Ministar pravosuđa Ivan Šimonović za Vjesnik se osvrnuo na aktualne teme iz svog resora koje plijene pozornost stručne pravosudne, ali i šire društvene javnosti.

U vašem resoru je i suzbijanje korupcije. Dnevno izviru novi korupcijski slučajevi i razne zloporabe. Nedavno je uhićen i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Što još možete reći o ovom slučaju i koliko se on može voditi nepristrano i objektivno?
- Istraga koja se vodi protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca svakako je zasad slučaj najvišeg profila. To potvrđuje kako danas u Hrvatskoj nitko nije iznad prava, ali treba voditi računa i da »osnovana sumnja« zbog koje se provodi istraga još nije dokaz krivnje koja se utvrđuje tek pravomoćnom sudskom presudom. Osim što je slučaj vrlo osjetljiv zbog hijerarhijske razine uključenih, vrlo je složen i u smislu utvrđivanja relevantnih činjenica i ocjene krivnje. Policija, Državno odvjetništvo i sudstvo nalaze se na pozornici gdje domaća javnost, ali i međunarodna, promatra i važe svaki potez. A kakvi oni trebaju biti sasvim je jasno - samostalni, neovisni i stručni. Premda je to kod ovakvih slučajeva teško, ključno je izbjeći bilo kakve pritiske, bez obzira na to od koga dolazili.

Priprema se novi Kazneni zakon koji će se u temeljima razlikovati od dosadašnjeg. Koje su novine najvažnije?
- Tek se priprema prvi nacrt novog Kaznenog zakona, a radna skupina pojedine vrste kaznenih djela i njihove opise još nije ni razmatrala. Možda će se već tijekom rasprave u radnoj skupini, javne rasprave, usvajanja na Vladi te u samom Saboru još mnogo toga mijenjati. No, u svakom slučaju bit će velikih promjena. Bit će preciznije i modernije razrađena djela gospodarskog kriminala. Opisi svih kaznenih djela jasnije će se razlikovati od prekršajnih. Novčane kazne naglašenije će se prilagođavati imovinskim prilikama počinitelja kaznenih djela. Izbjegavat će se kratke zatvorske kazne, a prednost će se davati alternativnim sankcijama. Proširit će se mogućnost izricanja posebnih obveza koje će se moći izricati i uz uvjetnu osudu, uvjetni otpust i rad za opće dobro. Vidjet ćemo što će biti sa zastarom, hoće li biti potpuno ukinuta relativna zastara, a ostati samo apsolutna, a čini se vjerojatnim i produljenje zastarnih rokova.
 

Kako Hrvatska stoji s pregovorima o 23. poglavlju koje se tiče pravosuđa?
- Samo tri sata nakon što je 23. poglavlje odblokirano i napokon smo dobili šansu, predali smo naše pregovaračko stajalište. Trenutno čekamo da Europska komisija uputi nacrt zajedničkog pregovaračkog stajališta državama članicama Europske unije. Nakon toga slijedi njihovo međusobno usaglašavanje, pa početak pregovora s Hrvatskom. Za nas je iznimno važno da pregovori o 23. poglavlju budu otvoreni prije ljeta, jer će vrlo vjerojatno zajedničko pregovaračko stajalište država članica Europske unije uključivati zahtjev da se provođenje nekih mjera prati i vrednuje tijekom idućih mjeseci. Dakle, vrijeme otvaranja pregovora o 23. poglavlju izravno se odražava i na vrijeme kada cjelokupni pregovori mogu biti zaključeni.

Zatvori su prenapučeni, ali koliko je poznato, stanje bi se uskoro moglo poboljšati jer se gradi kaznionica u Glini. Na koji način još utjecati da se smanji problem prenatrpanosti zatvora?
- Izgradnja kaznionice u Glini dobro napreduje i nadam se završetku radova već krajem 2010. To bi bitno olakšalo vrlo teške smještajne uvjete zatvorenika. U zatvoru trenutno ima 5168 osoba, a mjesta ima samo za njih 3351. Proširenjem kaznionice u Glini za smještaj novih 420 zatvorenika, hrvatski će se zatvorski kapaciteti povećati za čak 13 posto. Izbjegavanjem kratkotrajnih kazni, te širom mogućnošću korištenja alternativnih sankcija te uvjetnih kazni i prijevremenih otpusta uz različite posebne obveze i ograničenja slobode izvan zatvora, što će omogućiti novi Kazneni zakon, dodatno će se rasteretiti zatvorski sustav. Nemojmo zaboraviti ni financijske učinke manjeg broja zatvorenika - svaki dan zatvora košta porezne obveznike više od 300 kuna. Naravno, i to je mala cijena ako je netko opasan za društvo. Ali ako nije i može ga se drugačije kazniti, odnosno uspješno utjecati da ne počini novo kazneno djelo, to svakako treba iskoristiti.

Udruga hrvatskih sudaca podnijela je ustavnu tužbu protiv zakonskih izmjena vezanih uz novi način imenovanja sudaca. Kakvo je vaše stajalište o tome?
- Ne mogu se provoditi radikalne reforme, a da se tu i tamo nekome ne stane na prste. Ustavne tužbe nije podnijela samo Udruga hrvatskih sudaca nego i Udruga sudskih savjetnika, Odvjetnička komora, a i drugi. Ponekad se u tužbama može naći i doista korisnih prijedloga za daljnje usavršavanje pojedinih rješenja i brušenje zakonskih tekstova. No, od osnovnih ideja i reformskih rješenja ne kanim odustajati. Reformom se pravosuđe oslobađa od utjecaja politike, ali i drugih grupnih interesa, te utjecaja i pritisaka u odabiru sudaca i njihovom napredovanju. Reformom će Državno sudbeno vijeće i uloga struke stoga nedvojbeno jačati - članove DSV-a suci će odsad birati izravno, a ne samo predlagati kandidate Saboru. Pravosudna akademija od početka ove godine više nije dio Ministarstva pravosuđa nego neovisna institucija u kojoj većinu u Upravnom i Programskom vijeću čine upravo suci i državni odvjetnici. Ali i DSV se u odabiru kandidata za pravosudne dužnosti i prigodom odlučivanja o njihovom karijernom napredovanju mora pridržavati objektivnih i transparentnih kriterija. Oni DSV-u nisu nametnuti - sam ih donosi, ali ih se onda mora u svakom konkretnom slučaju i držati. To jamči da u pravosuđe ulaze najbolji i napreduju najbolji i to isključivo prema svojim postignućima. To jača stručnost i učinkovitost pravosuđa, ali i povjerenje stranih ulagača i vlastitih građana u pravosuđe.

Kako teče reorganizacija Ministarstva pravosuđa koje se mora uskladiti s europskim pravilima?
- U Ministarstvu pravosuđa prepolovljen je broj uprava, a time i ravnatelja. Nova struktura sličnija je uobičajenim europskim rješenjima i jamčit će bolju organizaciju, kolanje informacija i odlučivanje u ministarstvu, a time i njegovu veću učinkovitost. Ovom reorganizacijom pripremamo se i za veliki izazov, a to je uspješno funkcioniranje Ministarstva pravosuđa u uvjetima članstva u Europskoj uniji. U koncipiranju preustroja razmatrali su se uspješni europski modeli, a kao konzultanti su sudjelovali i strani stručnjaci. Pored racionalnije organizacije, za budućnost Ministarstva pravosuđa bit će ključno i razvijati vlastite kadrove i bolje upravljanje ljudskim potencijalima. Daroviti mladi ljudi koji su se opredijelili za karijeru u Ministarstvu pravosuđa i koji su spremni dodatno se stručno obrazovati za izazove članstva u Uniji, trebaju dobiti pravu šansu.

Što je s akcijskim planovima za općinske sudove u Zagrebu i Splitu koji imaju najviše neriješenih predmeta?
- Samo na Općinskom sudu u Zagrebu trenutno je gotovo polovina neriješenih sudskih predmeta. Akcijski planovi razvijani su u suradnji s predsjednikom Vrhovnog suda, predsjednicima sudova u Zagrebu i Splitu, i uskoro ćemo ih predstaviti sucima tih sudova. Svrha planova je jasna, a svodi se na rješavanje zaostalih predmeta, posebice starih, koji u prvom stupnju nisu riješeni ni nakon tri godine.

Što je u ovom trenutku u fokusu vezano uz reformu pravosuđa, osim antikorupcijskih poteza?
- Uz ubrzanje postupaka i rješavanje zaostataka, to su racionalizacija mreže županijskih i trgovačkih sudova, uspostavljanje regionalnih upravnih sudova i Visokog upravnog suda, te promjene zakonodavstva koje se tiču stečaja, bržeg provođenja ovrhe te uvođenja instituta javnih ovrhovoditelja. Kao što smo odteretili sudove i ubrzali postupke uvođenjem javnih bilježnika, tako očekujemo slične dobre rezultate i od pojednostavljenja postupka ovrhe te uvođenja javnih ovršitelja kao privatnih osoba s prenesenim javnim ovlastima.

Ima li novosti vezanih uz uvođenje privatnih ovršitelja?
- Vlada je u srpnju prošle godine usvojila stratešku studiju za učinkovitiji način ovrhe i uvođenje javnih ovršitelja. Ciljevi su jasni - pojednostavljenje ovršnog postupka, skraćivanje njegovog trajanja i rasterećenje sudova. U Ministarstvu pravosuđa pripremaju se novi Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima. U novom ovršnom sustavu sudovi će prvenstveno obavljati kontrolu zakonitosti rada javnih ovršitelja kroz institut pravnih lijekova, pri čemu će razlozi zbog kojih se pravni lijekovi mogu ulagati biti suženi. Pri tom se predviđa da će javni bilježnici i nadalje određivati ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.

Kako teče provedba sporazuma s BiH o izdržavanju kazne naših osuđenih državljana koji su od pravde pobjegli u BiH?
- Ministarstvo pravosuđa je do sada od hrvatskih sudova primilo 14 zamolnica za izvršenje presuda za osuđenike koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Od toga je šest proslijeđeno Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje, šest ih je vraćeno nadležnim sudovima radi dopune dokumentacije, dok u preostala dva slučaja nisu bili ispunjeni uvjeti za preuzimanje izvršenja. Od Ministarstva pravde BiH za sada nismo primili ni jednu zamolnicu. Ovaj se novi oblik suradnje tek treba uhodati, ali nema razloga sumnjati da će biti brz i djelotvoran.

Jesu li suci dovoljno pripremljeni za primjenu presuda Europskog suda za ljudska prava koje će dobivati sve veće značenje za praksu naših sudova?
- Iskustva mnogih novih država članica EU-a pokazala su da su imale velike štete upravo zbog nedovoljnog poznavanja europskog prava općenito, a posebice sudske prakse Europskog suda pravde. Upravo zato ulažemo velike napore da se hrvatsko pravosuđe dobro pripremi za pravne izazove članstva. Tako je samo u 2009. godini u okviru Pravosudne akademije, koja se tada nalazila u sastavu Ministarstva pravosuđa, održano 19 raznovrsnih edukacijskih aktivnosti vezanih uz europsko pravo na kojima je sudjelovalo 446 sudaca, zamjenika državnih odvjetnika ili savjetnika. U izradu materijala i kao voditelji uključeni su profesori pravnih fakulteta, a sustavno se educiraju i voditelji iz redova sudaca i državnih odvjetnika. U 2010. godini, kad se Pravosudna akademija osamostalila i kad je njen proračun i raspon predviđenih aktivnosti bitno povećan, treba očekivati još bolje rezultate. Posebnu edukaciju također iziskuju i promjene u pružanju međunarodne pravne pomoći nakon stupanja u članstvo Europske unije. Dakle, pitate li jesmo li spremni - još nismo, ali se ubrzano pripremamo.

Odgovorni za mito iz Daimlera trebaju biti kažnjeni

Kakva su vaša saznanja o podmićivanju u slučaju Daimler?
- U slučaju Daimler Državno odvjetništvo izravno, a kako me obavijestio državni odvjetnik Mladen Bajić, i vrlo uspješno surađuje s američkim tužiteljstvom. Vrlo je važno da se jasno i nedvosmisleno utvrdi je li korupcije doista bilo te ako jest, da odgovorni budu primjereno kažnjeni - kako neposredni izvršitelji, tako i svi drugi koji su se potencijalno okoristili. Kao što se u međunarodnim poslovnim krugovima pažljivo promatralo u kojim se sve državama primao mito, tako se sada pažljivo prati tko kako brzo i odlučno reagira na saznanja o tome. Brzo i učinkovito djelovanje pravne države u ovom slučaju o kojem izvještavaju mediji u cijelom svijetu, vraća Hrvatskoj vjerodostojnost i povjerenje, a time barem donekle popravlja i štetu nanesenu njenom ugledu kod potencijalnih interesenata za ulaganje i poslovanje s hrvatskim tvrtkama. Pritom su sa stanovišta nacionalnih interesa najmanje važni identitet i stranačka pripadnost potencijalnih počinitelja. Pravo je jednako za sve.

Jačanje učinkovitosti pravosudnog sustava

Ovih je dana Svjetska banka objavila da je Hrvatskoj dodijeljen kredit od 26 milijuna eura za pravosuđe. Što će biti prioritet kod raspodjele tih sredstava?
- Temeljni cilj su jačanje učinkovitosti pravosudnog sustava i potpora pokrenutim reformama. Prioriteti su, među ostalim, adaptacija odnosno rekonstrukcija zgrada Državnog odvjetništva i USKOK-a u Zagrebu, Općinskog suda u Splitu, te pravosudnih tijela u Puli i Karlovcu. Dio kredita bit će utrošen i za daljnju informatizaciju pravosudnog sustava radi postizanja veće učinkovitosti i transparentnosti, a time i smanjivanja prostora za eventualno nezakonito postupanje. S obzirom na pristupanje Europskoj uniji, vrlo važna su i sredstva za edukaciju pravosudnih djelatnika. Očekujem da bi nakon ratifikacije u Saboru, ugovor o zajmu trebao stupiti na snagu već polovinom ove godine. Natječajnu dokumentaciju za povlačenje sredstava već smo izradili i poslali Svjetskoj banci na konačno odobrenje. Sredstva zajma mogu se koristiti tijekom pet godina, dakle do srpnja 2015.

Biljana Bašić