Čelnik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić prije desetak dana podnio je predstavku Povjerenstvu Hrvatskoga sabora za sprečavanje sukoba interesa u kojoj upozorava da je čelnik parlamentarnog odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje Slavko Linić u dvostrukom sukobu interesa - kao bivši potpredsjednik koalicijske vlade brani njezinu odluku o uključenju Hrvatske u projekt Družba Adria koji predviđa izvoz nafte iz Ruske Federacije preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do luke Omišalj, te da pripada interesnom naftnom lobiju. S tim u vezi, razgovarali smo za Nedjeljni Vjesnik sa Slavkom Linićem.

l Kakav je vaš odgovor na optužbe?
- Tipično je za Hrvatsku da se diskreditacijama pokušava postići osobni uspjeh. Takvim ljudima u Hrvatskoj nije cilj naći rješenje nego isticati sebe, stvarati senzacije i praviti buku. Iza mene stoje rad i rezultati, a o projektu Družba Adria mogu stručno govoriti, jer mi za to daju pravo godine rada u Ini. Netočno je da sam odbio parlamentarnu raspravu o projektu, već sam rekao da nam nije potrebna politička rasprava te da će Sabor imati priliku razgovarati o Janafu i projektu nakon iznesenih rezultata Studije utjecaja na okoliš.
 

l Dakle, rasprava u Saboru je sasvim izvjesna?
- Dapače. Studija jasno pokazuje na koje je načine moguće ući u projekt i kolika je njegova cijena. I Odbor će o njoj donijeti zaključke zajedno s ekolozima koji će biti pozvani na sjednicu, te se očitovati o nužnosti saborske rasprave. Vlada ima pravo potpisati takve sporazume, a Sabor se opet može drukčije očitovati. No, i za Sabor je važno imati Studiju. Laž, neistine i diskvalifikacije karakteristične su za Piršića. Potrebno je malo strpljenja, a ne da se političkim pritiscima utječe na razrješavanje osjetljive teme.

l Zašto podupirete taj projekt?
- Energetika je vrlo bitna za stabilnost hrvatskog gospodarstva. Hrvatska zasad ima i treba imati monopol u transportima, infrastrukturi i projektima kao što su magistralni plinovodi i naftovodi. Treba iskoristiti geopolitičku i geostratešku poziciju Hrvatske koja ima energetsku i prometnu infrastrukturu, zbog čega može postići goleme prihode. U deviznoj bilanci može ostvariti izvanredne profite. K tomu, gospodarska djelatnost na Jadranu previše je za vrijeme Domovinskog rata bila prepuštena Italiji i Sloveniji kad smo izgubili dobar dio morskog prometa. To se mora vratiti.

l Ekolozi tvrde da se preuveličava gospodarska korist tog projekta.
- Oni nisu stručnjaci. Treba imati gospodarski razvoj i ulagati u zaštitu da taj razvoj što manje negativno utječe na okoliš.

l U Janafu ističu da projekt omogućava intenzivnije uključivanje u naftovodnu mrežu Europe i bolju povezanost s izvorima nafte zemalja kaspijskog područja i Ruske Federacije. Što bi Hrvatska konkretno dobila tim projektom?
- Energetika je sigurnost i budućnost razvoja, pa je i naftovod dio razvojnog potencijala Hrvatske. Ovisnošću da cijelu energetiku gradimo na uvozu nafte i plina, ugrožavamo svoju deviznu stabilnost, jer se moramo boriti za izvoz i nadoknaditi te devize.
Naravno da je okoliš izložen riziku i opasnostima. No, što više novca imate, više možete uložiti pa će rizici biti manji. Ako se promet odvija kroz hrvatski dio naftovoda, onda će biti manje tankera koji će dolaziti na suprotnu stranu Jadrana. Tako ćemo moći više nadzirati kretanje tankera, njihovu aktivnost i bit ćemo više prisutni na tržištu.

l Nekoliko europskih vlada ponudilo je Hrvatskoj besplatnu recenziju Studije utjecaja na okoliš. Jeste li je pročitali i što mislite o toj ponudi?
- Nisam je vidio, a kao ekonomist, mogu je ocjenjivati samo u dijelu ekonomske isplativosti. Vjerujem u rad naših stručnjaka. Osobno me iritira što deset puta veća prerada i proizvodnja u Italiji nikoga ne smeta, a istodobno, činjenica da će rad naftovoda smanjiti zaradu nekih stranih kompanija nekoga opterećuje.

l Hoće li balastne vode ugroziti turizam na Kvarneru?
- O tome ne želim politički debatirati. Studija će pokazati ima li rješenja i kolika je cijena.

l Piršić je izjavio kako ih je jedan predsjednikov savjetnik nazvao »talijanskim plaćenicima« jer iza Eko Kvarnera navodno stoji talijanski lobi koji želi projekt za luku Trst.
- Vjerujem da je to bilo izrečeno zbog Piršićeve prošlosti. On je povezan s naftom, ima tvrtku i od nje živi, ali to je nebitno. U Hrvatskoj se sve više suočavamo s onim što je u svijetu prisutno, a to su konkurencija, problem tržišta i pitanje industrijske špijunaže. Sve ono na čemu je radila bivša koalicijska vlast, a to je jačanje Hrvatske u prometnom povezivanju, nije dobro za konkurenciju izvan Hrvatske i ona će se protiv toga boriti svim sredstvima. Pritom će iskoristiti građanske udruge, međunarodne ugovore, Europsku uniju i nametati niz ograničenja. U protivnom, konkurencija će morati spuštati cijene, ulagati u zaštitu, a to sve nije voljna.

l Poručujete da naftovod nije poželjan za konkurente u Italiji i Sloveniji?
- Upravo tako jer će se onda ponovo vratiti teret u riječku luku ako uspijemo osigurati željezničku infrastrukturu. Zato je tragedija da je premijer Ivo Sanader obustavio projekt željeznice. Nafta u Hrvatsku dolazi u tankerima Jadranom i mi plaćamo taj transport. Probajte vidjeti tko sve zarađuje na tome. Tržište nafte na Mediteranu neće više biti tako važno ako ruska nafta bude prisutna u Jadranskom moru. Transporti su vrlo bitni za konkurentnost i pozicije na tržištu.
Ljiljana Mamić Pandža