Nekadašnji potpredsjednik HDZ–ove Vlade i »tvorac« čuvenog PDV–a od 22 posto, Borislav Škegro, ovih je dana ponovno pod »povećalom« javnosti. Privatni investicijski fond »Quaestus«, kojemu je na čelu s još nekoliko najbližih suradnika, odlukom je Vlade postao njezin partner u zajedničkom projektu privatizacije turističkog kompleksa »Sunčani Hvar«.
Upravo je taj, kako ga zovu, hvarski biser, svojedobno bio jedan od glavnih razloga razmimoilaženja bivše koalicijske vlasti, a SDP i HSS lomili su koplja i političke bodove zbog »Sunčanog Hvara«. Prije nekoliko je dana Vlada donijela odluku kojom se uvodi novi model u privatizaciji, a to je partnerstvo državnog i privatnog kapitala. »Sunčani Hvar« početak je tog modela kojim Vlada poziva privatne investitore u ulaganja u gospodarstvo, pa i u partnerstvu s državnim kapitalom.

• Nakon što je Vlada donijela odluku kojom je za svoga partnera u privatizaciji »Sunčanog Hvara« izabrala privatni investicijski fond »Quaestus« kojemu ste Vi na čelu, krenule su spekulacije da će se s privatizacijom »Sunčanog Hvara« ići »ispod žita«. A što je to »ispod žita«?
– Jedan izvanredan projekt razvitka »Sunčanog Hvara«. I jedan suvremen europski model zajedničkog ulaganja, privatnog kapitala i neiskorištenih resursa u javnom vlasništvu, koji jedini može pomoći ozdravljenju i uzletu, ne vlastitom krivnjom, posrnulog turističkog prvaka. Eto, to je »ispod žita«. I puno neznanja, zavisti i politikantskog podmetanja.
 

• Je li na pomolu još jedna političko–privatizacijska afera, kako tvrde neke oporbene političke stranke, ali i analitičari?
– Ne vjerujem. Naime, upravo zbog nesretne, politikom preopterećene prošlosti u pokušaju privatizacije »Sunčanog Hvara«, i Vlada i »Quaestus« cijelom su projektu pristupili s posebnom pozornošću i dužnim oprezom. Podsjećam na nekoliko činjenica koje se često zaboravljaju. Prvo, preliminarnu ponudu za »Sunčani Hvar« predali smo još davnog 29. listopada 2003. godine, mjesec dana prije izbora. Pisana i konkretizirana ponuda otišla je na četiri službene adrese – gospode Krešimira Starčevića, Ljube Jurčića, Slavka Linića i Zlatka Tomčića. Drugo, ponudu smo predali tek nakon što smo tijekom rujna i listopada dobili čvrsta uvjeravanja od mjerodavnih institucija (HFP i glavni koalicijski partneri u tadašnjoj Vladi) kako postoji politička volja da se problem »Sunčanog Hvara« pokuša razriješiti u suradnji s »Quaestusom«, ili bilo kojim drugim zainteresiranim partnerom, polazeći od tada postojećih realnih ograničenja. Treće, nakon zaprimljene preliminarne ponude, tadašnji su se koalicijski partneri vrlo pozitivno očitovali o predloženom projektu, a nisu ga stigli staviti pred mjerodavna tijela samo zbog nadolazećih izbora, što je sasvim razumljivo. Peto, nakon izbora i formiranja nove HDZ–ove vlade, »Quaestus« je u siječnju ove godine osnažio već poslanu ponudu i dopunio je novim elementima javno–privatnog partnerstva, kao rezultat temeljitog ispitivanja kompanije tijekom studenog i prosinca.
Šesto, HFP i HDZ–ova Vlada tražili su i postigli dodatne uvjete i osiguranja za uspješnost projekta sa stajališta države. Sedmo, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader inzistirao je na upućivanju javnog poziva svim zainteresiranima da na načelima javno–privatnog partnerstva predlože projekte, za »Sunčani Hvar« i bilo koje druge. Osmo, predsjednik Vlade u tri je navrata javno pozvao sve zainteresirane da predlože projekte, a u pisanoj i službenoj formi na sjednici Vlade u Rijeci, 23. travnja. Istoga je dana poziv objavljen i na Vladinoj internetskoj stranici, a tjedan kasnije Vlada je javni poziv dala tiskati i u dnevnim glasilima i »Narodnim novinama«.
Deveto, »Quaestus« šalje svoju ponudu točno tjedan nakon objavljenog poziva. Deseto, Vlada donosi odluku dva tjedna nakon javnog poziva. Nitko se drugi nije javio, niti barem nagovijestio javljanje za »Sunčani Hvar«, a »Quaestusov« prijedlog Vlada je jako dobro poznavala. I konačno, sve ovo vrijeme, već devet mjeseci, mediji su intenzivno pratili svaki korak – imamo u dokumentaciji točno 346 dokumenta o novinskim, radijskim i televizijskim prilozima na temu »Quaestus i Sunčani Hvar«. I svi su imali pristup svim bitnim elementima projekta. A vrijeme prolazi...

• Privatizacija »Sunčanog Hvara« prije godinu–dvije skoro je »došla glave« tadašnju vladajuću koaliciju, a SDP i HSS »pucali« su jedni na druge svim raspoloživim sredstvima. I zašto se sad opet otvara afera za koju uopće još ni ne znamo ima li elemente afere?
– Ta je afera bila potpuno nepotrebna. Ona je nanijela puno štete, prije svega »Sunčanom Hvaru«, ali i ukupnom procesu privatizacije. Osim toga, ona je stvorila nova realna ograničenja za »Sunčani Hvar« – volio ih netko ili ne – poput onog o blokadi 28 posto dionica, ili onog o poželjnosti stranih investitora. Mi smo u svojoj ponudi morali uvažiti te realnosti, a ne nečija maštanja o idealnom modelu privatizacije. Inače, nema nove afere. Osim uobičajenog i razumljivog političkog nadmetanja i sitnog podbadanja ili vraćanja starih političkih dugova. Pa Vlada je uvijek kriva za sve, zar ne. I zato što pada kiša ili zato što ne pada. Kad ne donosi odluke, Vlada »zanemaruje gospodarstvo«, a kad ih donosi, onda je to »na brzinu i netransparentno«, zar ne? »Quaestusove« investitore i projekt nitko ozbiljan još nije doveo u pitanje. A mi mislimo, nasuprot oponentima, da je izgubljeno previše vremena. No, nekim je ljudima draže da sve propadne, samo da oni skupe svoje politikantske poene.

• Zlatko Tomčić kaže da će ova privatizacija biti pravi »cirkus«, da će HSS tražiti saborsku raspravu, a ako Vlada ne odustane od svoje odluke o privatizaciji »Sunčanog Hvara« po modelu javno–privatnog partnerstva, da će podnijeti tužbu sudu. Što Vi imate reći na te HSS–ove prigovore?
– Već sam dijelom odgovorio. Zlatko Tomčić preiskusan je političar da ne bi znao pronaći pravu mjeru o bilo kojoj temi, pa tako i o »Sunčanom Hvaru«. Ne znam kome bi koristile saborske rasprave, »Sunčanom Hvaru« i Hvaranima sigurno ne bi. Ni HSS–u, vjerujte mi. Pogledajte u kojem su stanju hvarski hoteli pa će vam sve biti jasno. S druge strane pak, javnost treba znati da »Quaestus« razmatra tridesetak drugih projekata i da će ubrzo investirati u još barem dva vrlo atraktivna projekta. Bilo bi bolje da se i o njima vodi barem mrvica brige...

• S druge strane, mali dioničari »Sunčanog Hvara«, kao i tamošnji sindikat, podržavaju ovaj model privatizacije. Znaju li oni kakav je taj novi model?
– Znaju dosta. Mi smo najprije u listopadu prošle godine otišli u Hvar i susreli se sa svim za projekt bitnim ljudima – upravom, zaposlenicima, članovima nadzornog odbora, gradonačelnikom, predstavnicima turističke zajednice, biskupom, časnim sestrama, bivšim vlasnicima – svima koji imaju veze sa »Sunčanim Hvarom«. U tim smo izravnim kontaktima osjetili dovoljno pozitivnog raspoloženja za naš projekt. To nam je dalo dodatno ohrabrenje da dođemo tamo gdje smo danas – pred konkretizacijom planova razvitka »Sunčanog Hvara« i novog zapošljavanja.

• Što djelatnici »Sunčanog Hvara«, ali i cijelog otoka Hvara, mogu očekivati od ove privatizacije?
– Pa oni su jedini sigurni dobitnici. Umjesto nesigurne budućnosti u tvrtki koja je zadužena do grla i godinama paralizirana političkim trvenjima, slijedi razdoblje intenzivnog investiranja, stotinjak novih zaposlenika – svih struka, najviše visokoškolovanih – utrostručenje ukupnog prihoda, bolje plaće... Naravno, i mnogo rada. Naš projekt polazi od pretpostavke da samo zajedništvom i radom svih, prije svega samih Hvarana, »Sunčani Hvar« može postati ono što zaslužuje i za što ima potencijal – uspješna i profitabilna kompanija koja pruža vrhunske turističke usluge i podiže razvitak cijelog otoka kao jedinstvenog turističkog odredišta.

• Mislite li Vi da opozicijske kritike dolaze zbog stvarne zabrinutosti oko daljnje sudbine zaposlenika i otočana, ili je riječ o politikantskim igrama kojima se u startu želi onemogućiti privatizacija tog turističkog bisera?
– Oporba mora kritizirati. Inače nema demokracije. A poneka teža riječ pokušaj je da se dopre u medije – umjerenim govorom ne stižete u naslove i u udarne termine. S time treba znati živjeti. Ponavljam, svima mora biti najvažniji cilj dobrobit naših otoka i otočana. Hvar je otok, zar ne?

• Jesu li ovi žestoki napadi usmjereni protiv Ive Sanadera i Vlade koja je tom odlukom uvela novitet u gospodarstvo, a to je zajedničko ulaganje države i privatnog kapitala? Ili je riječ o napadima na Vas osobno, kojima ste ionako bili izloženi posljednjih nekoliko godina?
– Ma kakvi žestoki napadi. Možda bi netko htio da ih bude, to je druga stvar. Predsjednik Vlade Sanader uspješno je parirao i deset puta snažnijim napadima. I promovira jedan vani već dosta prisutan, a kod nas relativno nov pristup – partnerstvo javnog i privatnog sektora. Svaka novina izaziva nepovjerenje. Sjetite se uvođenja PDV–a, ha, ha. Neki su mislili da će sunce prestati izlaziti uvođenjem PDV–a. A danas ga brane snažnije od onih koji su ga uvodili. Tako će biti i s ovim JPP–om. A napadi na mene osobno? Teško da je to u pitanju. Evo, čitam ovih dana da me hvale i oni koji su karijere radili napadajući me. Ne znam što se to događa, zbunjen sam.

• Iako Vas je bivša vlast optuživala za silne pronevjere novca u doba dok ste bili potpredsjednik HDZ–ove Vlade, ali to na sudu nikad nije dokazano, čini se da nemate pravo na »rehabilitaciju«. Izgleda kao da, čim se Borislav Škegro počne baviti biznisom, Vaši protivnici tvrde da se iza toga sigurno krije nešto mračno, tajno i nezakonito. Kome smetate?
– Nije to samo bivša vlast. Neki su i dalje na vlasti. A i mediji su na vlasti, vječno. Ne samo da nije dokazano na sudu, jer se nema što dokazati, već nije podignuta barem jedna prekršajna prijava. A sjetite se naslova iz 2000. i 2001. – glavno da se pisalo.... Neka to služi na čast onima koji su to činili ili poticali. Ja sam im već oprostio, ali nisam zaboravio. A protivnici? Kome smetam? Nemojte pretjerivati, molim vas.

• Kaže stara narodna izreka da je kod Hrvata jedino nepromjenjiv njihov jal. Slažete li se s time?
– Da, nažalost. Neki će vam Hrvati i Hrvatice tolerirati sve, samo uspjeh ne. Valja nam boriti se protiv takvog pogubnog životnog stava.

• Kako to da je Vlada 29. travnja objavila javni poziv privatnim investitorima da sudjeluju u »novim društvenim razvojnim programima«, a već 5. svibnja donijela odluku kojom je za partnera u privatizaciji »Sunčanog Hvara« izabrala baš »Quaestus«? Jesu li Vlada i »Quaestus« tajno dogovarali i »petljali« oko tog dogovora?
– Pa, već sam detaljno opisao vremenski slijed događaja. Vlada je za moj ukus potrošila i previše vremena. Nismo se dogovarali tajno, već javno da ne može biti javnije – ponavljam, od listopada 2003.! Od Ljube Jurčića i Zlatka Tomčića do Andrije Hebranga i Božidara Kalmete. A i Tonči Tadić i Miroslav Rožić znaju sve o projektu – osobno smo ih detaljno informirali, na njihovo traženje. I opet ćemo, ako bude potrebno.

Andrea Latinović