ZAGREB - Vlada se MMF-u obvezala na daljnje uštede u zdravstvu, a i ministar financija Ivan Šuker je nedavno najavio da će se proračunske uštede ostvariti, među ostalim, i u zdravstvu. O kakvim uštedama je riječ, pitali smo potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi Andriju Hebranga.

- Naravno da nećemo smanjivati novac za zdravstvo iz proračuna, nego idemo u racionalizaciju u kojoj će se uštedjeti. Primjerice, na sadašnjim natječajima za medicinsku opremu uštedjeli smo oko 30 posto novca za investicije. Natječaji još nisu gotovi, ali dosad smo tako na opremi uštedjeli 30 milijuna kuna, a do kraja godine očekujemo još 20 milijuna. U natječajima i pregovorima smanjili smo i cijene lijekova za 3,5 posto što treba promotriti šire. Do sada je trošak za lijekova samo rastao, a sada imamo smanjenje što znači uštedu od 123 milijuna.

• To je ipak mnogo manje od plana...
– Taj proces još nije gotov a to je bio tek prvi korak. U drugome počinje primjena novog Pravilnika o cijenama lijekova, te očekujem daljnje smanjenje rashoda za još 100 do 150 milijuna kuna.
Uveli smo i vrlo učinkovitu kontrolu mjesečnih rashoda. Svakog desetog u mjesecu s ravnateljima zdravstvenih ustanova raspravljamo o poslovanju i nalazimo mogućnosti daljnjih ušteda a da se to ne osjeti na smanjenju zdravstvenih usluga. U prvih šest mjeseci smanjili smo bolničke rashode za šest posto, a povećali broj hospitalizacija za 1,1 posto. Nastavimo li tako, do kraja godine sigurno ćemo uštedjeti 500 milijuna kuna i to bez smanjenja prava osiguranika. Sljedeći korak je i objedinjena nabavka medicinskog potrošnog materijala, primjerice ugradbenih elektrostimulatora srca, katetera, itd., a pripremamo i program objedinjene nabavke hrane za bolnice u istome gradu ili dijelu grada. Tu će se uštedjeti dodatnih tri do pet posto.
 

• Bivši ministar Andro Vlahušić u razgovoru za Vjesnik rekao je da će zdravstvo završiti ovu godinu s 1,5 milijardi kuna minusa iako je HZZO, prema prihvaćenom izvješću, lanjsku godinu završio pozitivno. Osim toga, više ste dobili i iz proračuna. Kako to tumačite?
- Ne samo da ćemo završiti s gubitkom, nego će on biti i mnogo veći i to zato što smo naslijedili 7,3 milijardi kuna duga od čega je na naplatu dospjelo 3,5 milijarde. Ove godine postupno otplaćujemo taj dug koji se najviše očituje u produžavanju roka plaćanja bolnica veledrogerijama koji je sada 200 dana. Istodobno s racionalizacijom, polako krećemo sa smanjivanjem tog duga koji krajem godine ne bi smio biti veći od 300 do 500 milijuna kuna. No, odrađujemo spomenutih 3,5 milijardi dospjelih obaveza ranijih godina, dakle ukupno četiri milijardi duga. Naravno, sve to ne možemo riješiti u jednoj godini.

• Kako ćete se s tim nositi s obzirom na obećanja MMF-u?
- Dao sam jamstva MMF-u donoseći poznatih 30 mjera racionalizacije u zdravstvu. Budući da su te mjere, prema pokazateljima za šest i sedam mjeseci poslovanja, dale rezultate, vjerujem da će ih MMF prihvatiti, a s njima i otplaćivanje dugova iz prethodnog razdoblja.
Prema podacima od 10. kolovoza, u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje, bolnice su potrošile 6,2 posto više sredstava što znači zaustavljanje porasta potrošnje, jer su u prvoj četvrtini ove godine potrošile 23 posto više u odnosu na prvu četvrtinu 2003. godine. Cilj nam je do kraja godine rast od 4,5 posto prema sporazumu s MMF-om.
Najnoviji podaci govore i o smanjenju rasta troškova za lijekove: sedmomjesečni porast je 8,9 posto, a u prvoj četvrtini bio je 18 posto. Ne uspijevamo u istoj mjeri zaustaviti rast troška za lijekove u dopunskom zdravstvenom osiguranju. S 90 smanjili smo rast na 60 posto.

• Ima li kakvih reakcija na to kod pacijenata?
- Ta mjera nije povezana sa smanjenjem izdavanja lijekova osim u dijelu koji se odnosi na stvaranje kućnih zaliha.

• S obzirom da zdravstvo još nema kolektivni ugovor, a povećava se razlika u plaćama državnih službenika na štetu liječnika i drugih u zdravstvu, očekujete li s jeseni štrajk?
- Štrajk je trebao biti odmrznut još 15. srpnja. Međutim, zamolio sam Liječnički sindikat za nastavak suradnje i izgladili smo osnovni problem. Postigli smo suglasnost Liječničkog sindikata da sudjeluje u sklapanju granskog kolektivnog ugovora, a strukovni da bude dodatak granskom. Liječnički sindikat to uvjetuje korekcijom plaća liječnika o čemu su pregovori u tijeku. Potpuno sam suglasan s time da se omjeri plaća u zdravstvu promijene, jer liječnici nose najveću odgovornost, kao piloti u odnosu na ostalu posadu aviona. Predložit ću stoga povećanje plaća liječnicima, ali to mora biti u razumnoj dinamici uz uvjet mjerenja učinka s čime se i sindikat složio.
Biserka Lovrić