ZAGREB – S ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem Vjesnik je razgovarao o programima poticanja poduzetništva, stanju u brodogradnji i željezarama Split i Sisak, problemima u odnosima s BiH te medijskim nagađanjima o promjenama u Vladi.

• Koliko ste zadovoljni dosadašnjim odazivom i posjećenosti tribina na kojima Ministarstvo predstavlja projekte poticanja poduzetništva?
- Obišli smo do sada petnaestak županija. Izrazito smo zadovoljni interesom županija, gradova i općina, ali i poduzetnika kojima su ti programi i namijenjeni. Posebno me raduje da se mnogo mladih ljudi raspituje o mogućnostima kretanja u poduzetništvo. To je i cilj ovog programa: potaknuti mlade ljude, nove poduzetnike i dati dobre uvjete postojećima da se dalje razvijaju. To je jedan od strateških programa hrvatske vlade. Svi znamo što znači malo i srednje poduzetništvo i koliko je ono u drugim zemljama generiralo novih radnih mjesta i koliko je pridonijelo gospodarskom razvitku.

• Koliko je u ovoj godini zahvaljujući tim projektima otvoreno novih radnih mjesta?
- Podsjetit ću vas da su natječaji za sve ove projekte krenuli u srpnju, da je u rujnu potpisan sporazum sa županijama i bankama o kreditnim linijama, da te linije sada kreću i da će tek sada poduzetnici početi dobivati kredite. Novo radno mjesto je posljedica investicijskog programa i o pravim učincima tih projekata moći ćemo govoriti tek iduće godine. No može se reći da u malom i srednjem poduzetništvu imamo jedan dobar trend. Na žalost analitički možemo pratiti samo obrt, a malo teže mala i srednja trgovačka društva jer se ona registriraju na trgovačkim sudovima pa nam je i statistika teže dostupna. Do rujna ove godine otvoreno je neto oko četiri tisuće novih obrta, što znači šest do sedam tisuća zaposlenih u obrtu. To pokazuje žilavost i prilagodljivost obrta, malog i srednjeg poduzetništva tržištu. Vjerujem da će naši programi pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i ojačati gospodarsku sliku Hrvatske.
 

• Koliko očekujete da će do kraja godine biti otvoreno radnih mjesta zahvaljujući tim projektima, a koliko sljedeće? I koliko uopće prema vašim procjenama stoji otvaranje jednog radnog mjesta?
- Želimo ukloniti sve barijere, dati povoljne kreditne linije i ojačati poduzetničku inicijativu. Želimo povećati broj trgovačkih društava i obrta te potaknuti razvoj postojećih, a nova radna mjesta su posljedica toga. Uspije li nam to, bit će i radnih mjesta. Cijena pojedinog radnog mjesta različita je ovisno o tome čime se poduzetnik bavi. S velikom investicijom možete imati mali broj radnih mjesta i obrnuto s malim ulaganjem veliki broj radnika.

• Kako komentirate izjave pojedinih ministara BiH koji traže da se hrvatskim tvrtkama zabrani sudjelovanje u privatizaciji, a hrvatske se tvrtke zajedno sa srpskima proglašavaju nepoželjnim investitorima. Croatia osiguranju je već onemogućena kupnja Sarajevo osiguranja. Drugi primjer je ulaganje HT-a.
- U službenim razgovorima s nadležnim ministarstvom iz BiH o tome nije bilo govora. S BiH imamo dobre odnose, ostvarujemo suficit trgovinske razmjene. Dobri gospodarski odnosi znače i obostranu sigurnost za ulagače.

• Jeste li uputili kakav službeni prosvjed vlastima BiH s tim u vezi?
- O tome možemo razgovarati ako dobijemo službeni stav BiH u vezi s tim.

• Bilo je nespretnih najava privatizacije pojedinih brodogradilišta i ideja o spajanju brodogradilišta, ali i Željezare Split i sada Valjaonice cijevi Sisak. Što Ministarstvo gospodarstva namjerava s brodogradilištima, a što sa željezarama.
- U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva nije bilo službenih razgovora o privatizaciji brodogradilišta niti o spajanju željezara.

• Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vladimir Vranković u razgovoru za Vjesnik rekao je međutim nešto drugo, da se o takvim spajanjima ipak razmišlja?
- Kao što sam rekao, u Ministarstvu o tim temama nije bilo službenih razgovora niti zaključaka, što ne znači da netko ne može promišljati o njima na ovaj ili onaj način. Želim reći da je brodogradnja strateška industrijska grana u Hrvatskoj. Ona je naša značajna izvozna grana kojoj je nužno restrukturiranje kako bismo došli u situaciju da privatiziramo brodogradilišta. Neka brodogradilišta su u tom restrukturiranju otišla dalje, poput Uljanika, nekima ide sporije. Kada će i na koji način ići u privatizaciju o tome se nije razgovaralo. Kada dođe vrijeme o tome će se pričati. No Vlada mora prije toga definirati strategiju privatizacije brodogradilišta.
U podizanju efikasnosti brodogradnje analiziramo hrvatsku brodogradnju kao cjelinu i njezin nastup na svjetskim tržištima. Imamo tradiciju i kvalitetne brodograditelje, no svjetsko se tržište u posljednjih desetak i više godina značajno promijenilo. Brodogradilišta na sebe vežu velik dio domaće proizvodnje, iako nedovoljno. Želimo podići postojeći postotak domaće komponente sa šezdesetak na 70 posto po pojedinom brodu i ići prema 80 do 85 posto kao što to imaju talijanska brodogradilišta.
Što se željezara tiče, tu treba govoriti o strategiji i politici hrvatske crne metalurgije i pozicioniranju u europskim okvirima. Treba sagledati što je to Željezara Split, a što Željezara Sisak. Nije izrađen održiv i ekonomski potvrđen projekt o njihovu spajanju. Kad razmišljamo o sisačkoj željezari, razmišljamo i o splitskoj, jer su one povezane s našom crnom metalurgijom i strateški su vrlo važne.

• Imate li konkretan prijedlog za sisačku željezaru?
- Razgovaramo s potencijalnim investitorima. Želje su jedno, a realne mogućnosti drugo. HFP će zajedno s ovim ministarstvom pronaći najbolje rješenje, odnosno napraviti model za novi natječaj. Prvo želimo ispitati interes potencijalnih ulagača.

• Za prodaju splitske željezare vjerojatno će se raspisati novi natječaj. Razmišljate li o tome da se država odrekne u cijelosti svojih potraživanja, jer na posljednjem natječaju potencijalni kupci nisu bili spremni preuzeti dugove državi?
- U Željezaru Split je mnogo uloženo. HFP je zadužen pripremiti model izmijenjenog natječaja i založit ću se za model sudjelovanja države u privatizaciji te željezare, koja ima proizvod i tržište. Ako nema mogućnosti da teret svih dosadašnjih investicija i obveza preuzme investitor, moramo razmotriti mogućnost sudjelovanja države.

• Najavljujete li to novo javno-privatno partnerstvo?
- Ne bih rekao da to mora biti JPP, nego bi to značilo da bi dio obveza Željezare država preuzela na sebe, što su neki ponuđači i predlagali.

Nepotrebna afera s Mečeljevim jamstvom

• Dosta je nespretno djelovala potraga za Mečeljevim jamstvom u ministarstvima gospodarstva i financija, a na kraju se ispostavilo da se ono može aktivirati i ovjerenom kopijom. Kako to sada komentirate, tko je kriv i hoćete li pokretati kakvu istragu?
- Nikakvih problema niti upitnosti jamstva nije bilo.

• No ministar financija Ivan Šuker tvrdio je suprotno?
- Činjenica je da je u prošlome mandatu vlade nespretno odrađen taj posao, da se na kraju nije znalo gdje je ugovor o jamstvu i da to nisu znali ni bivši ministri financija i gospodarstva Mato Crkvenac i Ljubo Jurčić. To je uistinu bilo nespretno. No u razgovoru s Mečeljem i raskidom ugovora, aktiviranje toga jamstva nije bilo upitno. Zašto su se prethodni ministri toliko borili za to jamstvo, a na kraju nisu znali gdje se ono nalazi, to više govori o načinu rada prethodne vlade.

• Planirate li pokretati istrage i utvrđivanje krivaca za te propuste?
- Orijentiran sam na traženje rješenja za Sisačku željezaru i pronalaženje modela za zapošljavanje onog dijela ljudi koji je evidentno višak. To su obveze ovog ministarstva a ne istrage.

Smjene u Ministarstvu - samo špekulacije

• Ministar ste gospodarstva desetak mjeseci. U anketama i vi i Ministarstvo uglavnom dobivate najlošije ocjene, a često vam se pripisuje i neprepoznatljivost. U posljednje vrijeme bilo je i nagađanja o promjenama u Vladi.
- Ovo ministarstvo doista intenzivno radi i naši su programi vrlo kvalitetni. Žao mi je ako netko nije s tim upoznat ili to ne želi prepoznati. Na žalost, previše je problema, previše toga naslijeđenog i premalo riješenog u protekle četiri godine u mandatu prošle vlade. Što se tiče špekulacija koje ste spomenuli u svom pitanju, to su ipak samo špekulacije.

Darko Markušić