je priopćio da je odlučeno da se reducira broj ministarstava na četrnaest, a da, kako god kombinirali, ne postoji mogućnost opstanka samostalnog Ministarstva turizma. Ja sam mu svoj stav - da je optimalno rješenje opstanak samostalnog ministarstva - rekla jasno i glasno, i moja je savjest čista. Ali ne mogu ja njemu zapovijedati, na budućoj je vladi da kreira buduću politiku države. Činjenica je da je spajanje s kulturom bolje od spajanja s poljoprivredom. Od dva zla biram manje.

• Jesu li izborni pobjednici nespremni dobili vlast jer, recimo, turizam prvo spajaju s poljoprivredom, pa s kulturom, sutra možda već s nekim trećim?
– Očito je da oni u aktualnoj ekipi nemaju stručnjaka za turizam. Dok sam s njima razgovarala bilo je jasno da nemaju kadrovsko rješenje za ovaj sektor.

• Traže li stručnjake?
– Pokušala sam im reći da ako na čelu ministarstva nemaju pravog čovjeka onda nema svrhe ni to ministarstvo. Najvažnije je da na čelu te institucije bude čovjek iz struke. Ivo Sanader je to prihvatio rekavši da drugačije nisu ni mislili. I što je važnije, rekao mi je da ako se dogodi da na čelu novog ministarstva bude čovjek iz kulture, ili ne znam čega, da će pustiti da čovjek koji će biti zadužen za turizam radi samostalno.

• Čini nam se da HDZ ima drugačiji odnos prema turizmu od bivših vlasti?
– To se nameće kao logičan zaključak kada čovjek analizira razdoblje kada je HDZ bio vodeća snaga, dakle do 2000. godine. Do tada nisu napravili ništa da se turizmu pomogne i da se on osovi na noge. Rat je učinio svoje i ovoj struci ali i svima ostalima - i poljoprivredi i industriji, cijeloj Hrvatskoj. Ali turizmu se naknadno, bez nadoknada, nisu smjele dogoditi banke, izbjeglice, prognanici i slično. Napravljena je velika dodatna šteta. Tadašnja vlast mogla je mnogo toga spriječiti, tim više što su tada sve banke bile isključivo u vlasništvu države. Do 2000. moglo se mnogo toga napraviti da se turizam dodatno ne uništava. I dandanas snosimo posljedice iz tih vremena.

• Što bi istaknuli kao najveći uspjeh Ministarstva u protekle četiri godine?
– Možda drugima to neće izgledati tako, ali meni je najvažnije kada se sjetim kakav je Hrvatska imala image prije četiri godine, a kakav ima danas. Ta je promjena prije svega zasluga turizma. Država je najviše dobila na promociji posredovanjem našeg sektora. Jer, recimo, kada naš premijer ili predsjednik odu nekamo u inozemstvo u tamošnjim medijima osvanu jedan ili dva članka. Nema veze je li riječ o hrvatskim ili državnicima iz neke druge zemlje, to je jednostavno tako. No kada mi organiziramo neku presicu, sutradan imate desetak tekstova u različitim novinama ili časopisima. Hoću reći da se kroz turizam mnogo brže i lakše šire vijesti. Činjenica je, nadalje, da smo postali hit destinacija i da je potražnja za Hrvatskom u ovom trenutku mnogo veća od onoga što možemo ponuditi inozemnom tržištu. Istovremeno imamo iste cijene kao konkurencija, ali i bitno manje hotela s četiri i pet zvjezdica. Dakle kada rezimirate da je s lošijom ponudom smještaja i s istim cijenama kao konkurencija Hrvatska hit destinacija, to onda govori samo za sebe. Tu se vidi naš uspjeh.

• Slažete li se da eventualni ulazak Hrvatske u EU ponajprije treba zahvaliti turizmu?
– Kada gledate sve izvještaje stranih institucija vezane uz Hrvatsku - od MMF-a, Svjetske banke i slično - turizam je svugdje apostrofiran kao grana broj jedan. To je činjenica koju cijeli svijet bolje prepoznaje nego mi sami.

• Što će vam ostati u sjećanju da ste željeli a niste napraviti u ministarskom mandatu?
– Osnovna je privatizacija, ona je preduvjet za sve ostalo. Ako nemate kvalitetne smještajne objekte onda teško možemo govoriti o nekakvoj nadogradnji. Za privatizaciju je bilo vremena, ali su je spriječili neki drugi interesi. Politika je potpuno nestručno zaustavila mnoge stvari, a najnegativnija je posljedica toga stvaranje raspoloženja kako nama privatizacija ne treba.

• Vi ste za to da se politika u potpunosti odmakne od turizma ?
– To je glavni preduvjet razvoja, čak uvjet opstanka.

• Mislite li da je to realno u ovoj državi, bez obzira na to koja opcija bila na vlasti?
– Nisam sigurna, sve sam manje optimistična.

• Što biste preporučili svom nasljedniku na čelu resora?
– Da se, prije svega, primi privatizacije. I budućeg sam premijera zamolila da privatizaciji pokloni najveću pažnju i da je po mogućnosti, kada je turizam u pitanju, prepusti struci. Problem je i što je politika zaustavila paket turističkih zakona. Političari su se bojali da naš prijedlog turističke regionalizacije ne bude prva stepenica administrativne regionalizacije što je potpuna glupost. Isto tako, moj bi se nasljednik trebao skoncentrirati i na turistički razvoj u unutrašnjosti zemlje.

• Postoji li mogućnost da se zbog minoriziranja struke turizam uskoro vrati na razinu iz 1999. godine?
– Joj, o tome ne želim ni razmišljati, to bi bio zločin.

• Imate li osjećaj da u predizbornoj kampanji Ivica Račan nije dovoljno tipovao na turistički uspjeh, cestogradnju i slično i da je izborima prišao preležerno?
– Imam osjećaj da je tako. No da se razumijemo, ceste su isto što i turizam. Kada bi Hrvatska, da nema turizma, gradila ceste za četiri milijuna stanovnika? Nitko nam ne bi dao ni kune kredita. Ceste se grade zato jer nam je samo ove godine došlo 42 milijuna stranaca.

• Kako komentirate gubitak sudskog spora s Hrvatskim nogometnim savezom. Riječ je o ugovoru koji je potpisao vaš prethodnik Ivan Herak, po kojem je Ministarstvo turizma enormnim novcem trebalo sponzorirati HNS?
– Ništa službeno nismo dobili, ali svima je jasno da Herak nije smio potpisati takav ugovor.

• Odlazite li zadovoljni?
– U potpunosti, sretna što je svemu kraj. Vraćam se i ostajem u Dubrovniku.
Davor Verković