ZAGREB – Skori predsjednički i lokalni izbori bili su glavna tema intervjua s potpredsjednikom Sabora, predsjednikom Kluba HDZ-a i članom Predsjedništva te stranke Lukom Bebićem. On ističe da će vladajuća stranka imati svog kandidata na izborima za šefa države, a odbacuje nepotpune rezultate ankete o popularnosti mogućih predsjedničkih kandidata iz redova HDZ-a, prema kojoj, navodno, najviše glasača te stranke želi da predsjednički kandidat bude Ivo Sanader, zatim Andrija Hebrang, pa Jadranka Kosor.

- Ti podaci nisu utemeljeni jer anketa nije završena niti službeno objavljena, a ako je to što su neki mediji objavili točno, kako to da nema postotaka, nego samo neke opće konstatacije? Mislim da je to špekulacija koju ne želim komentirati.

• No, HDZ ipak provodi anketu u kojoj se građani opredjeljuju o konceptu budućeg predsjednika.
- Ona se provodi i još nije gotova na kompletnom uzorku koji smo zamislili. Međutim, nema pitanja o imenima osoba, nego smo pitali koji profil osobe bi HDZ trebao kandidirati. Imena će se znati kad HDZ donese odluku, što će biti krajem rujna ili početkom listopada, kad će zasjedati Nacionalno vijeće i vjerojatno odrediti našega kandidata za predsjedničke izbore. Hoće li anketa sama iznjedriti neka imena ne znamo, glavna nam je zadaća konzultirati javnost kakav bi profil bio prihvatljiv za većinu potencijalnih birača.
 

• Postoji li mogućnost da HDZ ipak ne izađe sa svojim kandidatom nego da pozove birače da glasuju po svojoj savjesti?
- Ako kandidata mogu imati stranke koje uopće nemaju zastupnika u Saboru, bilo bi malo čudno da ga HDZ nema. Imat ćemo ga, i to će se vrlo brzo doznati.

• Hoće li HDZ-ov kandidat imati šanse protiv predsjednika Stjepana Mesića, koji je po svim anketama favorit?
- I Mesić je, kad su Dražena Budišu 2000. proglašavali pobjednikom imao četiri do pet posto glasova javnosti, pa je ipak pobijedio. Svaki naš kandidat ima izgleda jer smo najjača stranka, no za špekulacije zasad nema dovoljno elemenata. Samo znamo da ćemo čvrsto stati iza našeg kandidata i nastojati da pobijedi.

• Je li HDZ donio odluku o datumu održavanja lokalnih izbora i hoće li se čelnici lokalne samouprave birati izravno?
- Lokalni izbori će se najvjerojatnije održati u ustavnom roku, znači u proljeće 2005. Imali smo razne inicijative, pa su tako tadašnji zastupnici a sadašnji ministri Božidar Kalmeta i Marina Matulović Dropulić još 2000. predložili zakon prema kojem bi se župani, gradonačelnici i načelnici birali izravno. Prijedlog je tada bio odbijen, a kasnije su druge stranke dale slične inicijative. Svi smo načelno za to, no problem je što odnos načelnika i vijeća često može dovesti do blokade koja može dovesti u pitanje tko kome odgovara. To treba dobro izvagati, jer bi nedorečenost mogla producirati krize, nove izbore i nove troškove. Prekratko je vrijeme da bismo to mogli obaviti do ovih izbora, tako da izravno biranje, na žalost, jer i ja sam se za to zalagao, zasad neće biti realno. No, HDZ nije odustao od tog rješenja jer smo ga i inicirali.

• Je li moguće prije izbora smanjiti broj općina, što ste bili najavili?
- Očito je da se nakon 12 godina funkcioniranja sadašnjeg sustava shvatilo da se on mora doraditi jer ni tada nije bio definiran za vijeke vjekova. U cjelini se taj koncept pokazao kao dobar, no ne mora bit dobar u svakom svom segmentu. Stoga nam je potreban zakon koji će uvažiti sve opravdano što se postiglo u ovih 12 godina, a promijeniti ono što nije. U nas je šarenilo, imamo općine od nekoliko stotina stanovnika do nekoliko desetaka tisuća, što očito traži reviziju i analizu. Tu želimo postići konsenzus jer bi taj sustav trajao dugo, uz moguće preispitivanja rješenja. Neke male općine su opravdale svoje postojanje, neke nisu.
Moguće je da će doći do smanjenja i ukidanja nekih općina, i to bi moglo biti obavljeno do idućih izbora, jer je i dosad bilo inicijativa pojedinih zastupnika i stranaka da se formiraju nove općine ili da neko naselje iz jedne pređe u drugu. Tada smo rekli da ćemo, kada se bude donosio zakon o lokalnoj upravi i samoupravi za sljedeće izbore, uvažiti i te inicijative i zakon donijeti konsenzusom. Realno je očekivati da će biti i smanjivanja općina i osnivanja novih, a vjerujem da će to brzo ući u proceduru kako bi bilo gotovo prije izbora.

• Može li se uskoro očekivati ublažavanje odredbe o 0,0 promila alkohola u krvi?
- Zakon je donesen, i prema analizama drastično je smanjen broj nesreća i poginulih tijekom srpnja i kolovoza, što se dijelom može pripisati i boljim cestama. Što se tiče promjene zakona, potrebno je analizirati i pratiti hoće li se taj trend nastaviti jer poruka zakona je ne samo kažnjavanje nego i preventivno djelovanje na ljude da se više discipliniraju u vožnji. Kad se to ustali, postat će opća stečevina, pa će, ako se u autu vozi nekoliko ljudi, osim vozača i suvozača svatko smjeti piti koliko hoće. Oni koji zagovaraju toleranciju jedne, dvije ili tri čašice zanemaruju da ljudi ne mogu točno odrediti koliko je čaša dopušteno. Ima tu argumenata za i protiv, ali će nakon nekoliko mjeseci očekivanog ponašanja u prometu doći do nekih prijedloga i promjena. Nikad ne treba reći nikad, ali zasad je zakon takav i treba ga poštovati.

• Neke oporbene stranke poslale su u saborsku proceduru prijedloge da se vrati stara odredba o 0,5 dopuštenih promila, a neki HDZ-ovi partneri najavili su moguću podršku tim prijedlozima. Može li na tom pitanju puknuti jedinstvo vladajuće većine u Saboru?
- Postoji trend da se zagovara povratak starog zakona, na čemu neki pokušavaju ubrati bodove. Što se tiče moguće podrške naših partnera oporbenim prijedlozima, mislim da njihovo neslaganje s važećom odredbom nije došlo u fazu da bi vladajuća većina postala ugrožena. Ne očekujem da će naši partneri podržati oporbene prijedloge, nego da će sadašnji zakon ostati do daljnjega, a ako bude trebalo nešto ublažiti onda ćemo to donijeti uvjereni da smo postigli efekte koje smo si zacrtali.

• Klub HDZ-a predložio je osnivanje istražnog povjerenstva koje bi istražilo opravdanost davanja jamstava bivše vlade za kredite brodogradilišta Viktor Lenac i u obrazloženju kritizirao neke od čelnika SDP-a. Može li se prijedlog shvatiti kao metoda obračuna HDZ-a s tom strankom?
- A zašto bi se to shvatilo kao neki obračun? Ako je hrvatska javnost dugo bila izložena informacijama o poslovanju Viktora Lenca i o tome koliko je dobio potpore bivše vlade, uvjeren sam da želi znati i zašto je do toga došlo. Cilj je da se sve to istraži, ne radi obračuna nego da se dođe do solidne analize koja bi onda bila razlog da se u budućnosti nešto slično ne događa i da se ne ide u beskonačno saniranje pojedinih poduzeća, posebno privatnih kao u ovom slučaju, kad nema odgovarajućeg društvenog opravdanja za tako nešto. Ako ga je bilo, povjerenstvo će pokazati da je sve bilo korektno, iako mislim da nije bilo. Predsjednik povjerenstva bio bi iz oporbe, a ostali članovi razmjerno odnosu snaga u Saboru. Kad bi se to shvatilo kao obračun, onda bi se ono što se događalo u protekle četiri godine i sve što je tadašnja vlast poduzimala moglo smatrati obračunom s HDZ-om, što su neki tako i shvaćali. To smatramo normalnim radom da se utvrdi u što je otišlo mnogo proračunskih sredstava bez opravdanja.
U povjerenstvu se ne dokazuje ničija osobna krivnja. to nije stvar Sabora nego eventualno drugih organa. Ovdje želimo vidjeti je li bilo društvenog opravdanja za davanje sredstava koja odobrava Sabor, i je li sve bilo u skladu s proračunom.

• Vjerujete li da ćete dobiti dovoljnu podršku za svoj prijedlog?
- Vjerujem da će povjerenstvo biti izglasano, jer se postavlja pitanje tko to ne želi. Ako za to imaju neke razloge, to onda otvara neka nova pitanja u javnosti.
Marijan Lipovac