ZAGREB – Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, za Vjesnik govori o provedenim i neprovedenim strategijama Ministarstva, te razlozima njihova neprovođenja s područja obiteljsko-pravne zaštite, s iznimkom Alimentacijskog fonda, čija je sudbina, unatoč donesenom zakonu te osiguranom iznosu od 20 milijuna kuna za ovu godinu, zbog nedostatka proračunskih sredstava još neizvjesna.

• Vlada je u veljači donijela Strategiju o zaštiti od nasilja među djecom i mladima, a većina mjera još nije provedena, stručnjaci nisu hitno zaposleni tamo gdje su trebali biti, nema oznaka u svim školama...
- To su sve manje-više zaduženja koja su se morala obaviti u drugim resorima, pa pretpostavljam da zbog opsega posla, završetka, odnosno početka školske godine to nije bilo moguće učiniti na vrijeme. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti samo je koordinator tog projekta, a ja ću uskoro provjeri onoga što je učinjeno, odnosno nije učinjeno posvetiti jednu od koordinacija za društvene djelatnosti. Ta je koordinacija i bila inicijator donošenja Programa, pokrenuli smo stvari, zadužili pojedine resore da daju svoje prijedloge. Ministarstvo obitelji malo toga može učiniti samo. Predložila sam da se oznake mjesta s nultom tolerancijom na nasilje stave i u Vladu i u Sabor, jer je sigurno da politika svojim primjerom može poslati poruku o većoj toleranciji u društvu.
 

• Što se u vezi s tim čini u Ministarstvu?
- Pokrenuli smo nekoliko centara i savjetovališta za obitelj, a jedna od zadaća tih savjetovališta je sprječavanje nasilja i u obitelji, među djecom i nad djecom. Nakon što je otvoreno Savjetovalište u Splitu, očekujemo ga i u Dubrovniku, imamo planove za Sisak, Vinkovce, Osijek. Upravo je savjetovalište u Splitu najbolji primjer kako više državnih tijela može s uspjehom raditi zajedno, jer smo na tom projektu surađivali s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, Gradom i Županijom. Takav model rada je najbolji način rješavanja ovakvih problema, jer to nitko ne može raditi sam. To se pokazalo i u Projektu knjiga za višečlane obitelji.
Projekt besplatnih udžbenika nismo mogli napraviti bez suradnje s ministarstvima socijalne skrbi i obrazovanja. Takvi su projekti, moram priznati, dosta komplicirani, ali zajedničkim naporima moguće ih je provesti.

• Kad je riječ o Ministarstvu socijalne skrbi, koji su uvjeti moraju ispuniti da »vaše« ministarstvo preuzme dio njihovih poslova?
- Ta primopredaja se neće dogoditi do 2006., a krivnja nije ni na jednom od ta dva ministarstva.

• Problem je u sudovima koji ne mogu preuzeti dio obveza ili u nečem drugom?
- Sudovi su tražili odgodu u preuzimanju predmeta iz područja Obiteljskog prava, predsjednik Vrhovnog suda je tražio odgodu, Ministarstvo pravosuđa je tražilo odgodu. Stoga nije bilo načina da im naredimo da preuzmu poslove, ako oni tvrde da nisu pripravni.

• Na takvu raspodjelu poslova Hrvatsku obvezuje Konvencija o pravima djeteta i EU?
- Dok se taj dio iz centara za socijalnu skrb ne delegira na sudove, odlučili smo ne stvarati dodatni kaos jer i samo razdvajanje dijela poslova iz Ministarstva socijalne skrbi u Ministarstvo obitelji već je izazvalo dosta uzbuđenja. Stoga smo odlučili da sada ne obavljamo ni premještanje onih dijelova koji bi se mogli provesti, poput nadzora nad domovima za nezbrinutu djecu, nego da pričekamo dok cjelina ne bude gotova.

• Nedavno ste najavili još jednu strategiju o zaštiti od nasilja u obitelji. Odnosi li se to i na izmjene i dopune postojećeg Zakona o zaštiti od nasilja?
- Ne. Strategija nam se učinila nužnom nakon okruglog stola koji smo organizirali. Tada se, naime, pokazalo da je spomenuti zakon teško provediv ili neprovediv. Stoga smo zaključili da nam je potrebna strategija koja predviđa i protokol o postupanju u slučaju nasilja.

• Kada bi se mogli donijeti podzakonski akti?
- Strategija je samo plan da u problem uključimo i druga ministarstva i ostvarimo bolju komunikaciju s nevladinim sektorom koji je pokazao veliku inicijativu, a ima i golemo iskustvo.

• Provođenjem kojih planova s početka rada Ministarstva ste danas najzadovoljniji?
- Zadovoljna sam jer se započelo s dosta novih projekata o kojima se relativno malo zna. Najzadovoljnija sam Programom zapošljavanja hrvatskih branitelja, koji je Vlada prihvatila. Taj Program ima i nekoliko potpuno novih mjera. Zadovoljna sam što je, upravo na temelju tog programa, već osnovano nekoliko braniteljskih zadruga. Zadovoljna sam što se javljaju i neke tvrtke koje žele zaposliti branitelje: odličan je primjer Klara, jer je s tom tvrtkom potpisan ugovor koji se upravo realizira, odnosno prvi branitelji počinju raditi i privređivati. Kao i vrijednim novim Programom rehabilitacije za hrvatske branitelje, zbog čega je upravo u tijeku javni poziv braniteljima. I, naravno, činjenicom da smo završili novi zakon o braniteljima, koji će se sljedećeg tjedna naći na sjednici Vlade, suradnjom s braniteljskim udrugama gdje smo partneri sa zajedničkim ciljem.

• U obiteljskom dijelu?
- Zadovoljna sam Programom za višečlane obitelji, suradnjom s nevladinim organizacijama na prevenciji nasilja, činjenicom da su povećane rodiljne naknade i vraćen trogodišnji dopust.

• Bilo je izjava da trogodišnji porodni dopust na neki način potiče zlostavljanje žena, dovodeći ih u financijski ovisnički položaj?
- Nemoguće je da mogućnost korištenja nekog prava ikoga može dovesti u neravnopravan položaj.

• U više navrata ste govorili o neravnopravnom položaju žena pri zapošljavanju i o tome da ćete poduzeti neke korake prema poslodavcima. O kojem je broju prijava uopće riječ?
- Nije se javio velik broj žena, što ne znači da ih nema. Kad god su mi se žene javile s tvrdnjom da je poslodavac prekršio Ustav, osobno sam reagirala. No, takvih slučajeva nije bilo mnogo, pretpostavljam da je to i zato jer mnoge žene još o tome ne žele javno govoriti. No, mislim da konačno rješenje tog problema nije u pojedinačnim slučajevima, nego u mijenjanju atmosfere. Kao potpredsjednica Vlade mogu nešto učiniti na Gospodarsko-socijalnom vijeću, u čijem radu sudjeluju i predstavnici poslodavaca, i gdje sam već o tome inicirala posebnu raspravu. Oni koji su sudjelovali na raspravi dužni su provoditi zaključke koji su na njoj doneseni, bez obzira o tome je li riječ o Vladi, sindikatima ili predstavnicima poslodavaca.

• Kad će Vlada prihvatiti program populacijske politike?
- Vjerujem krajem rujna ili početkom listopada. To je veoma opsežan dokument koji se dobrim dijelom naslanja na državni proračun.

• Kad će se Ministarstvo preseliti i ujediniti?
- Nadam se brzo, jer radimo na nekoliko mjesta. Predviđam da bi to moglo biti u roku pet, šest mjeseci.

Internet na kotačima

• Protekloga tjedna se prvi put od uspostave HDZ-ove vlasti sastalo Vijeće za djecu. Zašto je trebalo toliko vremena?
- Kao što je poznato, Hrvatska prvi put ima Ministarstvo obitelji. Do sada nije bilo sličnog ministarstva i sve poslove koje je ranije obavljalo Vijeće za djecu, do njegova imenovanja je sasvim dobro obavljalo Ministarstvo. Tako će i program rada Vijeća za djecu biti čvrsto naslonjen na rad Ministarstva. Već smo obavili pripreme za obilježavanje Dana djeteta i obilježavanje potpisivanje Konvencije o pravima djeteta i za Dječji tjedan. Imamo i dobru ideju, koja se u ovoj godini vjerojatno, iz financijskih razloga, neće moći realizirati, ali u sljedećoj vjerojatno hoće, a to je autobus koji bi kružio Hrvatskom i odlazio u one sredine u kojima je djeci još uvijek nedostupno računalo, internet, knjige i slično.

Za HDZ život počinje začećem

• Crkva ponovo traži zabranu pobačaja. Komentar?
- Kao zamjenica predsjednika stranke, mogu govoriti o stajalištu HDZ-a. Za nas život počinje trenutkom začeća i mora se štititi do prirodne smrti.
Branka Valentić