S ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem razgovarali smo neposredno nakon objave avisa Europske komisije o hrvatskom zahtjevu za ulazak u Europsku uniju. U intervjuu za Nedjeljni Vjesnik, Vukelić najavljuje poteze koje njegovo Ministarstvo, nastalo spajanjem ranijeg Ministarstva gospodarstvo s Ministarstvom obrta, malog i srednjeg poduzetništva, te dijelom bivšeg Ministarstva rada i socijalne skrbi, namjerava povući u predstojećem razdoblju.
• Hrvatska je konačno dobila pozitivan avis. Kako će se to, zajedno s vjerojatnim stjecanjem statusa kandidata u lipnju, odraziti na naše gospodarstvo, posebno u segmentu privlačenja inozemnih ulaganja?
– Sigurno je da je avis, kao i očekivano skoro stjecanje kandidatskog statusa, događaj koji će se u velikoj mjeri odraziti na hrvatsko gospodarstvo. To se posebno odnosi na poticanje ulaganja u naše gospodarstvo – kako domaćih, tako i stranih – čijom dosadašnjom razinom ne možemo biti zadovoljni. Poticanje ulaganja jedan je od prioriteta Vladine gospodarske politike i to prije svega onih kojima dolazimo do novih tehnologija i povećanja proizvodnje, a samim time i do veće zaposlenosti i višeg životnog standarda građana.
Sve analize potvrđuju da su birokratske barijere najveća prepreka ulaganjima, a tek zatim dolaze pravna nesigurnost i porezi. Ova Vlada, za razliku od bivše, ima snage napraviti snažan zaokret u otklanjaju svih barijera ulaganjima u Hrvatsku
Japanci su zainteresirani za proizvodnju kompresora za klima-uređaje. Još nismo razgovarali o lokaciji, kao ni o iznosu investicije, no znam da bi pogon značio zapošljavanje 400 do 500 ljudi. Uz to, bio bi to odličan signal automobilskoj industriji da je Hrvatska dobra lokacija za njihova ulaganja
Pogreška u dosadašnjem pristupu bila je u tome da se poduzetništvo poticalo samo parcijalno. Jedino što je u protekle četiri godine učinjeno, jest otvaranje kreditnih linija za poduzetnike, no nije riješeno pitanje birokracije, kao ni problem jamstava kod dobivanja kredita ili, recimo, olakšica
|
• Sve dosadašnje Vlade govorile su da im je jedan od prioriteta povećanje razine ulaganja u gospodarstvo, no podaci pokazuju da su vidljiviji rezultati - bar kad je riječ o greenfield ulaganjima - izostali. Zašto bismo trebali očekivati da će Vaša administracija u tome biti uspješnija od prijašnjih? Dovoljno je pritom kao primjer uzeti FIAS-ovu studiju koja pokazuje da su administrativne prepreke ulagačima u naše gospodarstvo velike, a na čijoj je implementaciji dosad urađeno malo ili ništa.
– Upravo je FIAS-ova studija okvir za mjere koje namjeravamo poduzeti. Naime, sve analize potvrđuju da su upravo birokratske barijere najveća prepreka ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, a tek nakon njih dolaze pravna nesigurnost, pa porezi i drugi razlozi. Ova Vlada, za razliku od bivše, ima snage napraviti snažan zaokret u otklanjaju svih barijera ulaganjima u Hrvatsku.
U svemu tome veliku će ulogu igrati i Agencija za poticanje izvoza i ulaganja te formiranje one stop shopa – mjesta na kojemu će zainteresirani ulagač moći dobiti sve potrebne informacije i dokumente u najkraćem roku. To je, uostalom, recept koji se pokazao uspješnim i u drugim zemljama, a u njegovoj su primjeni dalje od nas otišle čak i zemlje koje su daleko slabije razvijene od Hrvatske, poput Bosne i Hercegovine. Bivša Vlada formirala je Agenciju za poticanje izvoza i ulaganja, no ona praktički nije profunkcionirala.
U promicanju mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, razrađujemo zajednički projekt s UNIDO-om, specijaliziranom agencijom UN-a koja ima razgranatu mrežu ureda diljem svijeta. Važan dio posla na poticanju ,
ulaganja imat će i gospodarska diplomacija u okviru Ministarstva vanjskih poslova.
Dakle, moramo biti daleko agresivniji u promicanju mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Objavom avisa i očekivanim stjecanjem kandidature, interes ulagača za našom zemljom dodatno raste, ali na nama je da učinimo svoj dio posla.
• Neki su Vaši prethodnici svojedobno i sami nastojali dovesti veće ulagače u Hrvatsku. Jeste li i Vi imali kontakata s potencijalnim investitorima?
– Da, postoje brojni kontakti s potencijalnim ulagačima. Jedan je od takvih primjera i kanadski »ABC Group«, koji je zainteresiran za ulaganja u poduzetničku zonu u Varaždinu. Razgovarali smo i s japanskom Toyotom, kako za mog nedavnog boravka u Japanu, tako i ranije, a interes za ulaganje pokazuju i tvrtke iz Italije, Slovenije, Njemačke... Ponavljam, na nama je da učinimo svoj dio posla i ostvarimo uvjete koje ulagači očekuju. Dolazak ulagača poput Toyote nesumnjivo bi privukao i ostale kompanije da ulažu u Hrvatsku.
• Za pokretanje koje je proizvodnje u Hrvatskoj zainteresirana Toyota?
– U Hrvatskoj se već proizvode dijelovi za automobile. I Toyota je zainteresirana za takav oblik proizvodnje, budući da u njoj imamo iskustvo i tradiciju. Konkretno, ta je kompanija zainteresirana za proizvodnju kompresora za klima-uređaje. No, još nismo razgovarali o lokaciji, kao ni o iznosu investicije, budući da je Toyota trenutačno u fazi ispitivanja mogućnosti ulaganja u više zemalja, među kojima je i Hrvatska. Stoga mogu reći samo to da bi pogon Toyote u nas značio zapošljavanje 400 do 500 ljudi. Uz to, bio bi to vrlo dobar signal automobilskoj industriji da je Hrvatska dobra lokacija za njihova ulaganja. Drugo veliko područje u kojemu postoje veliki potencijali za privlačenje ulaganja svakako je turizam.
• Hoće li se mijenjati i Zakon o poticanju ulaganja?
– Hoće jer on, po ocjenama stručnjaka, ima niz nedostataka. Prijedlog njegovih izmjena i dopuna u završnoj je fazi u Upravi za poticanje ulaganja pa će uskoro u proceduru. Stoga ne bih još govorio o detaljima tih izmjena, tim više što ga treba usuglasiti i s drugim ministarstvima. No, mogu kazati da je orijentacija ove Vlade na porezno rasterećenje neupitna te da će ona doći do izražaja i kod izmjena toga zakona.
• Kakvu ste ulogu u privlačenju ulaganja namijenili slobodnim zonama i ostalim sličnim instrumentima, poput poduzetničkih zona i industrijskih distrikata?
– Njihova bi uloga u tom procesu trebala biti velika, o čemu govori i iskustvo drugih zemalja. Također pripremamo izmjene i dopune Zakona o slobodnim zonama.
Kada je riječ o poduzetničkim zonama, cilj nam je povećati njihov broj na 400, ili po 20 u svakoj županiji.
Radi se o zajedničkom projektu države, županija, gradova i općina. Cilj je odrediti prostore u regijama u kojima se malo i srednje poduzetništvo mogu razvijati pod povoljnim uvjetima.
Što se pak tiče industrijskih distrikata, njihov je cilj poticanje razvoja clustera u određenim regijama, koje imaju prednosti u, recimo, drvoprerađivačkoj ili metaloprerađivačkoj industriji, kako bi se – na načelu udruživanja malih poduzetnika – došlo do konkurentnog proizvoda.
• Što je s najavljenim Programom poticanja malog i srednjeg poduzetništva?
– Program je pripremljen i naći će se na sljedećoj sjednici Vlade. Riječ je zapravo o paketu sastavljenom od 40-ak različitih projekata, među kojima su i poduzetničke zone i industrijski distrikti. Unutar tog Programa konkretni se projekti oblikuju za obrt, zadrugarstvo, malo i srednje poduzetništvo, poticanje inovatora, povezivanje velikog i malog gospodarstva...
Naime, pogreška u dosadašnjem pristupu bila je u tome da se poduzetništvo poticalo samo parcijalno. Jedino što je u protekle četiri godine učinjeno, to je otvaranje kreditnih linija za poduzetnike, no nije riješeno pitanje birokracije, kao niti problem jamstava kod dobivanja kredita ili, recimo, olakšica. Stoga će ovaj naš Program biti bitno drugačiji.
Cilj nam je da kamate na kredite ne prelaze četiri posto, kao i da se riješi problem jamstava kod dobivanja kredita, u čemu je potrebna podrška kako države, tako i banaka. Također, namjera nam je skratiti rok za dobivanje građevinskih dozvola na najviše 30 dana, što opet podrazumijeva bolju koordinaciju između središnjih i lokalnih vlasti, kao i daleko manji broj potrebnih mišljenja i suglasnosti.
• Uključuje li to što govorite i stvaranje tzv. jake državne banke, što zagovara dio ekonomista?
– Postoje i takvi prijedlozi, kao i oni o osnivanju poduzetničke banke, koja bi pratila poduzetnike u njihovim aktivnostima, ali i prijedlozi o jačanju uloge regionalnih banaka. Daleko značajniju ulogu u poticanju poduzetništva treba imati i HBOR.
Poticanje poduzetništva podrazumijeva korištenje svih instrumenata koji nam stoje na raspolaganju, pa tako i banaka. Dosad je, na žalost, bilo slučajeva da interes bankovnog sektora nije bio zadovoljavajući za pojedine projekte. U svakom slučaju, cilj nam je da kamate na zajmove budu niže. Dosadašnje reakcije banaka na naše prijedloge bile su zadovoljavajuće.
• Kada govorimo o poticanju ulaganja i poduzetništva, velik je problem visoka cijena rada. Stoga je iznenadila Vladina odluka da brže-bolje progura smanjenje opće stope PDV-a, umjesto da najprije smanji doprinose iz plaća i na plaće, što su predlagali brojni ekonomisti?
– Smanjenje PDV-a naše je predizborno obećanje i mi smo ga ispunili. To, međutim, nije kraj, nego početak porezne reforme u Hrvatskoj, jer će uslijediti i smanjenje drugih poreza i doprinosa, a s ciljem rasterećenja gospodarstva.
Uostalom, u poduzetničkim je zonama predviđeno i smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit.
Inzistiramo na striktnoj provedbi Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH
• Kako gledate na probleme s liberalizacijom trgovine s BiH? Naime, najprije je Sarajevo za tri mjeseca jednostrano prolongiralo Ugovorom o slobodnoj trgovini predviđeno potpuno ukidanje carina, a sad iz najviših krugova vlasti BiH stižu optužbe da hrvatske tvrtke imaju monopolistički položaj na njihovu tržištu, koji će se, najavljuju, suzbiti znatnim otvaranjem tržišta ovog našeg susjeda proizvodima iz EU-a?
– Hrvatska i BiH imaju Ugovor o slobodnoj trgovini koji je predviđao potpuno ukidanje carina na uvoz hrvatskih proizvoda u tu zemlju od početka ove godine.
Taj je rok, međutim, BiH jednostrano pomakla za tri mjeseca, zbog čega smo prosvjedovali, razumijevajući pritom teškoće s kojima se suočava gospodarstvo BiH, posebice njihov poljoprivredno-prehrambeni sektor. No, potpisane ugovore treba poštovati – to je pravilo koje vrijedi svuda u svijetu – a o mogućim se problemima u njegovoj provedbi može razgovarati.
Stoga inzistiramo na provedbi tog ugovora.
Ovdje, inače, nije riječ ni o kakvom monopolu hrvatskih tvrtki na tržištu BiH, već o posljedici provedbe sporazuma koji su potpisale naše dvije zemlje, a koji je, da podsjetim, predviđao brže otvaranje hrvatskog tržišta za proizvode iz BiH, nego što se tržište BiH otvaralo za hrvatske proizvode. Stoga taj ugovor treba poštovati. Mi ga, uostalom, nismo nikome nametnuli, već je on plod pregovora između Hrvatske i BiH.
• Kad se može očekivati stupanje na snagu Ugovora o slobodnoj trgovini sa Srbijom i Crnom Gorom (SCG)?
– Taj je ugovor krajem ožujka prošao ratifikaciju u Skupštini SCG-a. Vjerujem da će ovih dana izmjene i dopune tog ugovora proći ratifikaciju i u Hrvatskom saboru, nakon čega će on stupiti na snagu. Riječ je o sporazumu kojeg naši gospodarstvenici željno očekuju, jer je tržište SCG-a, kao i ono u BiH, tradicionalno tržište za plasman naših proizvoda, kao i za naša ulaganja.
|
Dosadašnja privatizacija bila je prespora, osobito u turizmu
• Koje gospodarske grane namjeravate posebno poticati? Hoće li među njima biti i brodogradnja, za koju ekonomisti strahuju da će teško opstati u uvjetima rezanja subvencija?
– Poticati treba one industrijske grane u Hrvatskoj koje imaju šansu opstati na svjetskom tržištu. Među njih spada i brodogradnja, koja je za nas strateška industrijska grana. Ali, bitne su nam i tekstilna, prehrambena, strojarska i metaloprerađivačka industrija kojima treba pomoći da postanu konkurentne na svjetskom tržištu. Isto tako, strateške gospodarske grana za nas su i poljoprivreda i turizam.
• No, pitanje jačanja konkurentnosti vezano je i uz privatizaciju koja je u Hrvatskoj, prema ocjenama domaćih i stranih stručnjaka, usporena?
– Privatizacija je dosad išla presporo, posebno u turističkom sektoru, pa je treba ubrzati. Država, primjerice, ima velik broj vlasničkih udjela u tvrtkama od 25 posto ili manje, pa nema razloga da te udjele brzo ne proda, tim više što je upravo privatizacija način na koji se potiču ulaganja i jača konkurentnost.
• Hoće li ove godine biti provedena koja velika privatizacija?
– Hrvatska se opredijelila za slobodno tržište i privatno vlasništvo pa oko nastavka privatizacije nema nekih velikih dilema. Kod velikih se tvrtki jedino može razgovarati o dinamici njihove privatizacije.
O PDV-u: Obećano smanjenje PDV-a neće biti kraj, nego početak porezne reforme u Hrvatskoj
|
Adriano Milovan
|
