Otkad je prije tri i pol mjeseca u Banske dvore ušla nova Vlada, a dr. Ivo Sanader preuzeo premijersko mjesto, njegov je radni ritam teško pratiti. U vremenu u kojem ne predsjedava Vladom ili se u Zagrebu ne sastaje s uglednim međunarodnim dužnosnicima, Sanader neumorno obilazi europske i svjetske metropole lobirajući za ulazak Hrvatske u EU i NATO. Istodobno ne zapušta ni vođenje HDZ-a u kojem su pri kraju unutarstranački izbori. Već se 24. travnja u Rijeci održava Izborni sabor stranke, na kojemu će Sanader sasvim sigurno biti potvrđen za predsjednika stranke koja se, upravo pod njegovim vodstvom, kao »otpisana« politička snaga vratila na vlast.

• Što biste Vi izdvojili kao najbolje poteze Vlade u prvih sto dana?
– Promjenu atmosfere u Hrvatskoj. Mislim da je atmosfera u zemlji i društvu puno tolerantnija i optimističnija negoli je bila prije izbora 23. studenoga.
Kod svih ljudi, a posjetio sam dosad puno gradova i županija, osjećaju se nova nada i optimizam, međusobna tolerancija i snošljivost. Mislim da je to velik uspjeh ove Vlade.
U svezi s nekim traumama iz prošlosti, povukli smo poteze koji pokušavaju te traume nadvladati. Drugo, siguran sam da će se ta nova nada i optimizam pozitivno odraziti na cjelokupno društvo i ono što nam je najvažnije, a to su gospodarski rast i rast standarda. Iako su naši politički protivnici predviđali da će pobjedom HDZ-a Hrvatska ući u međunarodnu izolaciju, posve je suprotno; štoviše, ona je prihvaćena kao respektabilan partner u međunarodnim odnosima.
Učinili smo sve da Hrvatska čak ne bude na nekom promatranju nekoliko mjeseci, iako je uobičajeno da međunarodna zajednica promatra novu Vladu. Ali, nikakve pauze nije bilo, već se odmah nastavilo na aktivnostima u približavanju Hrvatske EU i NATO-u.
 

• Sa čime niste zadovoljni u ovih sto dana?
– Čovjek nikad nije zadovoljan onim što je napravio, a čovjek koji je zadovoljan sa svime što je učinio, nema kritički odnos prema sebi i stvarnosti. Sigurno da smo u nekim segmentima mogli i bolje, ali ipak je sto dana premalen vremenski tijek da bi se osjetile konkretne mjere u gospodarstvu. Vlada će uskoro izaći s nekim mjerama, prije svega s mjerama za poticaje poduzetništva, jer to je ključ svega. Ponavljam, u ovom trenutku ne bih bio nezadovoljan, jer su i očekivanja da se nešto u sto dana riješi, naprosto možda nerealna.

• Kada bismo mogli osjetiti prve pomake u rastu standarda?
– U drugoj polovici ove godine, a kako vrijeme bude odmicalo, sve više.

• Što kažete na tvrdnje političkih protivnika da Vi zapravo samo upućujete lijepe i ugodne poruke, ali da se iza toga ne krije nikakva ozbiljna politika i da nemate rješenja za probleme?
– Mi vodimo sasvim ozbiljnu politiku. Što to znači slati poruke, a ne stajati iza toga? To bi značilo neozbiljnu politiku. Sve poruke koje smo poslali nisu samo poruke, već i naša službena politika. Mislim da je upravo i to pridonijelo puno boljoj atmosferi u društvu.

• Kako komentirate primjedbe da ste se isključivo orijentirali na vanjsku politiku, a nauštrb unutarnje?
– Do tih tvrdnji ne držim ništa, jer oni koji ih izriču pokazuju duboko nepoznavanje suvremenog svijeta. U današnjem globaliziranom svijetu nema posebne vanjske i posebne unutarnje politike. One su u tako interaktivnoj povezanosti da ne možete voditi odvojene politike. Sve ove naše aktivnosti u vanjskoj politici idu prema dva jasna cilja; prvi, da do kraja travnja dobijemo pozitivan avis Europske komisije i drugi, da Europsko vijeće sredinom lipnja donese odluku da Hrvatska dobije status kandidata i datum za početak pregovora.
To su dva ključna vanjskopolitička cilja koja će bitno odrediti hrvatsku budućnost i dramatično promijeniti njezin međunarodno-pravni status, a time ujedno i legitimirati Hrvatsku kao pridruženog člana EU. Potom takvu zemlju strani investitori, posebice oni koji su nam zanimljivi za »greenfield« investicije, promatraju kao da je Njemačka, Švicarska ili neka druga europska država. Sve te aktivnosti na vanjskopolitičkom planu imaju izravan utjecaj na unutarnji plan.

• Kakav je trenutačni položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici?
– Vrlo dobar. Pokušao sam uvjeriti svoje sugovornike u Europi i svijetu da Hrvatska može biti »success story«, da može biti model za druge zemlje u našem i jugoistočnom susjedstvu, da treba realno ocijeniti da je Hrvatska najnaprednija država u ovom dijelu Europe te da joj kao takvoj konačno treba poslati »signal back«, kako se to kaže u međunarodnoj politici. Drugim riječima, ne možemo stalno držati Hrvatsku kao taoca regije i našeg susjedstva. Nju se mora izdvojiti, ali ne na način da zaboravimo da smo u tom susjedstvu, već da pomognemo našim susjedima da i oni krenu tim putem. U tom smislu mislim da sam uspio uvjeriti međunarodnu zajednicu da se Hrvatska sve više uzima kao model i most suradnje između EU i zapadne Europe i ostatka jugoistočne Europe.

• Kako komentirate izjavu bivšeg ministra obnove i razvitka da u Vašoj Vladi nema ekonomskih stručnjaka, već su u njoj nesposobni ministri?
– Tko je nesposoban, pokazali su izbori 23. studenoga. Dakle, nesposobni su i Čačić i njegova vlada. Ova je Vlada i te kako sposobna jer je već u prvih sto dana na nekim segmentima učinila puno više nego bivša vlada u cijelom mandatu. U tom smislu do Radimira Čačića i njegovih izjava ne držim ništa.

• Slažete li se s tvrdnjom ministrice pravosuđa da više neće biti novih optužnica iz Haaga?
– Po informacijama koje imamo, procjena je Vlade da novih optužnica neće biti. Haaški sud može dići optužnice isključivo do 31. prosinca ove godine. Bude li još neke optužnice, sumnjam da će ići u Haag, već će biti prepuštena hrvatskom pravosuđu. Ali nemamo nikakvih saznanja da će ih biti.

• Kako komentirate izjavu Ivića Pašalića, predsjednika Hrvatskog bloka, koji je, govoreći o optužnicama, kazao da je u ovih sto dana Vlada okončala »veleizdaju države«?
– Tko je taj čovjek?

• Crkva trenutačno radi određeni pritisak na društvo tražeći da se striktno zabrani rad nedjeljom, od kafića do kioska s novina. Kako to objašnjavate?
– Ne smatram da je to pritisak. Crkva iznosi svoje stajalište. U Zakonu o radu vrlo se jasno kaže da se ne radi nedjeljom, a i u Ugovoru sa Svetom stolicom također se kaže da se ne radi nedjeljom. Jasno, taj se Ugovor odnosi na katoličku Crkvu. To su dva dokumenta na temelju kojih Crkva ima pravo iznijeti svoje stajalište i ne vidim razloga zašto bi neka druga grupacija mogla iznijeti stav, a to nas ne uzbuđuje, ali kad Crkva nešto kaže, onda nas to pogađa. Crkva nije ni zakonodavno ni izvršno tijelo, ona ima moralni stav koji iznosi.

• HDZ podržava zabranu rada nedjeljom?
– HDZ je glasao za taj zakon, iako to nije bila naša inicijativa, i ja na tome stojim. Sačekat ćemo pravorijek Ustavnog suda pa ćemo, bude li trebalo, mijenjati neke sporne odredbe.

• Očekujete li dobru turističku sezonu i priljev novca? Sezona je, naime, upravo započela.
– Još je prerano reći, ali po nekim najavama, sezona će biti dobra.

• Dio javnosti prilično je loše primio neke kadrovske rošade, a politički Vas suparnici proglašavaju revanšistima. Što kažete na to?
– A koje su to kadrovske promjene?

• Primjerice, nedavno ste napravili smjenu na čelu Hrvatske lutrije, no toga je bilo još.
– Koje promjene? Koliko ih je bilo? Samo nekoliko, dakle, nema govora o revanšizmu.

• Što će Vlada učiniti s prodajom »Slobodne Dalmacije« i ponudom EPH za koju neki kažu da se jednostavno ne može odbiti?
– O tome će se uskoro odlučiti. Jasno, sve će biti razmotreno na najbolji način i ne bih ništa više o tome govorio.

• Kako komentirate tvrdnje oporbe da Vaš bliski suradnik i predsjednik Sabora, Vladimir Šeks, čeličnom rukom vlada parlamentom, a da se sjednice namjerno sazivaju rijetko?
– Volio bih znati koliko je sjednica bivša koalicija sazvala u svoja prva tri mjeseca. Nedavno je završena peta sjednica u tri mjeseca rada Sabora, a krajem travnja bit će i šesta. Ne vidim da je rad u Saboru ni u čemu manje dinamičan negoli je bio prethodni Sabor. Kao bivši saborski zastupnik, mogu reći da smo onda imali mnogo više primjedbi na račun vođenja sjednica od strane bivšeg predsjednika Sabora, nego što ih imamo danas. Oporba se buni i kritizira, ali to je njezina zadaća. Predsjednik Šeks u svom je izvrsnom uvodnom govoru kao predsjednik Sabora najavio poštivanje višestranačja i parlamentarizma te afirmaciju Hrvatskog sabora. Šeks se drži Poslovnika Sabora koji je također donijela bivša Vlada i koji nismo mijenjali. Insinuacije koje se pojavljuju po medijima samo su obični napadi iz bijesa, jer su izgubili izbore. Šeksu sada imputiraju da želi mijenjati Poslovnik, što nije točno.

• Proizlazi da HDZ u javnosti neopravdano prozivaju za mnoge stvari koje njegova Vlada nije ni učinila?
– Tako je.

• Jeste li zadovoljni radom obavještajnih službi?
– Nedavno sam rekao da nisam bio zadovoljan. U međuvremenu smo se predsjednik Mesić i ja dogovorili o nekim korekcijama. Razmatramo i mogućnost izmjena i dopuna Zakona o sigurnosnim službama.

• Kada bi se mogao mijenjati taj zakon?
– Nema potrebe za žurbom. To je vrlo ozbiljna djelatnost s kojom ne treba žuriti. Razmatramo inicijativu da se prouče i komparativni zakoni drugih zemalja pa smo zamolili neke od vodećih europskih država, ali i SAD, da nam iznesu svoja iskustva u radu s obavještajnim službama.

• Jeste li zadovoljni dosadašnjom suradnjom s predsjednikom Mesićem?
– Da.

• Hoće li saborski zastupnik HDZ-a Neven Jurica biti imenovan za veleposlanika u SAD?
– To ne mogu komentirati. U Hrvatskoj postoji potpuno preokrenuta praksa kakva ne postoji nigdje u svijetu. Bivša je vlast, po uzoru na SAD, uvela praksu tzv. hearinga, odnosno ispitivanja novog veleposlanika pred Odborom za vanjsku politiku Hrvatskog sabora. Taj se »hearing« u SAD-u radi tek nakon što veleposlanik dobije agreman od države u koju ide. Bivša je vlast to preokrenula naopako pa novi veleposlanik najprije ide pred vanjskopolitički odbor i zato je logično da to procuri u javnost.
To je vrlo neugodna situacija za zemlju koja treba odlučiti o agremanu. Tu praksu moramo promijeniti i to tako da se najprije zatraži agreman, a tek onda raspravlja pred vanjskopolitičkim odborom. U javnost bi se išlo tek kada se dobije agreman, a tako propisuje i Bečka konvencija.
Jer, ako se o veleposlaniku raspravlja u javnosti i pred vanjskopolitičkim odborom prije nego je zemlja u koju odlazi odlučila hoće li mu dati agreman ili ne, to se smatra, bit ću blag u izričaju, vrlo čudnim, da ne kažem neprihvatljivim postupkom za tu zemlju. Razgovarao sam o tome s Mesićem i slažemo se u tome da tu praksu treba promijeniti. Dakle, ne mogu komentirati ni jedno diplomatsko imenovanje do agremana.

• Kako komentirate optužnice protiv šestorice bivših političkih i vojnih dužnosnika Hrvata iz BiH?
– Tužiteljstvo Suda u Haagu samo je jedna strana procesa i štogod ono kaže u optužnicama, mora i dokazati. Za nas su dijelovi optužnice koji se odnose na optuživanje predsjednika Tuđmana i koji govore o nekakvom udruživanju u zločinački pothvat radi stvaranja velike Hrvatske, neprihvatljive. One se lako mogu odbaciti. Pravorijek će dati Sud, a u sam će se proces involvirati i Hrvatska.
Kao i slučaju optužnica protiv generala Čermaka i Markača, i sada ću poslati pismo predsjedniku Haaškog suda u kojem ću iskazati jasnu namjeru da se, u skladu s pravilima o radu suda, Hrvatska želi involvirati u proces. Iznijet ćemo sve dokaze i cjelokupnu povijesnu istinu. Postoji nekoliko načina kako će se Hrvatska involvirati u procese, no trenutačno smo u pregovorima i razgovorima s međunarodnim i domaćim pravnim stručnjacima o tome koji je najbolji način.

• Ali kako zapravo tumačite preokret u odnosu Suda i tako teške kvalifikacije u optužnicama poput one da je u Hrvatskoj na djelu bio »zločinački plan«?
– Ponavljam, to nije stav Haaškog suda, već Tužiteljstva. Tužitelj uvijek ide s najvećim mogućim optužbama, kako bi uspio nešto dokazati u tim svojim namjerama. Nekidan sam slušao odvjetnika Mikuličića koji je rekao da je, što su optužnice bombastičnije, osumnjičenike lakše obraniti . Te su optužnice neprihvatljive, ali mislim da se lako mogu pobiti.

• Iznenadili ste mnoge kada ste u Saboru javno podržali potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi, Andriju Hebranga, najprozivanijeg člana Vlade. Kako objašnjavate njegov loš rejting u javnosti?
– Loš rejting u javnosti tumačim time što vuče nepopularne mjere. Nikad nije lako zasjesti u jedan velik i važan segment koji ne radi po zakonu. Ministru Hebrangu bilo bi najlakše da pusti kolotečinu da vodi kako vodi, no postoji vrlo jasan zakon koji nije donijela ova, već Račanova Vlada, a u kojem se kaže da oni ravnatelji bolnica koji su napravili dug – moraju biti smijenjeni. Ministar Hebrang još uopće nije postupio sukladno tom zakonu.
Prošla su tri i pol mjeseca, on nikoga nije smijenio, a morao je. Na izravno pitanje jednog zastupnika u Saboru, kazao sam da Hebranga ne samo da branim, već da ga i potičem da radi po zakonu, a na tome ću i dalje ustrajati.

• Kakva je Vaša poruka vjernicima koji slave Uskrs?
– Svim čitateljima Vjesnika koji slave Uskrs želim sretan Uskrs. Poručujem da već ovog proljeća očekujemo iskorak Hrvatske prema EU. Vlada će uskoro izaći s nekoliko gospodarskih projekata i s tom porukom želim svima sretan Uskrs.
Andrea Latinović