savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1684&mesic-vlada-mora-provesti-detudmanizaciju=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1684&mesic-vlada-mora-provesti-detudmanizaciju=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1684&mesic-vlada-mora-provesti-detudmanizaciju=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1684&mesic-vlada-mora-provesti-detudmanizaciju=

Stjepan  Mesić

../intervjui/intervjui.php?osoba=312&stjepan-mesic

Mesić Stjepan
Datum:
31.12.2003
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 30. prosinca – Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić očekuje da će s HDZ-ovom vladom dobro surađivati i da će se novi premijer Ivo Sanader pridržavati svih preuzetih međunarodnih obveza, uključujući i suradnju s Haagom. Generala Antu Gotovinu lakše će izručiti on negoli je to mogao njegov prethodnik Ivica Račan kojemu bi građani, da je izručio ijednog Hrvata, »prišili titulu komunjare, Jugoslavena pa i četnika«, kaže Predsjednik. Među ostalim, Sanaderova vlada mora provesti detuđmanizaciju Hrvatske želi li opstati, rekao je Mesić razgovarajući za novogodišnje dvobroje s novinarima Vjesnika, Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Novog lista, Slobodne Dalmacije i Glasa Istre.


• HDZ je neslužbenim kanalima već izrazio želju za smjenom veleposlanika u Izraelu, Rusiji, SAD-u. Za to je potreban vaš supotpis. Hoćete li to odobriti ili ćete čekati da im istekne mandat?
– Prema ustavnoj odredbi, predsjednik s vladom sukreira vanjsku politiku. Jasno je da zajedno odlučujemo i o onima koji kreiraju našu vanjsku politiku u diplomatskim predstavništvima. Postoji procedura imenovanja i povlačenja veleposlanika, a nema demokracije bez poštivanja procedure. U tom smislu očekujem suradnju s premijerom i ministrom vanjskih poslova. Ako ćemo poštivati proceduru, bit će sve u redu.
Prilikom imenovanja veleposlanika duga je procedura, puno toga treba provesti od prijedloga do mog potpisa, a prijedlog treba razmotriti i saborski Odbor za vanjsku politiku. Nakon svega čeka se agreman države u koju ide veleposlanik i tek kad dobijemo suglasnost, predaju se vjerodajnice. To dosta dugo traje, što će reći da nije netko otišao za veleposlanika zato što se netko toga sjetio u vrijeme izbora ili neposredno prije izbora i u tom smislu očekujem razgovore s Vladom. Jer, imenovanje nije pokušaj da se uhljebe neki kadrovi nego procedura koja se dugo provodi. No, ako netko ne zadovoljava na tom poslu, bez obzira kad je imenovan, uvijek ga možemo povući.
 


Postoji procedura imenovanja i povlačenja veleposlanika, a nema demokracije bez poštivanja procedure
  Sanader je dobro učinio što je rekao da će poštivati međunarodno preuzete obveze i da će se zalagati za provođenje zakona
  Karakteristika Tuđmanova vremena bila je selektivna primjena zakona, a to više ne možemo prihvatiti
 Nova vlada će dobiti priliku provesti obećano tek pri sastavljanju novog proračuna, za godinu dana, a dotad će se nalaziti opravdanja zašto se ne mogu ispuniti neka obećanja
  Politika u vojsku ne može
  Tvrdim da Gotovina nije dostupan hrvatskim vlastima i da one ne znaju gdje je i zato pitanje Gotovine ne bi smjelo biti pitanje zbog kojeg bi Hrvatska imala bilo kakvu štetu, kaže Stjepan Mesić

• Vanjski poslovi su samo dio vaših odnosa s Vladom i premijerom. Što bi moglo biti najspornije? Rekli ste da trebaju ispuniti predizborna obećanja, a već ovih dana Sanader izjavljuje da se neke stvari neće moći ispuniti u prvoj godini, a neke ni u četiri godine mandata.
– Taj odgovor bi mogao dati premijer Sanader. Ali ja smatram da se trebaju ispuniti obećanja iz kampanje, a dinamiku Vlada tek treba ustvrditi. Sad će se samo moći reći kojim planom se obećanja mogu ispuniti, nešto je moguće prije, nešto poslije, no treba reći kako će se to ostvarivati i kada.


• Što je, prema vašem mišljenju, Ivo Sanader dobro učinio?
– Vlada još nije zagrizla u jabuku koja se zove rad Vlade. No, ono što je Sanader dobro učinio je to što je rekao da će poštivati međunarodno preuzete obveze i da će se zalagati za provođenje zakona. Time se odredio i kao legalist i kao legitimist i mislim da je to najvažnije za njegove buduće poteze.


• Izjavio je i da će s vama bolje surađivati negoli je to bilo s prošlom koalicijskom vladom?
– U tome bih ga samo podržao.


• Ima li to veze s tim što ste nekad bili u HDZ-u?
– Ne, s politikom HDZ-a sam se rastao zbog pretvorbe društvenog vlasništva i pitanja Bosne i Hercegovine. U sadašnjem HDZ-u, u kojemu nema mnogo onih koji su se sa mnom sukobljavali, su realni političari koji sad procjenjuju da se BiH ne može podijeliti. A one koji su priželjkivali podjelu BiH vrijeme je demantiralo i nema nijednog razloga da inzistiraju na promašenoj politici. I zato će naša suradnja biti moguća. Bio sam u svojevrsnoj kohabitaciji s dijelom bivše koalicije, jer nisam baš došao na ovo mjesto voljom najjače stranke i bilo je poteškoća u našoj suradnji. Bio sam prije svega protiv formiranja koordinacija, jer je to štetilo radu vlade. Vlada mora provesti program usvojen u Saboru. Vlada je ta koja vlada, a loše je bilo što su se rješenja problema koja se nisu mogla naći u vladi tražila na koordinacijama s predsjednicima stranaka. Bio sam protiv takvog načina rada u kojemu nitko ne preuzima odgovornost. No, Sanaderu će biti lakše jer on neće imati koordinacije, ali mu u Saboru neće biti lako. Nadam se dobrim raspravama koje će pomoći Vladi da donese dobre odluke.


• Jedan od zadataka Račanove vlade bila je detuđmanizacija Hrvatske i prema općim ocjenama to nije uspješno provedeno. Kako to može i treba li to provoditi nova vlada?
– Nova vlada će taj posao morati provesti želi li opstati. Karakteristika vremena predsjednika Tuđmana bila je selektivna primjena zakona, a to više ne možemo prihvatiti. Ljudima se sudilo za kojekakve zločine da bi se potom brzo našli na slobodi. Za najteže zločine su bili oslobođeni, čak ponovno činili krivična djela. Znamo i kako se provodila pretvorba kojom je društveno vlasništvo trebalo dobiti vlasnika. Pretvorba je trebala, tragom nastanka kapitala, doći do titulara vlasništva, a napravljena je cijela filozofija. Imali smo sve pretpostavke za rješavanje problema privatizacije, ali se išlo na to da se izmisli 200 bogatih obitelji i kupovali su stotine poduzeća oni koji nemaju novca. Jedini uvjet je bio da nemaju novca da bi mogli kupovati i taj su uvjet ispunjavali. Afere koje je trebalo riješiti su u ladicama i jasno je da to nije smjelo dočekati današnji dan.


Ivici Račanu se predbacuje da se nije usudio otvoriti te afere čiji repovi sežu iz devedesetih, iz doba HDZ-a. Može li Ivo Sanader kao premijer imati dovoljno petlje u odnosu na svoju stranku i birače i napraviti ono za što Račan nije bio do kraja sposoban?
– On to može uz jedan uvjet: da na glavnim pravcima dobije konsenzus u Saboru, jasno ne sa svim strankama, ali s relevantnim snagama u Saboru treba mu konsenzus pa se mnoga pitanja mogu riješiti.


• Kako gledate Sanaderovu najavu smanjenja PDV-a koje, prema većini tumačenja, neće koristiti građanima, a oštetit će ionako prenapregnuti proračun?
– To je pitanje za one koji moraju kreirati državni proračun. Ako je točan podatak da smanjenje PDV-a s 22 na 20 posto odnosi tri milijarde kuna, autori moraju tražiti gdje smoći ta sredstva. Oporezivanjem velike imovine, čega mi imamo, reguliranjem tržišta isključenjem sivog tržišta... Negdje se moraju naći ta sredstva.


Ivo Sanader je prije izbora dao velika obećanja. Obećao je smanjenje PDV-a, a s druge strane poskupljuje kruh, najavljeno je 30-postotno povećanje osiguranja vozila... Nije li to demagogija - dva posto ćemo smanjiti PDV, ali ćemo opteretiti građane drugim poskupljenjima?
– Vlada će imati opravdanje, jer ovaj je proračun složen uz instumentarij koji je dala prošla vlada. Nova vlada će dobiti priliku provesti obećano tek pri sastavljanju novog državnog proračuna. I to dolazi tek za godinu dana, a dotad će se nalaziti opravdanja zašto se ne mogu ispuniti neka izborna obećanja.
Međutim, ono na čemu je i prethodna vlada trebala više inzistirati je motiviranje za dolazak kapitala i tehnologije u Hrvatsku. Jedna od mogućnosti za to je regulativa, otvaranje slobodnih zona kojima bi se povećala zaposlenost. Da bi bio veći motiv za ulazak kapitala u Hrvatsku, moramo imati privlačniji zakon o slobodnim zonama.


• Hoće li novi ministar obrane, koji javno kaže da je za sve zahvalan Branimiru Glavašu, nastaviti s reformama u vojsci? Jeste li se s njim sreli kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga?
– Sreo sam se s novim ministrom i premijerom zajedno, razgovarali smo o vojsci i mislim da nesporazuma neće biti. Politika u vojsku ne može i to je definirano. Vojska je tijelo uprave koje ima i oružje, za razliku od drugih tijela uprave. Zadaće vojske su Ustavom određene i ona ih besprijekorno ispunjava. U tom smislu neće biti nesporazuma s novim ministrom. A u to tko je zaslužan da on uđe u Sabor ne bih se upuštao, meni je važno da provodi koncepciju hrvatske obrane i da za to budu osigurana sredstva, da dovršimo preustroj HV-a prema standardima NATO-pakta.


• A što učiniti sa Stipom Čačijom, Sanaderovim osobnim osiguranjem? Može li on kao vojna osoba biti u premijerovu civilnom osiguranju?
– Dvaput sam ga sreo i svaki put s gospodinom Sanaderom. Koliko sam shvatio, on je bio njegovo tjelesno osiguranje i ranije i rekao sam da kao vojnik ne može biti civilno osiguranje. Mora se opredijeliti za jedno ili za drugo, a ako se sam ne opredijeli, opredijelit će se vojska.


• Pretučeni su radnici Valpova koji su htjeli ući u pogon. Kako to komentirate?
– Smatram da je to barbarizam za najveću osudu. Građani imaju pravo izražavati svoje mišljenje, pa i građanskim neposluhom, ali nitko ih nema pravo zbog toga tući.


• Za sljedeću godinu najavljen je niz vaših putovanja. Čuju se i prigovori, poput onog Ševka Omerbašića, da se od velikih najava gospodarske suradnje s Libijom nije bogzna što ostvarilo. Mislite li da je vaš trud otvaranja vrata novim tržištima adekvatno nagrađen gospodarskim uspjesima?
– Uvijek na putovanja vodim predstavnike dijela hrvatske privrede koji direktno mogu sklapati poslove s tržištima zemalja u koje idem i tako pomoći našoj privredi. Pitanje je koliko je privreda agresivna kad se politički otvori tržište. Predstavnici naše privrede moraju biti agresivniji, na njima je da ponude naše usluge i robe. Važno je i pitanje liberalizacije viznog režima, jer zašto sklapati poslove tamo gdje se viza čeka tri mjeseca?


• Vladu će dočekati i problemi sa Slovenijom. Nije li sad vrijeme za međunarodnu arbitražu barem zbog Pirana?
– Smatram da je sad sazrelo vrijeme da se ide na arbitražu, jer su se dvije strane ukopale. Slovenci tvrde da je za njih onaj paraf proizveo pravne učinke, no dok parlament nije rekao svoje, pravnog učinka nema.


• Kako bi eventualna nesuradnja s Haagom i nove optužnice utjecali na hrvatsku kandidaturu za EU?
– Tvrdim, i nitko me još nije razuvjerio, da general Ante Gotovina nije dostupan hrvatskim vlastima i da one ne znaju gdje je. I zato pitanje Gotovine ne bi smjelo biti pitanje zbog kojeg bi Hrvatska imala bilo kakvu štetu. Glavna haaška tužiteljica to ne vjeruje, ali nije dala nijedan argument koji bi to demantirao. Sve što se navelo je provjereno i utvrđeno je da je riječ samo o indicijama bez dokaza. A što se tiče drugih optužnica, smatram da će vlast postupiti u skladu s međunarodno preuzetim obvezama.


• Najavili ste da ćete se kandidirati za predsjednika i na sljedećim izborima. Očekujete li pobjedu? Kad bi mogli biti izbori?
– Pobjedu dakako očekujem ako se već kandidiram. Neke novine me podržavaju, neke idu s podvalama, vidjet ćemo... Vidjet ćemo i kad će biti izbori, imamo za to još godinu dana i teško je sad znati što će biti i tko će se kandidirati. Trebalo bi donijeti zakon o financiranju kampanje i za parlamentarne i za predsjedničke izbore. Jedini sam ja pozvao reviziju da provjeri financiranje moje kampanje, dvaput je bila i sve je čisto, a mene se svejedno prozivalo tko mi je financirao kampanju.


• Čemu se možemo nadati u 2004. godini? Hoće li pasti standard građana?
– Smatram da će se glavni projekti koje je Hrvatska započela nastaviti. Naša stambena izgradnja pokreće 27 industrija. Dakle, treba pojačati stambenu izgradnju, nastaviti gradnju prometnica, infrastrukturnih objekata i to će biti motiv za dolazak u Hrvatsku i angažiranje kapitala u Hrvatskoj. Ako to napravimo, siguran sam da će doći i do povećanja bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, povećanja zaposlenosti pa ćemo imati i socijalni mir.


• Zašto je HDZ došao na vlast? Koliko su na to utjecali ekonomski, a koliko ideološki razlozi?
– Mislim da je koalicija vodila dosta neprepoznatljivu i premalo agresivnu izbornu kampanju. Mislili su da je dovoljno što su napravljene ceste, pokrenuta stambena izgradnja, orijentacija prema Europi, što smo izjednačili građane pred zakonom... Mislili su da će to biti dovoljno za dobar izborni rezultat. Iznosili su statističke podatke o inflaciji, bruto domaćem proizvodu, stopi rasta...
Očito su bili uvjereni da je to dovoljno. Ali, kako smo vidjeli, nije bilo dovoljno. Jer to što Hrvatska ima 6000 dolara po glavi stanovnika za onoga bez posla ne znači ništa, kao ni za onoga koji ima malu mirovinu.
Čak ih to i više ljuti. Statistički podaci mogu samo ojaditi one kojima su djeca završila školu, a nemaju posla. S druge strane, HDZ je pošao od socijalnog momenta, nudio je promjene u smislu poboljšanja životnog standarda građana, ispravljanja nepravdi, funkcioniranja pravne države. Bio je prihvatljiviji građanima, kao što su to izbori i pokazali.

Vlada će i haaški posao svladati bez velikih poteškoća


• Najavljuju se nove optužnice iz Haaga. Može li to ugroziti Sanaderovu vladu?
Franjo Tuđman je izručio 13 ili 15 Hrvata i njegova pozicija time nije bila ugrožena. Opravdanje je bilo: »Drukčije se nije moglo«. Da je Ivica Račan bilo koga izručio bio bi komunjara, Jugoslaven pa možda i četnik. Međutim, ova vlada će i taj posao moći svladati bez velikih poteškoća.

 

Jednom penzioner, uvijek penzioner


• HDZ je najavio da će u vojni sustav vratiti generale koje ste umirovili. Jeste li u razgovorima s novim ministrom ili premijerom osjetili da bi takvo što pokušali, ili je to bio predizborni trik?
– Čuo sam ja dosta izjava u predizbornoj kampanji, ali znate, jednom penzioner, uvijek penzioner.

 

Mi bismo htjeli naftu, a da drugi imaju naftovod


• Godine 2004. počet će se realizirati projekt Družbe Adrije. Smatrate li da su ekonomski dometi tog projekta premali u odnosu na goleme ekološke i ekonomske rizike koje nosi?

– Najavili su mi se zagovornici odustajanja od projekta Družbe Adrije. No, bez tog energenta teško je zamisliti privredu. A opet, ako naftovod neće ići preko Hrvatske, ići će kroz neke druge zemlje i opet kroz Jadran. Ako je tako, tankeri će opet ići kroz naš dio Jadrana i mi ga moramo štititi u skladu s propisima – da ne mogu ploviti tankeri stariji od 20 godina, da moraju imati dvostruko dno... To je pitanje zaštite za koju se i ja zalažem, za to sam da budemo zaštićeni i u transportu i u pretovaru. Čiji su interesi da nafta ne ide preko Hrvatske, da Hrvatska ne dobije 100 milijuna dolara samo zbog prolaza kroz Hrvatsku, drugo je pitanje. Mi bismo htjeli imati naftu, a da drugi imaju naftovod. Kako to izvesti? Da Hrvatska nema naftovod, da zatvorimo Janaf i vozimo se na vodik?! Na što ćemo se voziti? Mi moramo dobiti naftu.


• To je pitanje nacionalno važno, što mislite o referendumu?
– Ako netko ima takvu inicijativu, možemo ići i na referendum. Europa je premrežena naftovodima i Hrvatska to ne treba izbjegavati radi svog interesa. Moramo se boriti da od toga imamo korist, ali uz puno uvažavanje ekološke zaštite.


• Hoćete li preuzeti političku odgovornost ako dođe do havarije ili veće ekološke štete?
– Stotinu ljudi, u svijetu afirmiranih, sada radi na projektu zaštite i oni će za to garantirati, a ne Stipe Mesić. Ti ljudi će dati rješenje. Ako ono bude negativno, nafta neće ići preko Hrvatske i mi prelazimo na vodik, ali ako bude za nas pozitivno, naftu ćemo transportirati preko Hrvatske. Zašto bi netko dao Hrvatskoj naftu, a da ona ide preko Mađarske? Sve zemlje se bore da imaju naftu, a Hrvatska će biti protiv! Cijela je igra u tome da nekome drugom treba taj naftovod.

 

Mali se narodi moraju držati principa


• Može li vašu suradnju sa Sanaderom ugroziti pitanje slanja naših vojnika u Irak zbog njegove proameričke naklonosti? Ostajete li i dalje na prvobitnim stavovima?
– Malim narodima, u koje pripada i Hrvatska, ne preostaje ništa drugo nego držati se principa. A jedan od principa hrvatske politike jest da je Hrvatska lojalna članica UN-a. U slučaju da UN donese rezoluciju o potrebi vojne akcije, Hrvatska će u granicama svojih mogućnosti djelovati – tako je sada i ubuduće. Ali isto tako, teško je zamisliti da ne potpisujemo izručenje Amerikanaca Sudu u Haagu, a svoje građane izručujemo?! Mi jesmo za to da Irak sam odlučuje o svojoj sudbini, ali na akciju SAD-a u Iraku mi nismo mogli utjecati.


• Kako ćete postupiti ako Vlada odluči poslati HV u Irak?
– Ne bih htio prejudicirati, ali dok nema rezolucije UN-a to je nemoguće provesti. No, bez odluke Sbora ni ja ne mogu donijeti takvu odluku.

 

Imam pravo baciti »Jutarnji list« u koš za smeće


• Jeste li promijenili stav o tekstu iz »Jutarnjeg lista«, koji je govorio o proviziji isplaćenoj za poslovanje dviju naftnih kompanija - hrvatske i libijske, pošto ste vi svojim zalaganjem otvorili mogućnost da dvije kompanije surađuju i da se nafta uvozi bez posrednika?
– Nikad nisam ulazio u direktne poslove i sramotno je da je onakav naslov izašao u Jutarnjem listu. Sramotno je bilo da se šef strane države, Gadafi, i ja nađemo na slici iznad naslova u kojem piše »ugovorena provizija«. Za mene je to sramotno.


• No netko je iskoristio vaš susret s Gadafijem za privatnu korist. Je li to još sramotnije?
– A zašto mene u to plesti? Odakle ja znam što rade naša poduzeća, ona imaju milijune poslova, pa što bih ja trebao znati za svako poduzeće kakve poslove sklapa? Nisam promijenio mišljenje, prije sam rekao da je taj članak smeće, a sad kažem da je to još sramotnije negoli sam tada rekao. Svaki idiot koji vidi tu sliku mislit će da sam ja ugovorio tu proviziju. To je ubojstvo po narudžbi. A tko je sastavio ugovor u Ini neka se utvrdi i uvijek sam za to, neka to odrede institucije.


• Glavni urednici novina su u TV emisiji ocijenili da je vaš istup o »Jutarnjem listu« kao smeću neprimjeren vašoj funkciji?
– Oni će ubuduće raditi u Jutarnjem listu pa je sve riješeno. Pa to je bila ulaznica da bi radili u Jutarnjem listu, to budite bez brige. A podvala je sramotna. Da ste korektne novine, glavni urednik bi rekao da naslov i slika nemaju veze s člankom, sve bi bilo u redu. Ovako je ispalo da su Gadafi i Stipe Mesić dogovorili proviziju. Samo neka nastave tako, ja tu ništa ne mogu, ali imam pravo baciti Jutarnji list u koš za smeće. I to ću i ubuduće činiti.

Miroslava Rožanković
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


19.05.1983  Ivanović Nikola
19.05.1968  Brkić Zlatko
19.05.1962  Kapac Vilmica
19.05.1960  Lambaša Željko
19.05.1949  Jakšić Nikola
19.05.1948  Nikolić Dorica
19.05.1942  Kujundžić Nedjeljko