Doc. dr. Dragan Primorac, novi je Ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Po prvi je puta ministarstvo objedinilo tri važna segmenta društva, koje isto tako po prvi puta vodi čovjek kojemu su tek 38 godina. I ako je suditi po njegovoj izuzetnoj biografiji u kojoj se između ostaloga ovjenčao i laskavim priznanjem - nagradom za životno djelo, koje mu je uručilo Sveučilište New Haven, od dr. Primorca se uistinu mogu očekivati čuda. Teško je i nabrojiti sve funkcije, počasti i djelatnosti kojima se bavio u svom kratkom životu. No valja svakako navesti barem neke od njih.
 

Redovni je član Američke Akademije za sudsku medicinu i Američkog društva za humanu genetiku, savjetnik je pri Američkoj fondaciji za medicinsku genetiku, član je znanstvenog odbora Instituta za forenzičke znanosti Henry Lee u New Havenu, član je također i Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatske udruge osteogenesis imperfekta i Hrvatske udruge leukemije i limfomi. Jedan je od utemeljitelja analize DNK u forenzičkoj medicini u Hrvatskoj, suosnivač Laboratorija za kliničku i sudsku genetiku KB Split, autor je genetičkih istraživanja koji su doveli do novih spoznaja o podrijetlu Hrvata. Od 2000. do 2002. godine glavni je koordinator međunarodnog projekta u koji je uključeno šest europskih država s ciljem testiranja novih sustava u svrhu identifikacije osoba koristeći metode molekularne medicine.

Docent je na Katedri za medicinsku dijagnostiku Medicinskog fakulteta u Splitu te docent na Katedri za medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju Medicinskog fakulteta u Osijeku. Autor je 48 znanstvenih radova, autor ili koautor u pisanju 5 knjiga i urednik knjige Primjena analize DNK u sudskoj medicini i Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi, itd. Ne mogu se nabrojati sva područja na kojima dr. Primorac radi.
Iako smo se više puta sreli do sad, ipak me uspio iznenaditi dolaskom na razgovor u Vjesnik. Nadam se da će takva suradnja s medijima postati običaj i budućih ministara znanosti.
 

• Tek ste preuzeli Ministarstvo koje će, po prvi puta od kad Hrvatska postoji kao država, objedinjavati tri važna segmenta, znanost, obrazovanje i sport. Kako predviđate da će taj posao teći?
– Koliko znam, ova ideja postoji i od ranije u Hrvatskoj. Na meni kao na novom ministru je da ta tri segmenta ujedinim što kvalitetnije. Možda kod nekih postoji malo straha oko toga kako ujediniti zapravo tri strateška segmenta za državu, no to je jedan od modela koji već postoji i u inozemstvu. Danas, primjerice, Slovenija već ima tako organizirano ministarstvo, a neke druge države se organiziraju na sličnom principu npr. Izrael koji ima Ministarstvo znanosti, kulture i športa.
Važno je reći da je obrazovanje zapravo uvijek kaskalo za razvojem znanosti, i možda je upravo ovo odličan način da to promjenimo i dopunimo. Sport kao ogromno područje s kojim se do sada nedovoljno bavilo, mislimo organizirati na nekoliko razina, kako na nivou razvitka amaterskog sporta koji će voditi u profesionalizam tako i onog bazičnog, dakle da se od najranijieg djetinjstva ljudi počnu baviti sportom i motivirati sebe i okolinu. Način rada ovog ministarstva osigurat će paralelan i ravnopravan razvoj sva tri navedena područja.

• To znači da ćete morati izmjeniti i kadrovsku strukturu. Naime netko će morati brinuti o pojedinim resorima unutar jednog ministarstva
– Točno i tu je jedna novost, a to je uvođenje institucije državnog tajnika ministarstava, tako da zamjenik ministra više neće postojati kao funkcija. Iza njega će biti pomoćnici i brojni operativci koje će riješavati dnevnu problematiku. Ja sam u utorak obišao dosadašnja ministarstva koja se objedinjavaju u jedno i imao sam korisne razgovore s dosadašnjim ministrima Flegom i Strugarom. Dobio sam i vrlo korisne informacije, ali taj proces analize onoga što je do sad u tim ministarstvima učinjeno će trajati jedno vrijeme, i ja sam navedene kolege zamolio za otvorenost i pomoć u razdoblju koje slijedi, a oni su to i obećali. Odgovornost je svih nas da Ministarstvo ovu prijelaznu fazu prođe što bezbolnije. Jedini cilj svih nas je dobrobit države, i naroda koji od svih nas očekuje maksimum u područjima kroz koja djelujemo.

• Kako ste uopće prihvatili položaj Ministra. Ako se ne varam, jedini ste nestranački ministar u novoj vladi?
– Ovu sam funkciju prihvatio jer sam prije toga bio dobro upoznat s vizijama i idejama koje premijer Ivo Sanader ima, povjerovao sam u te ideje i njemu osobno i potom bio upoznat sa sastavom ove nove vlade. Prepoznao sam da su to ljudi koji imaju snagu i znanja da pokrenu Hrvatsku. Jednostavno rečeno u tim trenucima postanete svjesni da se nešto novo treba napraviti za ljude ove države. Mislim da mogu pomoći u segmentu znanosti koje dosta dobro poznam, potom u segmentu sporta kojim se bavim cijeli život, a u drugim segmentima koje djelomično poznajem, bit ću slobodan da si odaberem suradnike i ljude iz struke iz cijele države, a ako je potrebno i iz inozemstva.

• Možete li već sada nekog najaviti?
– Trenutno slažem križaljku s ljudima koji su stručni u pogledu sektora obrazovanja i školstva. Pri provođenju tog nauma, etablirat ću kvalitetno ministarstvo, vodit ću se kriterijem da izabirem ljude koji znaju struku i koji imaju iskustvo na poslovima na kojima će raditi.
Od ranije znate da sam osoba koji je sve svoje projekte izveo do kraja, i ovoga puta ću učiniti sve što mogu da pridonesem državi u onim oblastima za koja sam zadužen.

• Vaš je poznati moto - red, rad i disciplina. Općenito, Vaš životni odnosno radni put izgleda poput američke bajke...
– Red, rad i disciplina zaista su formula za uspjeh. Čovjek se može roditi s određenim predispozicijama i talentima, no ako ti talenti i znanje ne budu pravilno usmjereni, onda ništa od svega toga. U uređenim sustavima kao primjerice SAD-u gdje sam se školovao, osigurani su takvi uvjeti rada, drugim rječima postoji minimalan gubitak energije izvan posla.
Moj je cijeli život bio tako organiziran da se točno znalo koliko se uči, koliko se radi, a koliko se zabavlja. Dakle ako čovjek maksimalno racionalizira svoje vrijeme, onda je minimalan broj rupa i šanse su maksimalne da će vrijeme provedeno u radu rezultirati rezultatima. Vjerujem da je i ovaj projekt vođenja Ministarstva izvediv, ali na naravno, na bitno višem nivou nego što sam do sada radio. Isto tako vjerujem da će mi moje dosadašnje iskustvo u domovini i inozemstvu pomoći u radu.

• Imate nevjerojatnu biografiju. S 37 godina ste dobili nagradu za životno dijelo američkog Univerziteta New Haven.
– Kad su mi dodijeljivali tu veliku nagradu, pitao sam dekana zna li možda nešto o mom zdravlju što ja ne znam, (šalim se) kad mi u mojim godinama uručuje nagradu za životno djelo. To je iznimna čast, posebice u SAD-u jer sam nagradu dobio od ljudi koji predstavljaju sam vrh struke.
Sve to otvara i brojne druge mogućnosti. Tako npr. dva dana prije mog imenovanja za ministra dobio sam rješenje da sam postao stalnim članom odbora jednog od najznačajnijih Instituta za forenzičke znanosti Dr. Hanry C. Lee u SAD-u.

• Jedan ste od utemeljitelja analize DNK u forenzičkoj medicini u Hrvatskoj i suosnivač Laboratorija za kliničku i sudsku genetiku KB Split. Ali najpoznatiji ste postali tijekom identifikacije žrtava Domovinskog rata, metodom DNK analize
– To govori prije svega o tome da kad se na znanju utemeljene vizije postave sve je izvedivo. Proces identifikacije žrtava Domovinskog rata, potpomognut od strane brojnih udruga rodbine nestalih i poginulih hrvatskih branitelja i civila je od početka bio jako dobro definiran u svim segmentima. Isto tako važno je reći da su hrvatski forenzičari svih struka zaista pokazali da u ovom segmentu medicine pripadaju samom svjetskom vrhu.
Danas u sklopu Vladinog ureda za zatočene i nestale imate odlično organizirana tri forenzička DNK-a laboratorija, one u Zagrebu, Osijeku i Splitu koji odlično surađuju, a sve u cilju da se što prije dovrši ovaj za državu strateški važan projekt. Iznimno sam ponosan što smo ja i moj tim od početka bili jedan kotačić u ovom važnom projektu.

• Hoćete li izmjeniti sustav financiranja znanosti, odnosno boriti se za veća sredstva za znanost. Što je sa izvaninstitucionalnim financiranjem znanosti, što je već provjeren model u inozemstvu?
– Nekoliko je modela kako pomoći znanosti da se dodatno financira. Dobit ću paket analiza iz SAD-a i gledati kako je moguće neke od ideja implementirati u naš sustav.
No, treba biti mudar, jer modeli u drugim zemljama nužno ne trebaju odgovarati našim potrebama, međutim sve najbolje iz drugih sustava se treba prenijeti bez predrasuda.

• Kojim ćete se kriterijima voditi pri odlučivanju koje projekte financirati a koje ne? Što je sa tzv. centrima izvrsnosti?
– U Hrvatskoj je nemoguće postići da se financira stotine razno-raznih projekata paralelno, koji jedni s drugima nemaju nikakove veze. Druge su države napravile konsenzuse i one to prate. Moja je želja da znanost u ovoj državi dobije onu važnost koja joj pripada. I sŕm sam kao znanstvenik tražio svoju ulogu u Hrvatskoj, da mogu dobiti novac i raditi u što vjerujem. Ono što će nam pomoći da te gabarite razjasnimo je sustav kvalitetnih recenzija, sustav prepoznavanja ljudi koji su već realizirali svoje projekte, dokazali se u tome.
 

Centar izvrsnosti traži i zahtjeva takove preduvijete. Onda bi to bile male jezgre koje će se širiti i nametati pravila ponašanja u svojoj sredini. Hrvatska ima puno veće šanse brzo napredovati ako ima kvalitetne ljude, jer uređaji se mogu kupiti, a za kvalitetnu edukaciju kadra trebaju godine. Primjerice u molekularnoj biologiji, obrazovanje jednog takovog stručnjaka traje 10-tak godina. I kad se nakon tog vremena koje je proveo, primjerice, u inozemstvu još ne može afirmirati u državi i dobiti određene projekte, postaje frustrirani i vraća se tamo gdje je školovan te za Hrvatsku postaje izgubljen. Svakako bih, kao ministar, želio prepoznati te ključne ljude u Hrvatskoj, pomoći im da se maksimalno razviju upravo u Hrvatskoj.

• Akademik Miroslav Radman, vladin savjetnik za znanost, rekao je jednu zanimljivu tezu, da se vani novac daje uspješnima, i samo onima koji donose uspjeh. Kako ćete Vi to pokušati riješiti?
– Kroz tu rečenicu najbolje je oslikao stanje u uređenim društvima. Zbog našeg realnog stanja, za koje su najmanje krivi znanstvenici, promjene ćemo uvoditi sustavno i temeljito, no u tome ćemo tražiti konsensus svih onih koji žele dobro zemlji.

• Kako ćete riješiti financiranje sporta i ulaganje u njega. Nitko se sustavno zapravo do sad nije bavio sportom na razini Ministarstva. Imate li već sad neka imena koja će Vam u tome pomoći?
– Ovih dana, tijekom rada Sabora i formiranja Vlade uvjerio sam se da u Hrvatskoj postoje ljudi koji ne samo da su izvrsni sportaši već imaju i određene vizije za razvoj hrvatskog sporta kao primjerice gospoda Červar, Bukić, Arapović, veliki sportaši koji mogu pomoći sustavu.

• S obzirom da ste i sam sportaš, osnivač i predsjednik taekwon-do kluba u Splitu još od 1997. godine, kolika je po Vama važnost sporta za jednu državu?
– Kao sportaš naučio sam se disciplini i samoodricanju. Kroz sport sam upoznao i predivne ljude koji su jako puno toga žrtvovali kako bi uspjeli. Vlastitim su primjerom djelovali na mlade. Kroz klub koji sam osnovao prošlo je tisuće mladih ljudi kojima je sport zauvijek promjenio život na bolje. Ako pogledate kolika je energija u cijelosti sadržana oko sporta jasno je da se on ne smije prepustiti slučaju, a niti pojedinačnim interesima
Lidia Černi